"Pitaj? Ne skitaj!" je online savjetovalište NZZJZ-a gdje učenici mogu postavljati pitanja na koja će im odgovor dati stručnjaci za mentalno zdravlje.
« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Međunarodni dan svjesnosti o mucanju (International Stuttering Awareness Day - ISAD) obilježava se 22. listopada.
Mucanje je jedan od najpoznatijih govornih poremećaja, koji se javlja najčešće u ranom djetinjstvu. Zahvaća i do 11 % populacije djece do četvrte godine života, a oko 1% odraslih osoba. Mucanje je govorni poremećaj koji se ispoljava u isprekidanosti i nepravilnosti govornog procesa uslijed grčeva organa za artikulaciju (jezika, usana, nepca), fonaciju (glasnice) i disanje (dijafragme i mišića grudnog koša). Takav govor prati povećana uzbudljivost stoga je govor obično nervozan, užurban i isprekidan, a zastoji remete ritam govora. U izvjesnim vremenskim razmacima mucanje se može pritajiti, da se zatim ispolji u istom ili težem obliku što ovisi i o raspoloženjima osobe; uzbuđenje, potištenost, razdražljivost i umor. Poremećaje tečnog govora izazivaju grčevi - skupljanja mišića organa za artikulaciju, fonaciju i disanje. Trajanje grčeva je različito. Ukoliko traju duže, utoliko su zastoji veći i govor nepravilniji. Grčevi se češće javljaju pri izgovoru eksplozivnih glasova p, g, k, t, d, a manje pri izgovoru frikativnih s, z, c, f dok se najrjeđe javljaju pri izgovoru samoglasnika. Ipak, ovdje ne možemo postaviti pravilo jer se grčevi mogu javiti kod svih glasova. Kritičan period predstavlja polazak djeteta u školu. Promjena sredine, razne neprijatnosti i neugodni doživljaji nepovoljno utječu. Veći zahtjevi, učenje pisanja i čitanja skreće pažnju na "teške” glasove i pogoršava govor djeteta. Mucanje pri čitanju je obično manje nego pri usmenom govoru. Korisni sadržaji u prilogu (savjeti za roditelje i učitelje).
Pripremila: Diana Burazin, prof. logop.