U subotu 19. listopada 2024. u Galeriji Kortil učenici 7. i 8. razreda s mentorima i muzejskom
pedagoginjom Ivanom Lučić razgledali su izložbu „Glowing globe, Umjetna inteligencija, estetika, etika
u umjetnosti“
Međunarodna manifestacija i izložba Glowing Globe, posvećena novomedijskoj umjetnosti i
kulturi. Glowing Globe, koji se kontinuirano održava od 2019. godine, okuplja međunarodne umjetnike,
znanstvenike i teoretičare kako bi predstavili najnovije trendove, ali i pionirske pothvate u medijskoj
umjetnosti i teoriji, od početaka digitalne umjetnosti i kompjuterskih grafika do radova nastalih uz
pomoć umjetne inteligencije te virtualnu i proširenu stvarnost, kao i metode uporabe 3D tehnologije te
NFT-a.
Izložbom se otvaraju pitanja o programima umjetne inteligencije, računalnih igrica te virtualnih i
proširenih stvarnost koji sve više postaju alati za aktivnosti mnogih umjetnika. Post-digitalna umjetnost,
nasuprot tome, ispituje razvoj tog odnosa s digitalnim tehnologijama i oblicima umjetnosti, stavljajući
veći naglasak na humanost umjesto digitalnost. Radovi koji će biti predstavljeni na izložbi odnose se na
umjetnost kao što su 2D digitalni i 3D printovi i skulpture, 360 video, video animacija, virtualna i
proširena stvarnost, zvučna umjetnost i suvremeni performans.
Prema izboru kustosica i organizatorica Ingeborg Fülepp i Ivane Lučić izlažu Laurent Mignonneau
(FR/A) & Christa Sommerer (A), Antonio Kutleša (HR), Filip Koludrović (HR), Branimir Štivić (HR) i Vice
Tomasović (HR), u medijskom rasponu od digitalne animacije i video instalacije, fotografske knjige
generirane AI tehnologijom do phygitalne instalacije. Na izložbi su također prikazani radovi
međunarodnih umjetnika u počast pionirima kompjuterske i elektroničke umjetnosti Stanu Ostoja-
Kotkowskom te Herbertu W. Frankeu.
Ovogodišnje izdanje osim što se bavi tehnologijom te etičkim i estetskim pitanjima umjetne
inteligencije donijelo je također ekološke i bioetičke teme, pitanje originalnosti i zamjenjivosti
umjetničkih disciplina te predstavilo nasljeđe u polju laserske i svjetlosne te digitalne i kodirane
umjetnosti.
Nakon razgleda izložbe u galeriji je održana likovna radionica.
U subotu 27. travnja u Školi za primijenjenu umjetnost u Rijeci održale su se likovne radionice za sve dobne skupine. Liadovci su se uključili u dvije radionice. Učenici petog i šestog razreda u radionicu „Zagonetna kutija“, voditeljica: Jasmina Štefović. Učenici sedmog i osmog razreda u radionicu „Priča o nakitu“ , voditeljica: Andrea Dujmešić Kopić
Temeljni cilj radionica bio je očuvanje zavičajne baštine i ukazivanje na posebnost kulturne baštine vezane uz očuvanje i promoviranje primijenjene umjetnosti te razvijanje stvaralačkoga i kritičkoga odnosa djece i mladeži prema istom kroz likovna područja pomoću likovnoga jezika.
U subotu 27. travnja učenici s mentorima i muzejskom pedagoginjom Ivanom Lučić razgledati će izložbu.
Kroz bogat fotografski materijal, anegdote i recepte, izložba dokumentira nesvakidašnje i jedinstvene doživljaje koje stvaraju događanja Urbanog separea – pokazujući što je potrebno da se dogodi vidljiva promjena u susjedstvu. Uz izložbu Urbani separe je pripremio niz aktivnosti kojima je dodatno oživio trgove, ulice i uspone Sušaka.
