« Srpanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 |
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
Šestaši u posjetu NP Plitvička jezera
23. svibnja 2024. u 9 sati učenici šestih razreda u pratnji svojih razrednica Noemi Ajduković i Gabrijele Dominović te učiteljice pratiteljice Gabrijele Vojvodić otputovali su na jednodnevnu terensku nastavu na Plitvička jezera planirajući posjetiti Rastoke i Nacionalni park Plitvička jezera.
Cilj terenske nastave bio je upoznavanje najpoznatijeg, najvećeg i najstarijeg hrvatskog nacionalnog parka i povezivanje sadržaja Prirode i Geografije sa zornom stvarnošću. Također smo željele kod učenika osvijestiti potrebu za očuvanjem bioraznolikosti i hrvatske prirodne baštine. Dodatno, učenicima smo željele omogućiti aktivan boravak u prirodi s ciljem razvoja zajedništva i suradnje u ostvarivanju zajedničkih ciljeva.
Prije samih Plitvica, zaustavili smo se u Rastokama, slikovitom vodeničarskom naselju u kojem se rijeka Slunjčica preko sedrenih barijera prelijeva u rijeku Koranu, stvarajući pritom mnoštvo slapova.
Nakon obilaska Rastoka, uputili smo se prema Plitvičkim jezerima. NP Plitvička jezera, naš najveći i najstariji nacionalni park, upisan je na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Taloženje sedre i formiranje sedrenih barijera omogućilo je stvaranje prekrasnih tirkiznih jezera i mnogih slapova bogatih vodom. Jezerski sustav Plitvičkih jezera dijeli se na Gornja jezera (Prošćansko jezero, drugo najveće, zatim Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti i najveće jezero, Kozjak) i Donja jezera (Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod). Područje NP Plitvička jezera poznato je po svojoj bioraznolikosti, tamo je stanište više od 259 vrsta kralježnjaka, 168 vrsta ptica, čak 321 vrsta dnevnih i noćnih leptira, kao i preko 50 vrsta sisavaca, od čega 22 vrste šišmiša. Mnoge od tih životinja endemične su i strogo zaštićene vrste. Također je zabilježeno i preko 1400 biljnih vrsta i podvrsta, što čini čak 30% ukupne flore Hrvatske. Mnoge od njih pripadaju ugroženim i kritično ugroženim biljkama, primjerice gospina papučica, najugroženija i najljepša europska orhideja, i obična tustica, kritično ugrožena biljka mesožderka. Učenici su povezali nastavne sadržaje sa zornom stvarnošću te tako nadogradili svoje znanje o vodenim sustavima i bioraznolikosti.
Nakon obilaska Plitvičkih jezera slijedio je ručak, a u povratku smo se zabavili edukativnim kvizom. Učenici su napeto slušali raznolika pitanja vezana uz sve što smo vidjeli i čuli, a najspremnije su odgovarali Una K., Ana K. i Marcel K. Una je dala najviše točnih odgovora i osvojila prvo mjesto, a u stopu su je slijedili Ana s osvojenim drugim i Marcel s osvojenim trećim mjestom.
Oko 20.00 došli smo pred našu školu u Sesvetskoj Sopnici pomalo umorni, ali zadovoljni viđenim i doživljenim.