Prapovijest Rijeke
Učenici 5.a razreda su u sklopu izvannastavne aktivnosti Moja Rijeka posjetili Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja. Razgledali su arheološku zbirku izložaka pronađenih na širem području Rijeke i Primorsko-goranske županije iz prapovijesnog razdoblja.
Muzejska pedagoginja ukratko je ispričala o razdoblju prapovijesti na području našega zavičaja naglasivši kako se možemo pohvaliti velikim brojem nalazišta i bogatstvom i zanimljivošću pronađenih predmeta.
Nakon razgleda arheološke zbirke u Čudotvornici su sudjelovali u radu radionice izrade keramičkih zdjelica po uzoru na prapovijesno posuđe. Bilo je zanimljivo i zabavno, a i posudice su ispale vrlo lijepo.
MOJA RIJEKA U OŽUJKU
Ožujak smo posvetili ženama jer se u tome mjesecu obilježava Međunarodni dan žena. Riječka tema mjeseca bila je Karolina Riječka. Osim što smo o Karolini govorili u školi, posjetili smo i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja gdje se čuva njezin portret.
Ispred PPMHP nas je, kao i uvijek, dočekala muzejska pedagoginja Andrea koja je naš vodič na putovanju kroz prošlost Rijeke. Pričali smo o Karolini pred njezinim portretom, no saznali smo mnogošto i o vremenu u kojemu je Karolina živjela. O politici, tadašnjim vladarima, Napoeleonu i sukobima koji su se u to vrijeme vodili na području našega kraja, ali i cijele Europe. Dočarali smo i raskoš svakodnevnog života u salonima Guvernerove palače te uživali u zamišljanju odjevnih stilova, skupocjenom posuđu, konjima i kočijama. Nakon šetnje PPMHP smjestili smo se u Čudotvornici i ondje izrađivali figure Karoline, grofa Lavala Nugenta i Ljudevita Adamića. Šećer za kraj – igra J.
U PPMHP 16. ožujka otvorena je izložba Tržnica – trbuh grada. Rijeka ima prekrasnu, živu, šaroliku i raznobojnu tržnicu, a takva je i izložba koju smo posjetili. Izložba uz Riječku tržnicu pokazuje i tržnicu grada Pule.
Karolina nastaje
Dogovor u tijeku
Figure
Tržnica
U ožujku obilježavamo Međunarodni dan žena. Međunarodni dan žena, 8.ožujka, podsjetnik je na sve snažne, hrabre, ustrajne žene koje su tijekom povijesti svojim riječima i djelima ukazivale na brojne nepravde s kojima su se suočavale u svakodnevnom životu. Uprkos neravnopravnom položaju, mnoge od njih istakle su se svojom snagom i hrabrošću, zaduživši mnoge. Svojim su djelima pokazale i dokazale ono što obilježavamo Međunarodnim danom žena. |
I Rijeka pamti jednu takvu junakinju - Karolinu Belinić, poznatu pod imenom Karolina Riječka. Napoleonski ratovi proslavili su Karolinu. Sudbonosne 1813. godine, Riječani proživljavaju teška razaranja tijekom engleske invazije i bombardiranja. Engleska se vojska primakla Rijeci 3. srpnja. Rijeka je tada još bila pod francuskom vlašću. Nakon bombardiranja slabo branjena grada, koji je branila mala posada ljudi, iskrcalo se 600 engleskih vojnika koji su pljačkali i palili skladišta i usidrene brodove u luci. U sveopćoj pomutnji i panici koja obuzima Riječane tijekom engleskoga iskrcavanja i nemilosrdna uništavanja njihova grada, jedna je mlada i hrabra žena ipak uspjela zadržati prisebnost duha. Bila je to Karolina Belinić. Izašavši iz svoje kuće na Fiumari, ne obazirući se na vlastitu pogibelj i odijelivši se od obitelji, otputila se hrabro engleskome časniku Freemantleu koji je rukovodio tim razaranjima i odlučila izmoliti ga da obustavi započete operacije sve do novih zapovjedi svojega pretpostavljenoga zapovjednika. Karolina je krenula kroz neprijateljske redove i zatražila da ju prime. Britanskom se časniku obratila na francuskome, iznoseći mu ukratko žalosne činjenice u kojima se našao njen grad i usrdno ga moleći da pomogne njenim sugrađanima u tako teškome času. Iskusni ratnik, očito potresen njenom iskrenošću i srdačnom otvorenošću, obećao joj je da će poštedjeti grad obustaviti svaki neprijateljski akt protiv privatne imovine, te je odmah odaslao svoga časnika do majora Hostea, s naređenjem da ne produžuje s pustošenjem luke. Na taj način mnogima su spašeni brodovi, pošteđena je i druga vrijedna imovina, a grad je sačuvan od većega razaranja. Treći dan divizija engleske flote otplovila je i bombardirala susjedni Bakar.