Urbani separe izrastao je iz građanske inicijative u godinama kada se Rijeka pripremala postati prijestolnica kulture, kao jedna od najaktivnijih udruga na našem području kroz svoje aktivnosti zajedno sa sugrađanima promišljaju bolji grad. Na Zametu i Brajdi oživljavali su tržnice koje ubrzano umiru, na Mlaki pokazivali važnost parkova u životu grada, na Pećinama putovali od prve do zadnje plaže, Rječinu zamišljali kao park prirode, ozelenili i oslikali Kružnu, otvorili privremeno kupalište u centru grada, istraživali Harteru kao eksperimentalni i zeleni kvart. U tim je promjenama, privremenim ili dugotrajnijim, sudjelovao velik broj sugrađanki i sugrađana. Od susjeda i građanskih inicijativa, preko udruga i institucija, kulturnih organizacija, lokalnih obrta i zanatlija, pa sve do mjesnih odbora i predstavnika Grada.
Nakon izložbe održala se radionica crtanja i slikanja temeljem viđene izložbe.
SFera dodjeljuje najstariju nacionalnu nagradu za domaća znanstvenofantastična djela nagradu SFERA. SFERICAMA se od milja nazivaju nagrade pobjednika SFerinog literarnog i likovnog natječaja za djecu i mlade koje se na SFeraKonu djeci i mladima tradicionalno uručuju ravnopravno i istovremeno kad i odraslima nagrada SFERA. Osnovni je cilj Društva združiti ljude, prvenstveno djecu i mladež, koje zanimaju znanstvena fantastika i srodni žanrovi (fantasy, nadnaravni horor) te znanost.
Ove godine teme za osnovnoškolski uzrast bile su: Suhe brige vodorige, Zadnji vlak za oblak
Mentori su prijavili na natjecanje šesnaest likovna rada:
5. razred: Dea Spoja, Jan Barbir, Lara Ivančić, Nora Matešić, Tea Pugel, Sofia Bystryakova; mentorica Larisa Dragelj, asistentica Iva Štefanac
6. razred: Tili Horvat, Marija Lucrezia Cekuš; mentorica Tea Paškov Vukojević, asistentica Andrea Dujmešić Kopić
7. razred: Anja Spoja, Nikša Trinajstić, Oskar Bizomec, Tereza Batić, Thomas Velčić; mentor Boris Herceg
8. razred: Nika Štefanac; mentorica Laura Herceg
Učenici s mentorima i muzejskom pedagoginjom Ivanom Golob Mihić u subotu 20. travnja razgledali su samostalnu veliku monografsku izložba Joška Eterovića, jednog od najpoznatijih hrvatskih i riječkih likovnih umjetnika. Izložbu naziva Secundum minimum zajednički su organiziraju Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka i Nacionalni muzej moderne umjetnosti iz Zagreba.
Nakon gotovo dvadeset godina i izložbe Od Prekinute linije do Mutacija 1970. – 2006., Joško Eterović se vraća u MMSU izložbom Secundum minimum, koja će premijerno predstaviti novi istoimeni ciklus Eterovićevih slika nastalih između 2019. i 2024. godine. Secundum minimum označava Eterovićev povratak estetici minimalizma i optičke umjetnosti pa uz recentne slike, a u svrhu njihove kontekstualizacije u njegovom bogatom opusu, izložba u uvodnom dijelu postava predstavlja i radove kojima je periodično iskazivao inklinaciju reduktivnom stvaralačkom principu. Kompozicije su fokusirane na interakciju elementarnih geometrijskih oblika poput krugova ili elipsi i dinamizirane sofisticiranim međutonovima komplementarnih boja. Slikarski koncept naglašava utjecaj i nasljeđe optičke umjetnosti sveden na minimalističku interakciju tri elementa: boju, liniju i oblik. Preciznost i jasnoća kojom odišu novi radovi, a koje se zasnivaju u izvedbi bojanih polja, međuodnosu formi i tenziji optičke igre, ukazuju na dugotrajnu, kontinuiranu i posve autentičnu umjetničku znatiželju i dosljednost umjetničkog istraživanja onkraj neprekidne izmjene dominantnih likovnih tendencija u pedeset godina tijekom kojih se razvija stvaralaštvo Joška Eterovića. U eri dominacije digitalnih medija u vizualnoj kulturi, a slikarstva figuracije u likovnosti, svježina postminimalističkih i neogeometrijskih konstelacija Joška Eterovića, predstavlja novi uzlet i reafirmira značenje neokonstruktivizma u suvremenoj umjetnosti i kulturi.
Nakon izložbe održala se radionica crtanja i slikanja temeljem viđene izložbe.
Hrvatski školski sportski savez (HŠSS), u suradnji s Hrvatskom olimpijskom akademijom (HOA) provodi već trinaestu godinu natječaj pod nazivom Školski sport i olimpijski pokret. Ovogodišnji natječaj pod nazivom „Francuski likovni stilovi“ provodi se u partnerstvu s Veleposlanstvom Francuske Republike u Republici Hrvatskoj. Tema natječaja inspirirana je skorim održavanjem XXXIII. po redu Ljetnih olimpijskih igara koje će se održati u Parizu. Pariz je između ostaloga poznat po bogatoj slikarskoj povijesti. Stoga ovogodišnja tema za nagradni natječaj „Školski sport i olimpijski pokret“ je „Francuski likovni stilovi“.
Ovogodišnji izazov sastojao se u spoju slikarstva kroz filter francuskih likovnih stilova sa ciljem slikanja sportskog motiva.
U natječaju su sudjelovali učenici šestog razreda s mentoricom Teom Paškov Vukojević i asistenticom Andreom Dujmešić Kopić. Za natječaj su odabrani radovi učenika: Ane Maslać, Klee Matić, Lovre Hlače, Marije Jedriško, Mikaele Perković i Tili Horvat.
U riječkoj Galeriji Kortil u subotu 23. ožujka učenici su uz stručno vodstvo Ivane Lučić pogledali skupnu izložbu 'Percepcije'. Izložbu u produkciji Gradske galerije Labin, a temeljni cilj bio je povećanje vidljivosti i umrežavanje mlađih umjetnica i kustosica. Skupnom izložbom 'Percepcije' predstavilo se deset umjetnica: Eni Blašković, Glorija Blazinšek, Sanda Črnelč, Meri Files, Hana Hanak, Anja Juričić, Monika Milas, Alba Miočev, Iris Poljan, Marina Rajšić. Tematski naglasak postavljen je radovima na osobne postulate stvaranja i pogleda na svijet i vrijednosti. Izbor medija nije bio ograničen ni uvjetovan, iako su se umjetnice kretale u konceptualnom i fotografskom izričaju (fotografije, prostorne, zvučne i računalne instalacije, tekstil, keramika).
Temeljem viđenog učenici su zadani likovni problem rješavali u različitim crtačkim i slikarskim tehnikama.
Mentorice su u autobusu učenicima ispričale kratku povijest Grada Zagreba. Dolaskom u Zagreb na Kaptol najprije su vidjeli Zagrebačku katedralu i Franjevački samostan, Jelačićev trg s fontanom Manduševac, Cvjetni trg na kojem se nalazi kip pjesnika Petra Preradovića. Učenicima je bio zanimljiv Oktogon (Prva hrvatska štedionica) po središnjoj dvorani natkrivenoj staklenom kupolom od vitraja. Na Trgu Maršala Tita učenici su prepoznali Hrvatsko narodno kazalište kojeg su projektirali (Fellner i Helmer), arhitekti koji su projektirali i Riječko kazalište Ivan pl. Zajc. Ispred zgrade uočili su Meštrovićevu skulpturu Zdenac života. Na istom su trgu vidjeli i Muzej za umjetnost i obrt, Školu primjenjene umjetnost i dizajna te Hrvatski školski muzej. Frankopanskom ulicom došetali su do Ilice pa onda krenuli svi na uspinjačom koja povezuje Gornji i Donji grad. Na vidikovcu ih je dočekala Kula Loztršćak, prošetali su ispred crkve sv. Katarine prve barokne građevine kontinentalne Hrvatske. Uz crkvu sv. Katarine pruža se kompleks bivšeg isusovačkog samostana, sagrađenog u 17. stoljeću, danas je ova građevina sjedište galerijske ustanove Klovićevi dvori i u njenim je prostorima postavljena izložba radova Ivana Meštrovića.
