« Srpanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 |
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
UČITELJI: Gabrijela Vojvodić, Margita Bašić
U prilogu pogledajte elemente i kriterije ocjenjivanja iz hrvatskog jezika.
HAIKU RADIONICA
Dana 4. listopada 2010. u našoj knjižnici održala se radionica s pjesnikom Ivanom Nadilom.
Ivan Nadilo rođen je 27. veljače 1939. u Blatu na Korčuli. Od 1977. živi i radi u Metkoviću. Član je Društva hrvatskih haiku pjesnika u čijem časpoisu redovito objavljuje. Višestruko je nagrađivan kako u Hrvatskoj tako i u Japanu. Pjesme su mu objavljene u mnogim književnim časopisima i ustanovama, primjerice u Matici hrvatskoj. Bavi se i fotografijom. Fotografije je izlagao na grupnim izložbama u Metkoviću.
Kako biste se upoznali barem s dijelom opusa ovoga plodnog pjesnika, izdvojili smo za vas pjesme iz njegove zbirke Blagdanske utihe i iz zbirke haiku pjesama Neretva.
BLAGDANSKE UTIHE
Blagoglasjem jutarnjih modrina
rujeritim dolaskom večeri
blagdanskom utihom
slutim To.
Na obroncima ovozemnog gorja
Nevidljivi, čekaš li me...
JUTRO DJETETA
Noć duga, probdjevena.
U san me urodi zvon
jutarnjeg Angelusa.
Marija ustaje s postelje
pokazuje prozor:
- Vidi dan je.
MOLITVA ZA MARIJU
NA DAN KAD JE NAUČILA IZGOVORITI SLOVO „R“
Danas Marija prilazi s osmijehom
na usnama i očima
te kaže radosno:
-Naučila sam slovo „R“
I kao dokaz, izgovara svečano,
do danas neizgovorivu riječ
Kišobran!
Ne molim Ti se, Svemogući
poput onog smjelog Vasionca
da poštediš ove ruke, leđa bijela.
Al molim Te
da lakoćom, kojom se jezik joj gipki
savio u vijugama ovog teškog fonema,
da tom se lakoćom sviju joj udovi
kad dođe vrijeme bola.
Nikola Šop, Molitva za njeno tijelo
MOLITVA NAD USNULIM DJETETOM
I ovo usnulo dijete
i ova noć i sutrašnji dan
sve je Tvoje.
Izgovori riječ, daj znak Darodarče
sve noći i dane, i prošle i buduće,
jalove i one bremenite,
sve bacit ću u Tvoj vjetar.
Jedino Te molim Abba-oče
ne iskušavaj me kušnjom
Abrahamovom!
DIJETE I PTICE
Uvečer ispod čela
zanoće ptice.
Jutrom: okrilate ruke.
HAIKU
Svakodnevno
hodočastim Neretvi.
Ne znam joj izvora.
Neretvu
nadlijeće galeb.
Svečano jutro.
Neretvu zasjekla
vesla. Utihnuo glas
prijatelja.
Na Neretvi
stara lađa.
Huji vrijeme.
Stišću se laste
na malenoj plutači.
Dani sve kraći.
Ponad Neretve
gle, cvijet maslačka.
Blagdanska utiha.
Oslove me na čas
imenom mrtvog prijatelja,
nabujala Neretva.
Umorni galeb
snagu obnavlja, smjerom
riječnog uvira.
Na smrt bolestan
u šetnji niz Neretvu.
Uskršnje jutro.
Sunovrat gladnog
galeba. Neretvom na čas
krugovi.
Čijeg dvorišta
ograda, nabujalom
Neretvom.
Na vršku trske
ljuljuška se vrapčić.
Nedjeljno jutro.
I okorjeli
brbljivac zašutio.
Šum vodopada.
Nad Neretvom
procvjetalo nebo.
Jutro čarolije.
Podrhtavaju
jarboli.
Buja Neretva.
Posvema mirnih
krila, galeb prepušten
visinama.
Niz Neretvu
razgovor. Pri povratku
vjetar u lice.
Ponad Neretve
crveni se
usamljeni mak.
Talog Neretve
u gnijezda ugrađuju
lastavice.
U listopadu
naranče bliješte
žutilom.
Neretva
stiže k moru sama
bez obala.
A sada o radionici!
GDJE, KAD?
Kao što smo već rekli, održala se 4. listopada u našoj knjižnici.
SUDIONICI?
U njoj su sudjelovale učenice Dora Facković, Anamarija Gaši, Matea Levanić i Ana Lincender iz 6.c razreda te učenice Jelena Hrnjak i Matea Matić iz 8.c razreda. U radu su sudjelovali i profesori hrvatskoga jezika Boris Bakarić i Margita Bašić, te naša psihologinja Marija Mikulić, kći pjesnika Nadila.
UVOD U RADIONICU
Profesorica Margita Bašić predstavila je pjesnika našim učenicama i potom je krenuo rad na haiku poeziji.
