Srednja škola Mate Balote Poreč

Sve domaće životinje, kao i biljke, imaju svoj izvorni oblik u divljini. Neki divlji oblici su izumrli, poput europskog divljeg goveda, a neki su opstali: divlje svinje, divlje patke, divlji konji i drugi. Danas u Istri ne samo da smo zabrinuti za opstanak divljih životinja, već i za opstanak domaćih životinja. U potragu za istarskim životinjama, mi, učenici 1. razreda agrotehničara, krenuli smo 11.11.2016. godine, na terensku nastavu.

Jedinstvena je to prilika da proučavamo domaće životinje u živo, što je u opisu predmeta Opće stočarstvo. Kolege iz razreda Karlo i Alvian ponudili su da posjetimo njihove farme te da s nama podijele svoja znanja i iskustva u radu sa životinjama. Nismo imali velika očekivanja osim susreta sa raznim domaćim životinjama, ovog puta s naglaskom na konje.

Naš kolega iz razreda, Karlo Radetić, je natjecatelj u jahanju te je gostovao na brojnim svjetskim natjecanjima. Karlo i negov prijatelj Ivan dočekali su nas na svojim konjima. Prekrasno ih je bilo gledati kako galopiraju, kao u nekom filmu. Krenuli smo za njima. Došli smo do imanja gdje se nalazi jedna manja ergela prekrasnih rasnih konja. Arapi, Englezi, Trakeneri i hrvatski toplokrvnjaci su samo neke od pasmine koje smo upoznali, a namijenjene su za sportska natjecanja. Među njima je bio i Rubin, ovogodišnji državni prvak u daljinskom jahanju.

Ivan Šolić 1.agro

Karlo nam je opisivao specičnosti pojedinih pasmina, boje konja i posebne znakove. Svaki vrhunski konj ima svoju rodovnicu u kojoj se nalazi njegovo rodoslovno stablo iz kojeg se vidi njegovo porijeklo: Sudan, Turska, Francuska i mnoge druge strane države.

Karlo i njegov prijatelj Ivan potrudili su se da nam pokažu kako se približiti konjima i kako s njima pravilno rukovati, a najhrabriji su se okušali i u jahanju. Konji su veličanstvene životinje i nismo ostali ravnodušni, izazvali su dozu strahopoštovanja u nama. Na odlasku počastili su nas hranom i pićem te smo krenuli prema Barbanu.

U Barbanu smo stigli do poznate ergele gdje se drže konji za tradicionalno natjecanje Trka na prstenac. Naš kolega iz razreda, Alvian, pokazao nam je svoje konje o kojima brinu njegov ujak i teta. Njihovi konji upotrebljavaju se za preponsko jahanje te isto tako sudjeluju na trkama na prstenac, u Barbanu. Naposljetku, ukrcali smo se u autobus i krenuli prema Puli, destinacija - farma Stancija Šantamarina.

Pogled s farme doseže do same Pule. Dočekali su nas vlasnik, njegova supruga i sin koji brinu o velikom broju raznih vrsta domaćih životinja. U zatvorenom prostoru drže preko 100 krava radi proizvodnje mlijeka, koje zatim prerađuju u sir i druge mliječne proizvode. Na otvorenom prostoru, preko 30 hektara, drže pedesetak Istarskih boškarina,  dvadesetak konja, pedesetak koza i dvijestotinjak ovaca. Te životinje žive na otvorenom, samostalne su i snalaze se za hranu u prirodi. Iako su domaće, ove životinje zbog prirodnog načina držanja vraćaju se svojim divljim načinima života kao i njihovi davni preci. Konji, iako domaći, žive u svakom pogledu na divlji način tj. slobodno. Čim su nas ugledali, znatiželjno su dotrčali i promatrali nas. Prišli su poprilično blizu, iako su plahi. U prirodnim uvjetima životinje se ponašaju drukčije, imaju svoja prirodna pravila i zakone. Kada mladi konj postane spolno zrel - pastuh, njegovo krdo ga otjera kako bi on formirao svoje vlastito.

Na ovom poučnom i zanimljivom izletu uspjeli smo pronaći prekrasne primjerke domaćih životinja, koje se drže prirodno i nalikuju posve svojim slobodnim divljim precima, pritom nas uče da volimo prirodu i vlastiti zavičaj, još više nego prije.

