Osnovna škola Milna Brač

Polazak u školu velik je događaj za dijete i cijelu obitelj. To je i prvi veliki korak u kojem se potvrđuje sav trud, pažnja i ljubav koji su do tog trenutka uloženi u razvoj i odgoj djeteta. Prva je provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti. Zato je jako važno posvetiti pozornost pripremi djeteta za školu.

Testiranjem predškolskog djeteta dobiva se uvid u njegovu spremnost svladavanja izazova prvih školskih dana.

Testirane obuhvaća ispitivanje grafomotoričkog razvoja djeteta i njegova zrelost s obzirom na kronološku dob, percepcija inicijalnog i finalnog glasa u riječima, ispitivanje slogovne (npr. me‐do = medo) i glasovne (npr. n‐o‐s = nos) analize i sinteze.

Ranom dijagnostikom teškoća moguće je različitim metodama pomoću materijala i sadržaja prilagođenih djetetovom uzrastu razviti te vještine.

Zašto je važna priprema za školu?

Iako djeca čitanje i pisanje usvajaju po polasku u školu, u predškolskom periodu se razvijaju neke vještine koje utječu na taj proces:

- slušna pažnja

- vizualna percepcija

- vizualna i slušno‐govorna memorija

- sukcesivne funkcije(praćenje slijeda u vremenu i prostoru)

- vizualno‐motorna i slušno‐motorna koordinacija

- prostorna orijentacija

- grafomotorika

- jezična kompetencija

Upravo kroz praćenje usvajanja ovih vještina možemo preduhitriti kasnije teškoće. Dijete prije dolaska u prvi razred mora svladati sve predčitalačke vještine jer su one nužan preduvjet za stjecanje čitalačkih vještina.

Većina djece te vještine usvaja bez teškoća. Ako se roditelj svakodnevno “bavi“ djetetom, ako s njim aktivno razgovara, čita mu, upozorava ga na cilj i važnost čitanja i pisanja, proširuje njegov rječnik i daje mu dovoljno prilika da i samo isprobava vještine pričanja, prepričavanja, rukovanja knjigom, bilježnicom, pisaćim priborom dijete će biti dobro pripremljeno za učenje čitanja i pisanja u školi.

Jako su važne govorničke vještine djeteta:

razumijevanje smisla rečenica, uočavanje da se rečenica sastoji od riječi, da rečenica ima značenje, da priča ima početak, sredinu i kraj.

Prije polaska u školu bilo bi dobro kad bi dijete znalo kako se drži knjiga, da tekst ide slijeva nadesno i odozgo nadolje, znati okretati listove, da se tekst‐priča sastoji od rečenica, rečenice od riječi, a riječi od glasova.

Svako dijete razvija se svojim tempom, tako da je vrlo važno da roditelji prate interese i potrebe svoga djeteta.

Kako mogu prepoznati teškoće?

Već u predškolskom razdoblju možemo prepoznati djecu koja potencijalno mogu razviti teškoće čitanja i pisanja. Takva djeca obično teško razlikuju glasove (S‐Š, Š‐Ž, S‐Z... ), ne uočavaju početni i/ili završni glas u riječima, teško povezuju glasove u riječi(M‐I‐Š = miš), imaju teškoća u praćenju slijeda (u zadatcima crtanja likova u slijedu), lošije crtaju u odnosu na svoje vršnjake, zrcalno pišu slova ili imaju teškoća u zapamćivanju oblika slova, imaju lošu slušno‐govornu memoriju(pamćenje pjesmica), manji opseg vokabulara, jednostavnu strukturu rečenice...

Što napraviti?

- razgovarajte sa djetetom, potičite ga da opisuje događaj, sliku, doživljaj

- slušajte ga dok Vam priča, zainteresirajte se za to, dajte važnost njegovom razmišljanju, doživljajima i problemima

- odgovarajte na njegova pitanja, ako ne možete odmah, kažite mu kad i držite se dogovora

- učite ga svojim modelom da je knjiga prijatelj i da je intelektualan rad vrijedan rad

- dozvolite svom djetetu da se samo pere, oblači i svlači, te da ima slobodu izražavanja svojih potreba, želja i misli

- ako je nešto trenutno neispunjivo, učite ga pregovarati oko zadovoljavanja potreba i želja, čekati na red, čekati vrijeme kad dolazi taj događaj, te da ne možemo imati sve i odmah u životu

- učite ga da je normalno ako ponekad pobijedimo, a ponekad ne, te da svatko od nas ima sposobnosti za neko područje, a za neko ne (netko lijepo slika, ali ne može brzo trčati i sl. )

- učite ga prostorne relacije kroz igru: lijevo, desno, gore, dolje, iznad, ispod, u, na i to u prostoru, na papiru i na svom ili tijelu druge osobe

- vježbajte mišiće šake (fina motorika) aktivnostima kroz crtanje, slikanje, izrađivanjem od glinamola, plastelina i sl.

- igrajte se igara s pravilima, npr. domino, memory, «Čovječe ne ljuti se» i sl. poštujući pravila

- igrajte se igara koje stimuliraju razvoj namjernog zapamćivanja npr. igra ponavljanja niza brojeva (unaprijed i unatrag), igra pamćenja predmeta na stolu, pitalice i zagonetke

- pričajte o pojavama u prirodi u godišnjim dobima, proučavajte zajedno što se događa

- zajedno izaberite mjesto u Vašem domu gdje će biti stalno radno mjesto i stol Vašeg školarca, zajedno pođite kupiti sve što je potrebno za školu i dajte svemu tome potrebnu važnost

Na kraju treba istaknuti kako dijete koje je spremno za početak školovanja ima pozitivan stav prema školi i raduje se tome kao dokazu svoje odraslosti i zrelosti. Ovaj stav treba podržavati jer olakšava učenje i prihvaćanje obveza te svladavanje poteškoća stoga, dragi roditelji, na vrijeme pripremite dijete za promjene u njegovom životu koje će se dogoditi kada krene u školu.

Uživajte u vremenu provedenom sa svojim djetetom kroz pripreme za školu i sretno!