Osnovna škola Juršići

U studenom 2001.godine Generalna skupština Unesca  usvojila je Univerzalnu deklaraciju o kulturnoj raznolikosti te proglasila 21. svibnja Svjetskim danom kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj.

Njezin je cilj  produbljivanje našeg razumijevanja i promicanje svijesti o važnom odnosu kulture i razvoja. Kulturološka raznolikost  treba biti pokretačka snaga razvoja, temeljenog na toleranciji, međusobnom  poštivanju, razumijevanju i prihvaćanju.

Kultura obuhvaća svekoliki način na koji živimo, naš opći sustav vrijednosti, tradicije, umjetnosti, vjerovanja. Ovaj nam dan daje priliku proširiti spoznaje o vrijednosti kulturnih različitosti i potiče nas na život u duhu mira, dijaloga i otvorenosti.

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2010.g.  Međunarodnom godinom za zbližavanje kultura.

  «Proslava 2010.g. bit će važna i  imat će najveći mogući utjecaj na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.  S obzirom na nove izazove, naša  je zajednička zadaća izgraditi čvrste mostove na temelju solidarnosti među svim kulturama kako bismo stvorili novu univerzalnu etiku zajedničkog života.«Irina Bokova, generalna direktorica Unesca

«Međunarodna godina za zbližavanje kultura važna je inicijativa. Tijekom godine svoja razmišljanja i djelovanja posvetit ćemo  kulturnoj raznolikosti  ukazujući kako su interkulturalni dijalog i razumijevanje neophodni za mirniji svijet.» Ban Ki-moon, glavni tajnik UN

Projektom  Kulturna raznolikost - zajedničko bogatstvo učenici naše škole  uključit će  se u obilježavanje godine posvećene toleranciji, miru, dijalogu i suživotu.

Tema:     Koliko različiti, toliko i slični;

               koliko udaljeni, toliko i bliski

Vrijeme realizacije: od veljače do svibnja 2010.g.

U projektu sudjeluju učenici 5., 6., 7.i 8.r.

Oblik rada : grupni istraživački rad ( timsko suradničko učenje)

Nastavni sustav:    korelacijsko-integracijski

                               problemsko-stvaralački

Međupredmetna korelacija: hrvatski, talijanski i engleski jezik, geografija, priroda, povijest, informatika,  vjeronauk, glazbena i likovna kultura

Prezentacija ( integrirani nastavni dan predviđen u drugoj polovici svibnja):  izlaganje, uređenje zidnih novina, objavljivanje najzanimljivijih članaka u školskom listu

Obrazovni zadaci:

               -  istražiti geografska, povijesna, jezična, religijska, umjetnička,

                   običajna  i ostala bogatstva pojedinih zemalja sa svih kontinenata

                   ( po grupama)

               -  usporediti podatke, pronaći sličnosti i razlike s našom zemljom i našim običajima

-  otkriti  posebnosti, specifičnosti, zanimljivosti iz života različitih ljudskih           zajednica

-  prikupiti i prezentirati materijalna dobra karakteristična za pojedinu zemlju

     ( oruđe,  posuđe, instrumente, narodne nošnje, predmete iz svakodnevne

     uporabe i sl.)

-  prirediti Power Point prezentaciju, plakat ili kartu

               -   posvetiti pažnju važnijim datumima posvećenih kulturnoj raznolikosti i

                 pravima čovjeka:

       23. rujna –   Dan europske baštine

       16. studenog –   Međunarodni dan tolerancije

       10. prosinca –   Dan prava čovjeka

       27. siječnja –   Svjetski dan vjerske slobode

       21. veljača – Svjetski dan materinskog jezika

       21. svibnja –   Svjetski dan kulturne raznolikosti

-Unescove aktivnosti u očuvanju svjetske baštine 

- hrvatski spomenici na listi Unescove zaštićene svjetske baštine

Funkcionalni zadaci:

                 -    razvijanje sposobnosti samostalnog učenja i aktivnog istraživanja

                 -    razvijanje sposobnosti kreativnog i kritičnog mišljenja

• razvijanje sposobnosti povezivanja znanja s vlastitim životnim iskustvom
• razvijanje sposobnosti analiziranja, prosuđivanja, povezivanja, zaključivanja
• osposobljavanje za usmeno i pismeno izražavanje
• izvesti zaključak zašto je potrebno njegovati, poticati i poštivati kulturnu raznolikost

Odgojni zadaci:

                -     razvijati interes i motivaciju za samostalno i cjeloživotno učenje

• razvijati svijest o važnosti očuvanja narodne baštine i nacionalnih

      kulturnih vrijednosti, hrvatskog jezika, narodnih običaja

• razvijati toleranciju prema različitim kulturama i svjetonazorima
• naglasiti  potrebu za suživotom različitih kultura bez predrasuda
•  razvijati etičke vrijednosti
•  poticati suradničke odnose i timski rad

Nastavna sredstva i izvori znanja:

• referentna zbirka školske knjižnice ( enciklopedije, leksikoni, časopisi i dr.)
• internet
• svjedočanstva  i životna iskustva  poznatih osoba
• mediji ( novine, časopisi, televizija)

PITANJA  I ZADACI ZA ISTRAŽIVAČKI RAD U SURADNJI S KNJIŽNIČARKOM I  PREDMETNIM UČITELJIMA:

 1.  Navesti bitna  geografska obilježja kontinenta.

2.  Objasniti geografski smještaj i osobitosti zemlje – narod, jezik, vjera.

3. Navesti najvažnije povijesne podatke ili važne povijesne osobe ( istraživače, znanstvenike,  vladare…).

4. Navesti  poznate i bitne umjetnike (iz područja književnosti, glazbe, slikarstva, filma, arhitekture i dr.)  te sportaše.

5. Pronaći zanimljivosti, specifičnosti načina života i običaja ( narodna glazba, plesovi, instrumenti, nošnja, tradicionalna hrana, običaji, predmeti svakodnevne uporabe specifični za pojedinu zemlju i sl.).

6. Prikupiti priče, basne ili bajke i narodne izreke iz različitih zemalja (samo učenici 5.r.)

7. Urediti  prikupljenu građu, pripremiti se za usmeno izlaganje; pripremiti PowerPoint prezentaciju, plakat ili geografsku kartu; prezentirati teme u integriranom nastavnom danu   

 ( svaka grupa ima predviđeno  10–15 minuta za svoju prezentaciju ) –

GRUPE:

5. r.  – 1.grupa Prikupljanje narodnih izreka, priča, bajki, pjesama  sa svih kontinenata

6. r.     2.grupa -  Azija  

           3. grupa -  Sjeverna Amerika

7. r.     4. grupa -  Afrika

8.r.      5.grupa  - Hrvatska, Europa

           6.grupa  -  Australija

           7. grupa  -  Južna Amerika

Jean Daussert

                                     Treba njegovati ljudsku raznolikost

      Strah od različitoga, koji ponekad ide do odbijanja, vrlo je raširena pojava. Djeca se boje razlikovati se od druge djece, mladi su prvi koji počnu pratiti modu. No, mnogo je ozbiljnije to što i odrasli gotovo instinktivno zaziru od svih onih koji ne pripadaju njihovoj zajednici. Takvo ponašanje izaziva nadmetanje sa susjedima, sukobljavanje među vladama, neslogu između naroda, vjersku ili rasnu mržnju.

    No, međutim, ta je pojava biološki nonsens i temeljna pogreška na kulturnom planu. Evo zašto!