Ivan Šolić 1.agro

Sve domaće životinje, kao i biljke, imaju svoj izvorni oblik u divljini. Neki divlji oblici su izumrli, poput europskog divljeg goveda, a neki su opstali: divlje svinje, divlje patke, divlji konji i drugi. Danas u Istri ne samo da smo zabrinuti za opstanak divljih životinja, već i za opstanak domaćih životinja. U potragu za istarskim životinjama, mi, učenici 1. razreda agrotehničara, krenuli smo 11.11.2016. godine, na terensku nastavu.

Jedinstvena je to prilika da proučavamo domaće životinje u živo, što je u opisu predmeta Opće stočarstvo. Kolege iz razreda Karlo i Alvian ponudili su da posjetimo njihove farme te da s nama podijele svoja znanja i iskustva u radu sa životinjama. Nismo imali velika očekivanja osim susreta sa raznim domaćim životinjama, ovog puta s naglaskom na konje.

Naš kolega iz razreda, Karlo Radetić, je natjecatelj u jahanju te je gostovao na brojnim svjetskim natjecanjima. Karlo i negov prijatelj Ivan dočekali su nas na svojim konjima. Prekrasno ih je bilo gledati kako galopiraju, kao u nekom filmu. Krenuli smo za njima. Došli smo do imanja gdje se nalazi jedna manja ergela prekrasnih rasnih konja. Arapi, Englezi, Trakeneri i hrvatski toplokrvnjaci su samo neke od pasmine koje smo upoznali, a namijenjene su za sportska natjecanja. Među njima je bio i Rubin, ovogodišnji državni prvak u daljinskom jahanju.

Ivan Šolić 1.agro

Karlo nam je opisivao specičnosti pojedinih pasmina, boje konja i posebne znakove. Svaki vrhunski konj ima svoju rodovnicu u kojoj se nalazi njegovo rodoslovno stablo iz kojeg se vidi njegovo porijeklo: Sudan, Turska, Francuska i mnoge druge strane države.

Karlo i njegov prijatelj Ivan potrudili su se da nam pokažu kako se približiti konjima i kako s njima pravilno rukovati, a najhrabriji su se okušali i u jahanju. Konji su veličanstvene životinje i nismo ostali ravnodušni, izazvali su dozu strahopoštovanja u nama. Na odlasku počastili su nas hranom i pićem te smo krenuli prema Barbanu.

U Barbanu smo stigli do poznate ergele gdje se drže konji za tradicionalno natjecanje Trka na prstenac. Naš kolega iz razreda, Alvian, pokazao nam je svoje konje o kojima brinu njegov ujak i teta. Njihovi konji upotrebljavaju se za preponsko jahanje te isto tako sudjeluju na trkama na prstenac, u Barbanu. Naposljetku, ukrcali smo se u autobus i krenuli prema Puli, destinacija - farma Stancija Šantamarina.

Pogled s farme doseže do same Pule. Dočekali su nas vlasnik, njegova supruga i sin koji brinu o velikom broju raznih vrsta domaćih životinja. U zatvorenom prostoru drže preko 100 krava radi proizvodnje mlijeka, koje zatim prerađuju u sir i druge mliječne proizvode. Na otvorenom prostoru, preko 30 hektara, drže pedesetak Istarskih boškarina,  dvadesetak konja, pedesetak koza i dvijestotinjak ovaca. Te životinje žive na otvorenom, samostalne su i snalaze se za hranu u prirodi. Iako su domaće, ove životinje zbog prirodnog načina držanja vraćaju se svojim divljim načinima života kao i njihovi davni preci. Konji, iako domaći, žive u svakom pogledu na divlji način tj. slobodno. Čim su nas ugledali, znatiželjno su dotrčali i promatrali nas. Prišli su poprilično blizu, iako su plahi. U prirodnim uvjetima životinje se ponašaju drukčije, imaju svoja prirodna pravila i zakone. Kada mladi konj postane spolno zrel - pastuh, njegovo krdo ga otjera kako bi on formirao svoje vlastito.

Na ovom poučnom i zanimljivom izletu uspjeli smo pronaći prekrasne primjerke domaćih životinja, koje se drže prirodno i nalikuju posve svojim slobodnim divljim precima, pritom nas uče da volimo prirodu i vlastiti zavičaj, još više nego prije.

