U sklopu projekta „Moj Zagreb, tak imam te rad“, veljaču, mjesec zdravlja, posvetili smo dr. Andriji Štamparu. Iako je rodom iz Brodskog Drenovca (1888.), Zagreb mu je omogućio ostvariti viziju o podizanju svijesti o važnosti zdravstvene zaštite među pučanstvom u prvoj polovici 20. stoljeća.

O Andriji Štamparu…

Andrija Štampar bio je hrvatski liječnik. Zahvaljujući njegovom predanom radu i jasnoj viziji u prvoj polovici 20. stoljeća reformirano je javno zdravstvo u Hrvatskoj i Svijetu.

Cilj njegova djelovanja  bio je da „liječnik postane socijalni radnik i narodni učitelj, ekonomski neovisan o pacijentu, jednako dostupan svim slojevima pučanstva“. Zalagao se da svi ljudi imaju jednaku zdravstvenu zaštitu neovisno o njihovim ekonomskim mogućnostima.

CILJ DJELOVANJA DR. ANDRIJE ŠTAMPARA ZAPISANO U 10 PRINCIPA 

1. Važnije je obavještavanje naroda od zakona.

2. Najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o zdravstvenim pitanjima.

3. Pitanjem narodnog zdravlja i radom na njegovom unapređenju trebaju se baviti svi, bez razlike.

4.Socijalna terapija bitnija je od individualne.

5. Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku.

6. Ne smije se raditi razlika između ekonomski jakih i slabih (egalitarizam).

7.U zdravstvenoj organizaciji liječnik treba tražiti bolesnika, a ne obrnuto, kako bi se obuhvatili svi oni koji trebaju zaštitu.

8. Liječnik treba biti narodni učitelj.

9. Pitanje narodnog zdravlja je od većeg ekonomskog nego humanitarnog značaja.

10.Glavno mjesto liječničkog djelovanja je tamo gdje ljudi žive, a ne ordinacija.

Jedan od njegovih glavnih doprinosa javnom zdravstvenom sustavu je educiranje zdravstvenih radnika i poučavanje naroda o važnosti održavanja higijene u očuvanju zdravlja. Bio je jedna od vodećih ličnosti u svijetu  u organizaciji suzbijanja širenja bolesti i epidemija.

Dr. Štampar, zajedno s ostalim liječnicima, u organizaciji Higijenskog zavoda u Zagrebu, provodio je asanaciju Mraclina, mjesta u Turopolju. Zajedno su organizirali medicinsku pomoć za sve ljude te poučavali o važnosti higijene. Izliječili su  zarazne bolesti (tifus,  tuberkuloza…) Na temelju zapisana o asanaciji Mraclina nastao je fiilm „Jedan dan u turopoljskoj zadruzi“.

1927. g. objavljena je slikovnica autorice Ivane Brlić Mažuranić na poticaj Škole narodnog zdravlja u Zagrebu s ciljem prenošenja djeci važnih uputa o zaštiti od bolesti.

Od 1919.-1939. godine utemeljio je zdravstvenu službu u Jugoslaviji, osnovao 250 higijenskih ustanova poput današnje Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar u Zagrebu. Sudjelovao je u suzbijanju širenja bolesti uslijed poplave u Kini te je reorganizirao javnu zdravstvenu zaštitu u njoj.

Nakon II. svjetskog rata dr. Andrija Štampar bio je dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu, rektor Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te osnivač Instituta za higijenu.

Dr. Andrija Štampar se osobno zalagao za utemeljenjem Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja je i osnovana 1948. godine te je bio prvi njen predsjednik.

Zahvaljujući njegovom djelovanju i reformama koje je uspio provesti, današnji je zdravstveni sustav učinkovitiji u suzbijanju epidemija i pandemija poput pandemije koronavirusa.