"Pitaj? Ne skitaj!" je online savjetovalište NZZJZ-a gdje učenici mogu postavljati pitanja na koja će im odgovor dati stručnjaci za mentalno zdravlje.
Europski dan logopedije obilježava se 6. ožujka. Svake je godine taj dan posvećen određenoj problematici s područja jezično-govorno-glasovne komunikacije kojom se bave logopedi. Tema Europskog dana logopedije u 2020. godini su Poteškoće čitanja i pisanja. U nastavku pročitajte savjete naše logopedinje Diane Burazin.
Djeca u školi počinju učiti čitati i pisati. Nekoj djeci učenje čitanja i pisanja protječe glatko i, bez velikih teškoća, no određenom broju djece ovladavanje vještinom čitanja i pisanja predstavlja teškoću.
Ne morate se zabrinuti ako vaše dijete u prvom razredu često griješi, ne stavlja razmake, interpunkcijske znakove, veliko početno slovo , zamjenjuje neke glasove ili ih piše zrcalno. Potrebno je početi s predvježbama čitanja i pisanja koje obuhvaćaju: - vježbe slušne i vizualne percepcije, - uvježbavanje lateralizacije, - orijentaciju u prostoru, - vježbe grafomotorike, - vježbe gnostičkih sposobnosti (koncentracije, izdržljivosti, pamćenja), - vježbe fonematskog sluha i vježbe sekvencioniranja fonematskog materijala, - vježbe slušne analize i sinteze i s vremenom će se kod djeteta koje se uredno razvija te pogreške smanjiti i one neće biti toliko učestale.
No, ako primijetite da dijete ima daleko veće poteškoće s čitanjem, s razumijevanjem pročitanog, da čita jako sporo, često slovka, zamjenjuje neka slična slova kao što su slova m i n, a i e ili b i d, često zamijeni red ili slogove, dodaje, izostavlja ili premješta slova svakako se obratite logopedu na pregled koji će dijagnosticirati problem. Kao i kod svakog poremećaja ili bolesti važna je rana dijagnostika i utvrđivanje teškoća. Uz individualan rad i kontinuiran tretman logopeda kroz niz logopedskih vježbi i ta djeca uspijevanju svladati problem.
Kada govorimo o teškoćama čitanja i pisanja, vrlo je važno razlikovati specifične teškoće (disleksija – čitanja i disgrafija – pisanja) od nespecifičnih teškoća (gdje su teškoće čitanja i pisanja sekundarne prirode: kognitivno zaostajanje, oštećenje vida ili sluha, nedovoljan govorno-jezični razvoj...) te uobičajene teškoće koje se javljaju prilikom ovladavanja čitanja i pisanja.
Djeca s disleksijom su uglavnom prosječno ili nadprosječno inteligentna, veoma kreativna, sa posebnim vizualnim načinom razmišljanja, dobro pamte i reproduciraju gradivo koje uče slušanjem. Naravno da to učenicima predstavlja velike poteškoće u razumijevanju sadržaja iz svih nastavnih predmeta, matematičkih zadataka i dr. S vremenom motivacija za učenje u školi i kod kuće opada, dijete troši vrlo mnogo vremena na učenje i rad, ali bez većeg uspjeha. Neuspjehu u školi pridružuju se i slabe ocjene .
Prilikom pisanja, isto kao i kod čitanja, djeca s disgrafijom često zamjenjuju slova unutar jednog sloga, zamjenjuju glasove b i d, m i n , t i d, k i g, ispuštaju slova ili slogove, prisutne su nepravilnosti u motoričkoj izvedbi slova, nedostaju kvačice na slovima i dr.
Problem disleksije i disgrafije nije nerješiv, ali ga ne treba ni olako shvatiti. Zato su pravodobno prepoznavanje, suradnja roditelja, učitelja i terapeuta koji se bave disleksijom, posebno važni. Simptomi disleksije mogu se ukloniti, ublažiti, oblikovati i, samim time, pobijediti jer prestaju biti okosnicom onoga što čini negativni identitet.
VIDLJIVI SIMPTOMI DISLEKSIJE:
SAVJETI RODITELJIMA
Na stranicama HUD-a, Hrvatska udruga za disleksiju, nalazi se popis korisnih vježbenica:
VJEŽBENICE, RADNI LISTOVI
Domaća aplikacija Glaskalica namijenjena je učenju raspoznavanja glasova u riječi, što je jedan od preduvjeta za učenje čitanja, ali i pisanja. Aplikacija je rađena u suradnji sa SUVAG-om i udrugama koje pomažu djeci s teškoćama u komunikaciji.
Pripremila: Diana Burazin, prof. logoped