Ivan Šolić 1.agro

Sve domaće životinje, kao i biljke, imaju svoj izvorni oblik u divljini. Neki divlji oblici su izumrli, poput europskog divljeg goveda, a neki su opstali: divlje svinje, divlje patke, divlji konji i drugi. Danas u Istri ne samo da smo zabrinuti za opstanak divljih životinja, već i za opstanak domaćih životinja. U potragu za istarskim životinjama, mi, učenici 1. razreda agrotehničara, krenuli smo 11.11.2016. godine, na terensku nastavu.

Jedinstvena je to prilika da proučavamo domaće životinje u živo, što je u opisu predmeta Opće stočarstvo. Kolege iz razreda Karlo i Alvian ponudili su da posjetimo njihove farme te da s nama podijele svoja znanja i iskustva u radu sa životinjama. Nismo imali velika očekivanja osim susreta sa raznim domaćim životinjama, ovog puta s naglaskom na konje.

Naš kolega iz razreda, Karlo Radetić, je natjecatelj u jahanju te je gostovao na brojnim svjetskim natjecanjima. Karlo i negov prijatelj Ivan dočekali su nas na svojim konjima. Prekrasno ih je bilo gledati kako galopiraju, kao u nekom filmu. Krenuli smo za njima. Došli smo do imanja gdje se nalazi jedna manja ergela prekrasnih rasnih konja. Arapi, Englezi, Trakeneri i hrvatski toplokrvnjaci su samo neke od pasmine koje smo upoznali, a namijenjene su za sportska natjecanja. Među njima je bio i Rubin, ovogodišnji državni prvak u daljinskom jahanju.

Ivan Šolić 1.agro

Karlo nam je opisivao specičnosti pojedinih pasmina, boje konja i posebne znakove. Svaki vrhunski konj ima svoju rodovnicu u kojoj se nalazi njegovo rodoslovno stablo iz kojeg se vidi njegovo porijeklo: Sudan, Turska, Francuska i mnoge druge strane države.

Karlo i njegov prijatelj Ivan potrudili su se da nam pokažu kako se približiti konjima i kako s njima pravilno rukovati, a najhrabriji su se okušali i u jahanju. Konji su veličanstvene životinje i nismo ostali ravnodušni, izazvali su dozu strahopoštovanja u nama. Na odlasku počastili su nas hranom i pićem te smo krenuli prema Barbanu.

U Barbanu smo stigli do poznate ergele gdje se drže konji za tradicionalno natjecanje Trka na prstenac. Naš kolega iz razreda, Alvian, pokazao nam je svoje konje o kojima brinu njegov ujak i teta. Njihovi konji upotrebljavaju se za preponsko jahanje te isto tako sudjeluju na trkama na prstenac, u Barbanu. Naposljetku, ukrcali smo se u autobus i krenuli prema Puli, destinacija - farma Stancija Šantamarina.

Pogled s farme doseže do same Pule. Dočekali su nas vlasnik, njegova supruga i sin koji brinu o velikom broju raznih vrsta domaćih životinja. U zatvorenom prostoru drže preko 100 krava radi proizvodnje mlijeka, koje zatim prerađuju u sir i druge mliječne proizvode. Na otvorenom prostoru, preko 30 hektara, drže pedesetak Istarskih boškarina,  dvadesetak konja, pedesetak koza i dvijestotinjak ovaca. Te životinje žive na otvorenom, samostalne su i snalaze se za hranu u prirodi. Iako su domaće, ove životinje zbog prirodnog načina držanja vraćaju se svojim divljim načinima života kao i njihovi davni preci. Konji, iako domaći, žive u svakom pogledu na divlji način tj. slobodno. Čim su nas ugledali, znatiželjno su dotrčali i promatrali nas. Prišli su poprilično blizu, iako su plahi. U prirodnim uvjetima životinje se ponašaju drukčije, imaju svoja prirodna pravila i zakone. Kada mladi konj postane spolno zrel - pastuh, njegovo krdo ga otjera kako bi on formirao svoje vlastito.

Na ovom poučnom i zanimljivom izletu uspjeli smo pronaći prekrasne primjerke domaćih životinja, koje se drže prirodno i nalikuju posve svojim slobodnim divljim precima, pritom nas uče da volimo prirodu i vlastiti zavičaj, još više nego prije.

Ivan Šolić 1.agro