    Ponajprije, svako je živo biće različito; ono je čak jedinstveno - beskrajno je mnogo mogućih varijacija u kemijskom sastavu. Ono je produkt miješanja očevih i majčinih osobina, koje, pak, dolaze od mješavine osobina četvoro predaka. Uz to, te osobine (ili geni) predstavljaju u narodima mnogobrojne varijante. Kod muškarca, broj mogućih kombinacija veći je, tvrdi se, od broja atoma koji postoje u poznatom univerzumu. U svakoj se generaciji, dakle, kao plod genetske lutrije, pojavljuju nova, jedinstva bića jer su nastala iz potpuno nove kombinacije genetskih karakteristika. Priroda se pobrinula da osigura da se miješanje ponavlja u redovitim intervalima: rođenje i smrt ponavljaju ga u svakoj generaciji.

     Zatim, po Darwinovoj teoriji o prirodnoj selekciji, jedinke, primivši, slučajno, kombinaciju osobina koje ih čine najsposobnijima za život u nekoj sredini, preživljavaju i imaju više potomstva, od onih manje sposobnih. Zahvaljujući upravo toj raznolikosti, jedna će se vrsta prilagoditi eventualnim promjenama okoliša, klime ili pojavi novih parazita ili patogenih elemenata. Različnost između jedinki, dakle, bezuvjetna je nužnost za nastavak neke vrste, temelj čitavog životinjskog ili biljnog svijeta.

      I prirodni okoliš oblikuje raznolikosti unutar jedne vrste: sjevernoafrička lastavica nije identična lastavici koja živi u Norveškoj, talijanska topola razlikuje se od sjevernoeuropske topole, ljudska vrsta na Mediteranu razlikuje se od nordijskoga tipa... itd. Na suvremenog čovjeka okoliš utječe, možda, manje nego nekada, ali je njegova uloga odlučujuća za čovjekovu psihu. Dva prava blizanca koja se genetski ni u čemu ne razlikuju, u različitim vanjskim utjecajima, pogotovo ako su fizički odvojeni, postaju dva različita bića. Jedino čovjek prelazi put od jedinke do originalne osobe jer jedino on, polazeći od svoje društvene sredine, upija u sebe kulturno naslijeđe.

     Proizlazi, dakle, zaključak da je upravo jedinstveni karakter svakog čovjeka dodatni razlog da ga poštujemo. Takav jedinstven čovjek pripada velikoj ljudskoj obitelji koja je i sama jedinstvena. Prema tome pojam “rasne čistoće” apsolutna je besmislica, jer svaka uniformiranost vodi ka smrti. Tako, jedan narod ne gubeći svoj identitet, može poticati uvođenje novih gena koji su došli iz drugih krajeva. Konačno, za čovjeka, udio stečevine u razvoju duha je najvažniji ...

     Svaka kultura ima svoje običaje, vjerovanja, svoje rituale, svoje navike u odijevanju, i svaka pridonosi čudesnoj raznolikosti kiparstva, slikarstva, arhitekture, glazbe, ritmova, plesa i svega onoga u čemu se iskazuje čovjekova kreativna mašta. Svaka kultura dala je svoj doprinos znanstvenim otkrićima ili novim tehnologijama koje su olakšale čovjekov rad ili patnje.

      Jedino kulturne razlike omogućavaju usporedbe, sučeljavanje ideja, ideologija i težnji. Samo u ozračju različitosti proširuju se, obogaćuju ili stvaraju nove ideje koje su pokretač razvoja i napretka svijeta. Jednom riječju, kulturne razlike omogućavaju evoluciju putem odabira najviših vrijednosti. Na takav način, stepenicu po stepenicu već tisućama godina napreduje kulturni razvoj, što je jedinstvena činjenica u povijesti razvoja života. Nijedna životinja nije poput čovjeka profitirala od iskustava drugih skupina.

      Kulturna raznovrsnost neprocjenjivo je bogatstvo koje treba ljubomorno čuvati. A da bi raznolikost opstala, kulture trebaju opstati, tj. razvijati se u doticaju s drugim kulturama.

       Najbitnija zadaća suvremenog svijeta jest ostvariti skladan suživot različitih kultura, bez diskriminacije, bez primisli i bez predrasuda.

                                                                                              Unescov glasnik, rujan 1986.