RAD
Pjesnik je na projektoru stavio vlastitu fotografiju na kojoj je bila raspuknuta stijena, a iz jedne rupe na stijeni provirivala je mala zelena biljka.
Učenice su dobile papire i olovke i zadatak da u sadašnjem vremenu ukratko opišu što vide na toj fotografiji. Također su trebale napisati o kojem je godišnjem dobu riječ.
Naše šestašice i osmašice ozbiljno su shvatile zadatak te su prionule na posao. Nakon nekoliko minuta zapisale su svoja zapažanja.
Pjesnik je iz njihovih rečenica sam sastavio haiku poeziju što je vrlo razveselilo sve prisutne. Posebno je bilo zanimljivo promatrati ga u stvaralačkome procesu. Potom je svakoj učenici pojedniačno dao njihov papir i svaka je pročitala pjesmu nastalu iz vlastitih riječi.
Učenice Jelena Hrnjak i Matea Matić nisu stale na ovome. Vidjevši pjesnikov stvaralački proces same su napisale svoju haiku poeziju. Svojom kreativnošću posebno se istaknula Jelena Hrnjak.
RAZGOVOR S PJESNIKOM
Pjesnik je dao katrko izlaganje o haiku poeziji, gdje i kada je nastala, te koja je bit te poezije. Pjesnik je sve prisutne naučio mnogim pojmovima iz haiku poezije, poput haige, tj. uvoda u haiku, a najzanimljiviji je svakako senry, tj. šaljivi haiku. Od zapažanja učenice Matee Levanić pjesnik je sastavio jedan senry.
Učenice su potom razgovarale s pjesnikom o njegovim pjesničkim uzorima i o tome što ga potiče na pisanje poezije. Rekle su mu zašto se njima sviđa ova poezija i s kojim se se haiku pjesnicima već susrele na nastavi. Na kraju su se svi srdačno zahvalili pjesniku na dolasku te su ga pozdravili velikim pljeskom. Atmosfera je bila vrlo ugodna i opuštena, a sve učenice i profesori iskazali su veliko zadovoljstvo zbog sudjelovanja na radionici.
CILJ RADIONICE
Cilj radionice svakako je ostvaren, učenice su radile, ali i mnogo toga naučile o haiku peziji, o pisanju poezije, i ono najvažnije, potaknute su na vlastito stvaranje. Zbog svega ovoga možemo zaključiti da je radionica bila vrlo uspješna!
UČENIČKI I PJESNIKOVI RADOVI
Slijede radovi s radionice. Najprije smo napisali ime učenice, njezi opis fotografije i potom pjesnikov uradak. Nadamo se da će vam se svidjeti!
Dora Facković, 6.c
Vidim dvije stijene. U jednoj od tih stijena je rupica. U toj je rupici mala biljka.
Pjesnik: Iz rupice na
stijeni, gle, proviruje
biljčica.
Anamarija Gaši, 6.c
Vidim dvije razdvojene stijene. Između njih je tamni ponor. Iz rupe na jednoj planini raste cvijet kojeg van mami lijepo vrijeme.
Pjesnik: Na planinn
raste cvijet. Mami ga
lijepo vrijeme.
Matea Levanić, 6.c
Biljka je izrasla iz stijene. Stijena je napukla. Ona je šarenih boja. Biljka je zelena s trima listovima. To je proljeće jer raste ta biljka.
Pjesnik: Iz stijene, gle, senry - šaljivi haiku
biljčica, ali ne
s četirima listovima.
Ana Lincender, 6.c
Vidim velike stijene, neke točkice na tim stijenama i travu ili lišće. Točkice su raznih boja i jako su male. Trava je zelena. Tamo još ima i neka uvala.
Pjesnik: Ponad uvale
raste sitna zelena
trava.
Jelena Hrnjak, 8.c
Dvije stijene razdvajaju ponor. Na prvi pogled nema života. Stijene se na jednom dijelu stapaju u jednu. Iz dubine, rupe, ničega raste i razvija se biljka - život u stijeni.
Pjesnik: Dvije stijene Pjesnik: Iz rupice
na prvi pogled, gle, raste razvija se
zjapi ponor. biljčica.
Jelenin haiku:
List otpade Sivo jutro, u
nebo je proplakalo. prirodi vlada nemir.
Slava jeseni. Cvijet na vjetru.
Nebo kao naranča. Sava nemirna,
Sunce je slikar, gle, laste žurno lete
portret prirode. na topliji Jug.
Povjetarac nemiran,
stvori ljepotu oku.
Balet biljaka.
Matea Matić, 8.c
U proljeće jedna stijena puca i dijeli se na dva dijela. Između stijene nastane rupa. Na jednoj polovici stijene u maloj rupici iznikla je biljka. Stijene su oštre i svijetle, a biljka mala i krhka.
Pjesnik: Hrupi proljeće
iz stijene, gle, proviruje
mala biljčica.
Matein haiku:
Zima je na vratima,
gle, prva pahulja
pada na tlo.