Cilj: Javno prikazivanje školskih aktivnosti usmjerenih na učenje za održivi razvoj i kvalitetu života kroz učenje o zdravlju biljaka

Obrazloženje cilja

UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) je 2. prosinca 2019. objavila proglašenje 2020. Međunarodnom godinom biljnog zdravlja čiji glavni cilj je globalno podizanje javne svijesti o značaju biljnog zdravlja u poljoprivrednoj proizvodnji kao i o značaju zaštite biljnog zdravlja u nastojanju iskorjenjivanja gladi, te u svrhu smanjenja siromaštva, zaštite okoliša i poticanje rasta gospodarstva.

FAO i njegova Međunarodna konvencija o zaštiti bilja već predvode globalne napore, na primjer, kako bi se osiguralo razvijanje Međunarodnih standarda za fitosanitarne mjere u svrhu održavanja zdravlja biljaka a zemlje bi imale koristi od njihove široke primjene.U slučaju noćnog leptira jesenske sovice (lat. Spodoptera frugiperda) - najbržeg širenja jednog štetnika koji uništava usjeve, FAO koordinira globalne napore za suzbijanje takvih štetnika i suzbijanje njihovog širenja razvijanjem i promicanjem inovativne tehnologije za praćenje i rano upozoravanje uz opremanje vlada i poljoprivrednika s najboljim 'sredstvima' i znanjem za borbu protiv štetnika.

Ostale inicijative za stavljanje zdravlja biljaka u središte pažnje

U svrhu angažiranja javnosti i povećanja znanja o zdravlju biljaka, FAO je pokrenuo foto-natječaj, tražeći profesionlane fotografe kao i amatere da razmjene / podijele fotografije zdravih i bolesnih biljaka. Građani moraju biti također oprezni prilikom naručivanja biljaka i biljnih proizvoda putem interneta ili poštanskih usluga, jer takvi paketi mogu lako zaobići redovnu fitosanitarnu kontrolu. A Europska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja (European and Mediterranean Plant Protection Organization, EPPO) koja aktivno sudjeluje u obilježavanju Međunarodne godine biljnog zdravlja, objavila je postere za putnike i turiste kao i oznake za prtljagu: „DON'T RISK IT!“ – „Ne riskirajte!“

Posteri su namijenjeni zračnim lukama, pomorskim i riječnim lukama, putničkim agencijama, ambasadama i drugim stranim predstavništvima itd. u svrhu obavještavanja putnika i turista u međunarodnom prometu: „Štetnici i bolesti mogu biti skriveni na biljkama. Molimo, ne donosite kući biljke, sjemenje, voće, povrće ili cvijeće.“

https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/zdravlje-bilja-za-zdravlje-ljudi-medjunarodna-godina-biljnog-zdravstva-2020/3798 https://www.consilium.europa.eu/media/23990/awareness-raising-strategy-for-plant-health-in-the-eu.pdf https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/znanost/26913-medunarodna-godina-biljnog-zdravlja http://www.fao.org/plant-health-2020/en/ https://www.youtube.com/watch?v=ADn7Qd_CvgI&feature=youtu.be https://www.youtube.com/watch?v=us1BKwS-Z1o

Aktivnost: 10. veljače Svjetski dan graha

Počevši od 2020. godine, a svake naredne godine, 10. veljače obilježit će se kao Svjetski dan graha, koji je zamišljen da poveća tempo razvoja mahunarki. Imajte na umu da su mahunarke važan izvor B vitamina, magnezija, kalija, fosfora i cinka te pružaju veći sadržaj vlakana i niže kalorije u odnosu na žitarice.

Opća skupština također je naglasila da uzgoj mahunarki može igrati važnu ulogu u promicanju ravnopravnosti spolova, napominjući da žene češće sudjeluju u njihovom uzgoju, kao i napomenuvši da visoki udio željeza u tim usjevima značajno utječe na zdravlje žena reproduktivne dobi.

Aktivnost: 11. veljače Međunarodni dan djevojaka i žena u znanosti

Ciljevi obilježavanja ovog dana su promicanje ravnopravnog sudjelovanja djevojaka i žena u obrazovanju, usavršavanju, radu i donošenju odluka u znanosti, eliminacija svakog oblika diskriminacije žena te premošćivanje pravnih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih barijera poticanjem razvoja obrazovnih politika i programa, uključujući školske kurikulume, s ciljem poticanja većeg sudjelovanja žena i djevojaka, promocije razvoja karijere u znanostima i prepoznavanja postignuća žena u znanosti.

Aktivnost: 7. lipnja Svjetski dan sigurnosti hrane

Također svake godine 7. lipnja svijet će proslaviti Svjetski dan sigurnosti hrane. FAO sa zadovoljstvom primjećuje da rezolucija UN-a izrijekom priznaje da "bez sigurnosne sigurnosti hrane ne može biti svjetske sigurnosti."

Bolesti putem hrane pogađaju oko 600 milijuna ljudi svake godine i predstavljaju ozbiljan teret za zdravlje ljudi, posebno za malu djecu i ljude koji žive u regijama s niskim prihodima. Pored toga, FAO vjeruje da sigurni proizvodi pozitivno doprinose trgovini, zapošljavanju i smanjenju siromaštva.