Posjet stalnoj izložbi glagoljice u Sveučilišnoj knižnici u Rijeci
U ponedjeljak 28. travnja padala je kiša, ali nije nas spriječila da se spustimo s Kozale do grada u razgled Izložbe glagoljice u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci. Neki nisu ni znali gdje se nalazi Sveučilišna knjižnica tako da smo i to naučili J. Sveučilišna je u zgradi u kojoj je i Dječja knjižnica Stribor, no ulazi se u nju sa strane koja je preko puta hotela Bonavia.
Na ulazu nas je dočekala voditeljica. Ušli smo u izložbeni prostor u kojemu sve miriše na starine i knjige. Voditeljica nas je provela izložbom, vidjeli smo zemljovide koji pokazuju kako se glagoljica širila, kopije kamenih glagoljskih spomenika, a najviše smo se zadržali pred odljevom Bašćanske ploče i galgoljskom azbukom. Malo nas je ljutila činjenica da su pred nama uglavnom kopije, a ne originali, no svejedno smo uživali gledajući glagoljske natpise.
Posebno su nas zanimali rukopisni tekstovi zbog činjenice da nisu pisani na papiru već pergameni. Pergamena je koža na kojoj se nekada pisalo. Na izložbi smo vidjeli i pretisak prve hrvatske tiskane knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine te saznali da je i u Rijeci nekada djelovala glagoljska tiskara.
Zaključili smo da je prava sreća što idemo danas u školu, a ne nekada – knjige su bile jaaakooo debele, a ni glagoljica se ne čini najjednostavnijim pismom.
Tijekom veljače smo govorili o muzejima u našem gradu.
Nabrojat ćemo neke:
Muzej grada Rijeke
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
Prirodoslovni muzej Rijeka
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja
O njima više podataka možete naći na sljedećoj web stranici:
http://www.rijeka.hr/MuzejiIGalerije
Neke od njih smo do sada već i posjetili, a neke tek planiramo posjetiti. Najstarijeg među njima i nedavno smo obišli tijekom terenske nastave kada smo se upoznavali s kulturnim znamenitostima Kozalskog brijega. To je Prirodoslovni muzej Rijeka. Utemeljen je 16. svibnja 1876. godine. |
Posebnu smo pozornost posvetili jednome od najmlađih muzeja našega grada – muzeju PEEK&POKE - muzej računala i tehnologije- O njemu su Luka i Matej Ružić iz 6.a napravili i power point prezentaciju.
10. travnja 2013. godine u vijećnici Grada Rijeke održana je prezentacija izvannastavne aktivnosti Moja Rijeka koja se tijekom školske godine 2012./2013. provodila i u našoj školi za učenike 5.razreda. Našu smo školu predstavili prezentacijom na temu Skok u plavo koja govori o bazenima Kantrida i starim bazenima na Školjiću. O temi su pred gradonačelnikom Vojkom Obersnelom, Sandom Sušanj, pročelnicom Odjela za odgoj i školstvo te brojnim drugim uzvanicima i učenicima iz drugih škola govorili Lucija Babić, Antonio Kontić, Ivana Matić, Leon Mimić, Lucia Paliska, Luka i Matej Ružić te Teo Varaklić. Bili su veoma uspješni u prezentiranju te im od srca čestitamo!
Više o prezentaciji na sljedećem linku: http://www.rijeka.hr/DobriRezultatiProvedbe
|
Moja Rijeka u OŠ „Kozala“
Učenici OŠ „Kozala“ vole svoj grad, o njemu uče, govore, razmišljaju, pišu... Upoznaju njegovu prošlost, bave se sadašnjošću i s veseljem planiraju njegovu budućnost. Budućnost Rijeke je i njihova budućnost.