Ovo je dosad najveća kiparska izložba Ivana Meštrovića. Među izloženim djelima neke su od najpoznatijih skulptura, ali i manje poznati radovi iz svih umjetnikovih životnih i stvaralačkih faza koje su bile otkriće LIADOvcima. Od 220 izloženih radova gotovo 140 skulptura dolazi iz fundusa i pohrane Muzeja Ivana Meštrovića, splitske Galerije Meštrović i zagrebačkog Atelijera Meštrović, ostala djela su prikupljena iz muzeja, galerija, crkava i privatnih zbirki u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Austriji, Češkoj, Italiji, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.
Povod za održavanje izložbe, jest 140. obljetnica rođenja u svijetu cijenjenog kipara, arhitekta, slikara i književnika koji se smatra jednom od najvećih osobnosti svjetske umjetnosti prve polovice 20. stoljeća.
Njegova djela krase brojne javne prostore diljem svijeta. Među najpoznatija ostvarenja spada impresivna, monumentalna skulptura Indijanci,
Iako građanin svijeta, Ivan Meštrović je ostao emotivno vezan uz svoju domovinu te joj je Darovnicom hrvatskome narodu ostavio neprocjenjivo umjetničko blago.
Nakon izložbe LIADOvci su se spustili do Kamenitih vrata, Radićevom ulicom do Dolca najpoznatije zagrebačka tržnice na otvorenom, pored barokne crkve sv. Marije, Tkalčićevom ulicom do Kaptola gdje su ušli u autobus, veseli i puni novih spoznaja krenuli za Rijeku.
Natječaj je pokrenut s ciljem osvještavanja šire društvene zajednice o utjecaju klimatskih promjena u kombinaciji s drugim pogubnim ljudskim aktivnostima na Jadransko more, i vode općenito a u kontekstu UN-ovog desetljeća oceanske znanosti za održivi razvoj 2021. - 2030. (oceansko desetljeće), te EU misije "Restore our Ocean and Waters" („Obnovimo naše oceane i vode”) koja ima za cilj zaštititi i obnoviti zdravlje naših oceana i voda kroz različite aktivnosti (istraživanje i inovacije, angažman građana i opismenjavanja na temu oceana).
Mentori su odabrali 21 likovni rad za navedeni natječaj:
5.razred: Jan Barbir, Nora Matetič, Sofia Bystryakova, Vane Kalc Rožić; mentorica Larisa Dragelj, asistentica Iva Štefanac
6. razred: Ana Pinjušić, Bojan Cvijanović, Ema Vuković, Lorena Perica, Lovro Hlača, Lucija Babić, Lucrezia Marija Cerkuš, Malvina Papuga Jelinić, Marija Jedriško, Mikela Perković, Niko Pavlek Luković, Tili Horvat; mentorica Tea Paškov Vukojević, asistentica Andrea Dujmešić Kopić
7. razred: Anja Spoja, Kaja Nikolić, Tereza Batić, Thomas Velčić; mentor Boris Herceg
8. Razred: Nika Štefanac; mentorica Laura Herceg
Agencija za odgoj i obrazovanje i OŠ Bijaći objavili su teme za likovni natječaj za sve osnovne škole RH:
ČA je čovik bez beštije...
Čovik i pas
Judi i beštije
„Trči vrime, cvili maška”
„Moj galebe” („Tebe gledat, s tobon letit”)
„Pala je u more stina i prozebli grdelini”
„Moj se did družija s tovaron / i sa zmijon i s kozon se družija”
„Pute, laze pizon dubli tovari”
„Konji bili, konji vrani”
ČA lipo piva grdelin u ćibi
ČA je baketina?
Šempjasta maška
Vridni tovar
Tić na vrj cabla
Moja kućna beštija
Čovikov najbolji kumpanjo
Štorija o tovaru
Likovni radovi liadovaca rađeni su u različitim likovnim tehnikama. Za natjecanje mentori su odabrali deset likovnih radova:
5. razred: Dea Spoja, Juraj Kufner, Vane Kalc Rožić; mentorica Larisa Dragelj, asistentica Iva Štefanac
6. razred: Lovro Hlača, Lucija Babić, Lucrezia Marija Cerkuš; mentorica Tea Paškov Vukojević, asistentica Andrea Dujmešić Kopić
7. razred: Thomas Velčić, Anja Spoja; mentor Boris Herceg
8. razred: Jelena Polovina, Noemi Tombolaš; mentorica Laura Herceg
Natječaj i prateća izložba jedni su od najvećih u svijetu i svake godine okupljaju tisuće djece iz cijeloga svijeta. Ujedinjeni narodi su 2024. proglasili Međunarodnom godinom kamelida (deva), a ujedno je to 150. godišnjica Svjetskog poštanskog saveza. 52. ICEFA Lidice posvećena je temi: KARAVANA
Mentori su odabrali 15 učeničkih likovnih radova za natjecanje:
5. razred: Aurora Kvaternik, Sofia Bystryakova, Dea Spoja, Nora Matetić, Lara Ivančić, Ema Grudenić,
Elida Petrov; mentorica Larisa Dragelj, asistentica Iva Štefanac
6. razred: Tili Horvat, Marija Jedriško, Ema Vukelić; mentorica Tea Paškov Vukojević, asistentica Andrea
Dujmešić Kopić
7. razred: Tereza Batić, Oskar Bizomec, David Dujmović, Kaja Nikolić, Anja Spoja; mentor Boris Herceg
Učenici su s muzejskom likovnom pedagoginjom analizirali izložene likovne radove i pokušavali su pronaći poveznicu između Nizozemskog umjetnika i Rijeke. Učenike je zanimalo što je spojio nizozemskog umjetnika Joosta de Jongea i Rijeku? Još bolje, što je toga suvremenog slikara spojilo s baštinskom ustanovom poput Muzeja grada Rijeke? Jedan odogovor bio bi njegova želja da vidi ovdašnja djela Vittorea Carpaccia, velikana rane venecijanske renesanse.
Joost de Jonge iskoristio je privremenu riječku rezidenciju da udahne tračak Mediterana i potaknut ovdašnjim kulturno-povijesnim ozračjem, otvori u svom likovnom radu stranicu novog ciklusa.
Ključno uporište u tom koraku postala je slika Gustava Klimta, izvorno nastala za ukrašavanje interijera zgrade HNK Ivana pl. Zajca 1885. godine i naknadno prozvana Orfej i Euridika. Sve se dogodilo zahvaljujući tomu što se jedan od de Jongeovih riječkih boravaka vremenski poklopio s programom restauriranja i prezentacije Klimtovih slika u Muzeju grada. Klasično slikarstvo s kraja 19. stoljeća u Klimtovoj izvedbi pokazalo se u de Jongeovim očima kao svojevrsna reminiscencija renesanse, što je zagolicalo njegovu insipiraciju i zadržalo ga u Rijeci.
Mitološkom ljubavnom motivu Orfeja i Euridike de Jonge je zatim posvetio cijeli ciklus od 60-ak vlastitih ulja na platnu, interpretirajući ga u maniri avangardnih rješenja iz prve polovice 20. stoljeća. Njima dominiraju jezik pojednostavljene apstraktne likovnosti, gusti pastozni premazi i topli koloristički tonovi. Platna su katkad ispunjena s nekoliko jarkih ploha, katkad njima dominiraju manji umreženi oblici. Slike su koloritički snažne do prštavosti, a istovremeno bogate asocijativnošću. Teoretičari umjetnosti u njima će prepoznati derivacije kubizma, odraze lirske apstrakcije, natruhe dadaizima, mentalne susrete s avangardistom poput Picabije.
