« Srpanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 |
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
Kad se male noge slože: kroz Monako i Francusku
Danas smo prešli 763 km, a ukupno imamo 4895 u nogama! Pogledajte što smo sve vidjeli!
Danas smo se, naravno, dokopali Genove. Ona je najprometnija talijanska luka, a do prije 200-tinjak godina bila je zasebna država, pomorska republika kao i Venecija. Blizu nje su zanimljivi gradići u regiji zvanoj Cinque Terre (Pet zemalja) i San Remo, u kojem se održava festival. Sve je pod Alpama, koje ovdje ulaze u more – kombinacija planina i mora kao kod nas. Genova ima zanimljivu katedralu.
Nastavljamo dalje: izlazimo iz Italije i ulazimo u Francusku te posjećujemo grad Nicu (fr. Nice). Ona je pripadala talijanskom vojvodstvu Savoje, ali je 1860. ustupljena Francuskoj u zamjenu za njenu podršku ujedinjenju talijanskih državica u današnju Italiju. Nova je država Italija i zastavu dizajnirala po uzoru na Francusku. U Nici je rođen Giuseppe Garibaldi, talijanski političar koji se znatno borio za ujedinjenje državica u Italiju. Nica ima lijepu dugačku rivu, s brojnim luksuznim hotelima uz nju.
Poslije Nice opet prelazimo granicu i stižemo u malu državu – Kneževstvo Monako. Ono ima dva grada: Monaco i Monte Carlo. Ostatak je povijesti Europe kad je u njoj bilo puno takvih državica. Monako je pod utjecajem Francuske, čak nema ni granicu s nekom drugom državom.
Poslije Monaka opet smo u Francuskoj: s desne strane su nam Alpe, a s lijeve Sredozemno more. Ovaj komad obale nazvan je Azurnom obalom. Na njoj je počeo primorski turizam Europe – kad su bogati Europljani u 19. stoljeću vlakom dolazili ovamo, gdje su izgradili vile. Tu su turistička mjesta Cannes (Kan) s filmskim festivalom, Saint Raphaël, Saint Tropez i druga. A u zaleđu je regija Provansa (fr. Provence), u Alpama. Ova je pokrajina čuvena po ljepoti svojih krajolika. Stoga mi nećemo putovati samo obalom, nego odlazimo u zaleđe, u Alpe, u Provansu.
Prolazimo kroz prelijepa sela s kamenim kućama i poljima lavande. Provansa je dobila naziv od rimske (latinske) riječi provincia jer je to bio prvi rimski posjed izvan Apeninskog poluotoka. Idemo u grad kojeg su Rimljani prvog osnovali i nazvali Aquae Sextiae, a danas se zove Aix-en-Provence (Eks an Provans). U Provansi je u srednjem vijeku nastala židovska mistika kabala, a ovdje postoji i okcitanski jezik. Od lavande i drugog mirisnog bilja proizvode se čuveni parfemi. Upoznajemo gradove Avignon (Avinjon), Arles (Arl) i Marseille (Marsej), najpromeniju francusku luku. Marseilles, grad u delti Rone, već je tisućljećima najvažnije naselje ovdje: osnovali su ga Feničani u 6. st. pr.n.e. i nazvali Massalia, a onda su ga osvojili Grci u svojoj kolonizaciji Sredozemlja kojima je bio najveće trgovačko i kulturno sredite zapadnog Sredozemlja. Avignon ima bivšu papinu palaču, a Arles je Van Gogh ovjekovječio na svojim slikama. Nevjerojatne su crkve, palače, kućice, sela s brežuljcima...
Prelazimo Ronu (fr. Rhône) i idemo u Nimes (Nim), koji još ima rimski amfiteatar (arenu, kolosej). Poslije njega odlazimo u Montpellier (Monpelje) i završavamo putovanje u gradu Narbonne (Narbon). Svaki je ovaj grad ljepši od prethodnoga!
Katedrala u Marseille-u (Wikimedia Commons)
Provansalski krajolik (Pinterest)
Avignon s papinskom palačom
Van Goghova slika Foruma u Arlesu (art-Vangogh.com)
Tipična sredozemni i francuski ugođaj u gradu Narbonne (Michelin)