Rijekom se najviše bavimo mi, polaznici izvannastavne aktivnosti Moja Rijeka, no i drugi su vrlo aktivni. Proučavajući grad u kojemu živimo, saznajemo sve više i više pojedinosti o njemu, a svoje znanje međusobno dijelimo i razmjenjujemo. Tako su se i učenici sedmih razreda tijekom nastave engleskoga jezika, pod vodstvom prof. Elizabete Rubinić, bavili Rijekom i o tome načinili plakate na engleskome jeziku. Plakati su izloženi u holu škole. Mi smo ih temeljito proučili i još ponešto naučili o svome gradu. I k tome – na engleskome jeziku J!
I u drugome polugodištu naši učenici polaznici izvannastavne aktivnosti Moja Rijeka nastavljaju s marljivim radom.
Pokrenuta je i web stranica Moja Rijeka na kojoj možete pronaći on-line izdanje priručnika i razne zanimljive linkove. Ovo je njezina adresa: http://www.rijeka.hr/programmojarijeka/index.html
Pogledajte i pregledajte, možda ćete naći nešto zanimljivo.
Evo i nas – detaljno ju proučavamo
|
U sklopu izvannastavne aktivnosti Moja Rijeka učenici su 31. listopada 2012. posjetili Adamićeve svjedoke. Znate li tko su Adamićevi svjedoci? Ili, još bolje, jeste li čuli za obitelj Adamić? |
Rijeka bez Adamića ne bi bila Rijeka. Javne zgrade, lijepe ceste, lijepe obale, razvijeno gospodarstvo... za sve to zaslužni su Adamići. No, o njima ćemo drugoga puta ili možeš i sam(a) saznati nešto o njima pretražujući internet. Poprsja se Adamićevih svjedoka nalaze u dvorištu Muzeja Grada Rijeke, odnosno pokraj Guvernerove palače. Riječ je o nizu od 13 skulptura koje prikazuju riječke građane. Oni su lažno svjedočili protiv Simeona (Šimuna) Adamića tvrdivši da je na nezakonit način stekao bogatstvo. Zbog njihovih je neistina Adamić završio u zatvoru, no ubrzo se dokazalo da je nedužan. Adamić je uzvratio udarac svima koji su ga lažno optužili. Na Fiumari (Mrtvom kanalu) je postavio skulpture, tj. portrete lažnih svjedoka. Na taj su način bili javno osramoćeni. U usporedbi s današnjim vremenom to je otprilike kao da ste zbog lažnog svjedočenja osvanuli na naslovnici najčitanijih novina, u središnjem televizijskom dnevniku ili na internetu. I sama pomisao nije baš ugodna, zar ne ? Mi smo prošetali do Adamićevih svjedoka, pomno ih razgledali, pogađali tko je od njih tko i naposljetku se fotografirali pored njih kao živi svjedoci da se laž nikada ne isplati. |
U našoj je školi započelo provođenje projekta zavičajne nastave "Moja Rijeka" kao slobodne aktivnosti kojom će učenici petih razreda moći bolje upoznati svoj grad. Programom se želi poboljšati znanje o Rijeci i ojačati riječki identitet, a pokrenuo ga je Grad Rijeka na inicijativu gradonačelnika g. Vojka Obersnela. |
|
Program Moja Rijeka obuhvaća 27 tema koje obrađuju raznovrsne elemente koji definiraju grad, poput informacija o zemljopisnom položaju Rijeke, prirodi i sportu te o gradskoj povijesti. Cilj je programa proširiti učeničko znanje o gradu u kojem žive te prema njemu stvoriti pozitivan emocionalni odnos. |
|
Prve smo teme već „otkrili“ saznavši zašto Rijeka u svom imenu (a i ne samo u njemu) krije toliko vode, a jedna je manja skupina učenika, koji pohađaju slobodnu aktivnost „Moja Rijeka“, već prošla kroz dvoja najpoznatija riječka vrata – Gradski toranj i rimska Stara vrata. Vrata su probudila njihovu maštu pa su o njima napisali i kratke priče koje možete ovdje pročitati. |
« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |