Otkada je internet postao dostupan širokom krugu korisnika te ušao u kućanstva i poduzeća, broj njegovih korisnika u europskim državama raste. No u broju korisnika globalne mreže informacija unutar Europe postoje velike razlike. On se kreće od gotovo nevjerojatnih 0.78 korisnika po stanovniku na Islandu pa sve do samo tri korisnika na tisuću stanovnika u Moldaviji. Ovdje ne možemo reći da broj registriranih korisnika predstavlja broj ljudi koji koriste internet jer se kao korisnik registrira kućanstvo koje najčešće ima više članova, a isto tako i poduzeće. Međutim poredak zemalja koje su poredane prema istom kriteriju, govori o njihovom međusobnom odnosu, a to je zapravo ono što nas najviše zanima. Grafikon prikazuje taj odnos.

Prvo mjesto pripada Islandu. Tu je značajnu ulogu odigrala činjenica da ova tehnološki vrlo razvije na država ima vrlo malo stanovnika. Sa znatnijim zaostajanjem slijede ga skandinavske zemlje kojima su se pridružili Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Zatim slijede Austrija i Portugal koji se ubraja među najslabije razvijene članice Europske unije, ali po relativnom broju korisnika zauzima unutar te organizacije visoko sedmo mjesto. Slijedi ga tehnološki razvijena Njemačka koja, zajedno s Belgijom, ima za stupanj nižu zastupljenost interneta u širokim krugovima. Irska i Italija imaju podjednak broj korisnika, a onda slijedi Slovenija koja je na prvome mjestu među tranzicijskim zemljama. Ona je zajedno s Estonijom za sobom ostavila tehnološku velesilu kao što je Francuska, a Češka je ispred relativno vrlo razvijenog Luksemburga. Od članica Europske unije slijede još Španjolska i Grčka, koja je posljednja među njima, dvadeset i treća u Europi. Od nje je u ovom smislu razvijenija i Poljska, što znači da četiri tranzicijske države imaju relativno više korisnika od najslabije članice EU-a.
Grčku slijede Letonija, Slovačka, velika Rusija te Mađarska koje imaju oko 0.13 korisnika po stanovniku. Malo slabije od njih su Hrvatska (0.11) i Litva. Bugarska je korak iza njih, a od nje su za stupanj slabije Makedonija, Rumunjska, Bjelorusija, Srbija i Crna Gora te Albanija. Na začelju su Ukarjina, Bosna i Hercegovina i Moldavija, koje imaju samo oko 0.1 registriranog korisnika interneta po stanovniku.

Hrvatska je, dakle, na dvadeset i osmom mjestu među državama kontinenta, a gledajući regionalno, može se reći da prednjače države Sjeverne Europe, a najmanje korisnika imaju zemlje Jugoistočne i Istočne Europe. Sadašnje članice Europske unije imaju prosječno 0.41 korisnika. Tranzicijske zemlje imaju 0.11, a kada izdvojimo samo one od njih koje u svibnju ulaze u EU, onda je riječ o 0.19 korisnika po stanovniku. S druge strane, države koje nisu u tranziciji i nisu članice EU-a (Island, Norveška, Švicarska i Malta), imaju prosječno 0.51, a bez Malte koja u svibnju također ulazi, visokih 0.64 registrirana korisnika. Tranzicijske zemlje koje ne ulaze u EU, prosječno imaju samo 0.05 korisnika interneta po stanovniku.