Osnovna škola Vjekoslav Parać Solin

U sklopu teme projektnog dana : Prehrana kao izvor zdravlja, učenici su raznim pokusima pokazali zašto nije dobro unositi veliku količinu soli u organizam. 

Kao primjer im je poslužio slani čips kojeg mnogi učenicI, nažalost, toliko vole.

Pokus:

1. Nekoliko listića čipsa stavili smo u običnu vodu.

•        Čips je izgubio boju kao dokaz umjetno dodane boje, te je voda postala masna i slana

2. Inekcijskom špricom uzeli  smo 10ml slane i masne otopine te ulili u epruvetu u koju smo prethodno stavili bjelanjak jajeta.

•        Bjelanjak (bjelančevine) se zgusnuo dodatkom soli, na isti način zgusnu se tj. koaguliraju bjelančevine u našem tijelu unosom veće količine soli.

3. Na jedan komadić jabuke kapnuli smo malo dobivene slane i masne otopine, a na drugi komadić jabuke kapnuli smo običnu vodu.

•       Jabuku sa slanom otopinom smo lako prepolovili jer je sol vezala na sebe vodu iz jabuke, dok je jabuku s dodatkom obične vode bilo teže prepoloviti jer je jabuka nabubrila.

Procjenjuje se da prosječan građanin Hrvatske unosi oko 12g soli na dan, što daleko premašuje preporuke Svjetske zdravstvene organizacije prema kojoj dnevni unos ne bi smio biti veći od 5 do 6 grama. Već vam je poznato kako sol potiče žed, zbog toga što 8-10 g kuhinjske soli veže jednu litru tekućine u organizmu. To je razlog zašto ste nakon neke slane večere ujutro kilogram teži. Nisu to masne naslage već vezana voda u organizmu.

Preporuke:

• Potrebno je izbaciti namirnice koje sadrže veliku količinu soli pogotovo „grickalice“
• Izbjegavati konzerviranu hranu
• Jesti svježe voće i povrće koji su bogat izvor vitamina i minerala
• Obzirom da se najveći dio kuhinjske soli koju jedemo nalazi skriven u gotovoj i polugotovoj hrani, za njeno trajno smanjenje potrebni su napori cijeloga društva počevši od edukacije populacije do uključivanja svih relevantnih čimbenika društva, poglavito prehrambene industrije.