De Jonge se u svojoj riječkoj priči tu ne zaustavlja. Kao preludij tim radovima, načinio je set fotografija vlastite konceptualne intervencije koja združuje Klimtova platna s eksponatima Muzeja grada Rijeke čiji rodni listovi vode u Klimtovo doba. Također im je, u nekoliko koraka, pridruživao manja ulja na platnu sa svojim potpisom. Tako nastali i fotografski dokumentiran dijalog jučerašnjeg i današnjeg umjetnika svojevrsno je „odmjeravanje snaga“ dvaju autora koje stilskim i vremenskim procjepima potiče promatračku reakciju.
Nakon razgledavanja izložbe i razgovora održana je slikarska radionica na temu „ljubavi“ od 10,00-13,00 sati.
U subotu 28. listopada od 10,00 do 13,00 sati u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti učenici LIADO-a posjetili su samostalnu izložbu Zorana Pavelića „Pobuđivački mehanizmi“ uz stručno vodstvo Ivane Golob Mihić i autora izložbe. Nakon izložbe održana je radionica crtanja i slikanja pod vodstvom mentorica i asistentica. Radovi učenika iznenađujuće kvalitetno prikazuju dječju percepciju viđenih radova dako da su autor i kustosica predložili da svi radovi budu izloženi u muzeju do zatvaranja izložbe tj. 4. prosinca 2023.
Zoran Pavelić djeluje još od sredine osamdesetih godina 20. stoljeća, na polju raznolike produkcije kojem su sidrište multimedijalnost i nespektakularni oblici rada, nevidljive i svakidašnje forme ponašanja i gesti koje često nemaju za cilj estetski užitak, već skretanje pažnje na potrebu za akcijom. Izložba će u nekoliko segmenata pokazati više desetina radova koji će se međusobno ispreplitati te će nelinearnim čitanjem koje radovi sami potiču zaobići logiku kronologije. Istaknuti će radove koji predstavljaju njegove stvaralačke principe i uzbudljive ideje. Umjetnička praksa Zorana Pavelića najčešće istražuje zone utjecaja i korelacija različitih kulturnih, medijskih, geopolitičkih i drugih čimbenika na položaj umjetnika i umjetnosti u društveno političkom kontekstu. Njegova umjetnička pozicija razvija se kroz aktivni stav prema kulturnoj i političkoj stvarnosti tranzicijske Hrvatske, a posebno u nastojanju da unutar zadanih okvira redefinira odnos umjetničkog nasljeđa proto-konceptualne umjetnosti šezdesetih godina i njemu suvremene umjetničke prakse. Kroz bogat opus koji obuhvaća raznovrsne discipline, akcije, performanse, slikarstvo, fotografiju, umjetničke instalacije, videa, ili strategije aproprijacije i reinterpretacije povijesnih predložaka, umjetnik uspostavlja složenu komunikaciju s umjetničkim i kulturnim slojevima nasljeđa, odmjeravajući socijalnu i političku težinu (ili lakoću) umjetnika, umjetnosti i umjetničkih institucija u zadanom vremenu i prostoru. Bitno je da se čuje Glas Umjetnika njegova je često korištena maksima i umjetnički statement sažet u jednoj rečenici.
Na ovogodišnju temu „Tradicijski i umjetnički obrti“ svi učenici su radili likovne radove u različitim crtačkim i slikarskim tehnikama.
Stručna komisija odabrala je deset likovnih uradaka:
5. razred: Martina Perušić, Dea Spoja, Kiara Plavotić, mentorica Larisa Dragelj, asistentica Iva Štefanac
6. razred: Marija Jedriško, Lovro Hlača, Maria Lucrezia Cekuš, mentorica Tea Paškov Vukojević, asistentica Andrea Dujmešić Kopić
7. razred: David Dujmović, Borna Banković, mentor Boris Herceg
8. razred: Lea Milotić, Anđela Maslać, mentorica Laura Herceg
| « Siječanj 2025 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
