Srednja škola Mate Balote Poreč

Davne 1898., točno na današnji dan, rođen je Mijo Mirković – Mate Balota. Hrvatski ekonomist i književnik rođen je u Raklju u Istri. Veliku popularnost stekao je zbirkom dijalektalnih pjesama „Dragi kamen“. Na dan njegova rođenja u našoj smo školi ugostili profesoricu Alvijanu Klarić kako bi nam nešto više rekla o rakljanskom govoru i o govoru Balotinih pjesama. Razgovor s profesoricom vodio je naš maturant opće gimnazije Lovre Labura. 

1. Zašto se bavite dijalektologijom?

Dijalektologijom se bavim zato što smatram da je vrlo važno raditi na očuvanju kulturne nematerijalne baštine. Ta je baština, zaista, neprocjenjivo blago te, kako bi rekla jedna pjesnikinja, „ono ča se ne more kupit z nanke jenemi šoldi“. U Istri (ali i drugdje, naravno) ima još uvijek puno neistraženih govora, pa svoja istraživanja uvijek usmjeravam na takve govore. Zaista mi bude jako drago kada sam ja jedna od onih koja je očuvala neki izvorni govor. Ipak, kada se istraži bilo koji govor i u vezi s tim objavi rad, to ostaje zauvijek.

2. Po čemu se rakljanski govor razlikuje od drugih istarskih govora? 

Rakljanski se govor ubraja u jugozapadni istarski dijalekt čakavskoga narječja. Govori unutar toga dijalekta ne razlikuju se puno, nego su povezani manje-više istim jezičnim značajkama na svim jezičnim razinama, osobito na fonološkoj. Svi se ti govori uvelike razlikuju od govora koji pripadaju buzetskomu, sjevernočakavskomu i srednjočakavskomu dijalektu, a imaju puno zajedničkih značajki s govorima južnočakavskoga dijalekta jer su oba dijalekta doseljenička i potječu iz Dalmacije.

3. Kako ide proces istraživanja lokalnih govora? Nailazite li na kakve poteškoće u svojim istraživanjima? 

Za istraživanje bilo kojega govora najprije treba naći izvornoga govornika. Za dijalektološka je istraživanja savršen onaj govornik koji je rođen u tome mjestu, nikada se nije selio te čiji je bračni drug također iz toga mjesta. Takav je obavjesnik sačuvao svoj izvorni govor, te je stoga pouzdan. Nažalost, itekako nailazim na poteškoće u svojim istraživanjima, ponajprije zato što rijetko u kojemu mjestu ima izvornih govornika. Naime, onih starijih ljudi, koji su čuvali svoj izvorni govor, više nema, a u govoru mlađe generacije ima puno vanjskih utjecaja, stoga nisu pouzdani obavjesnici. Nažalost, u današnje je vrijeme sve teže provoditi dijalektološka istraživanja jer je došlo do agonije autohtonoga čakavskog izraza, a čimbenika je više: nalet suvremene tehnologije, utjecaj hrvatskoga standardnog jezika te utjecaj susjednih govora. Zbog svega navedenog, treba oprezno pristupiti istraživanju i u razgovoru s ispitanikom razlučiti što je izvorno, a što ne. S obzirom na to da je sve manje starijih ljudi koji čuvaju izvorni govor, potrebno je što prije provesti istraživanja. Jedna od poteškoća pri istraživanju je i ta što rijetko koji ispitanik pristane da se snimi njegov govor. Jezična je analiza hvalevrijedna, ali bi istraživanje bilo potpunije kada bi se priložio i zvučni zapis jer bi slušatelj baš na taj način najbolje uočio fonetske značajke toga govora. U svakom slučaju, potrebno je što prije opisati i zabilježiti govore onih mjesta u kojima još uvijek ima izvornih govornika te ih sačuvati za buduće generacije.

1. U kojoj se mjeri danas govori rakljanskim govorom?

Nažalost, sve manje. Potankosti o razlozima opisala sam u prethodnome odgovoru.

2. Što mislite o utjecaju standardnog jezika na Balotino pisanje?

U temelju jezika pjesama Mije Mirkovića (Mate Balote) leži mjesni govor pjesnikova rodnoga Raklja, no opažaju se i utjecaji drugih idioma. Najjači je utjecaj tadašnjega standardnog jezika, odakle je autor crpio ponajprije one riječi i izraze koje nije nalazio u dijalektu. Jezične su analize njegovih pjesama pokazale da su u njegovim stihovima prisutne i riječi iz drugih dijalekata. Izbor pojedinih riječi koje ne pripadaju rakljanskomu govoru ovisio je o potrebama strukture stiha. Iz Balotinih stihova jasno zrači namjera da je htio sačuvati svoj mjesni govor, no ponekad se, zbog već navedenog razloga, morao poslužiti riječima i gramatičkim oblicima koji nisu svojstveni rakljanskomu govoru.

3. Kako Balotin život utječe na njegovu liriku?

Balotin je život uvelike utjecao na njegovu liriku. U svojim je pjesmama pjevao o životu na patrijarhalnome selu, o svojemu kraju, ljudima, običajima, ali i teškoj životnoj svakodnevici. Iz njegovih stihova izviru snažni doživljaji, a prema mojemu su mišljenju najdojmljiviji oni stihovi iz kojih izvire nostalgija za rodnim krajem i bol koju je osjećao kada je bio daleko  od Istre i svojih ljudi, odnosno „dragoga kamena“. No, ne samo poezija, nego cjelokupno je njegovo stvaralaštvo autentična slika narodnoga života.

4. Koji su Balotini najčešći motivi u djelima i zašto?

Dominantan je motiv majka, a ostali more, zemlja, kamen, Istra, čežnja za rodnim krajem, teškoća svakodnevice, nostalgija za sretnijim danima, život na patrijarhalnome selu, običaji. Često su prisutni i tipični istarski motivi, kao što su mih i roženice.

5. Koja bi se njegova djela, prema Vašem mišljenju, trebala obrađivati na nastavi?

Nastavni plan i program za Hrvatski jezik je opsežan, pa se ne nalazi vremena za sve ono što bi nastavnik htio obrađivati. No, ako me pitate koja bi se djela, prema mojemu mišljenju, trebala obrađivati, rekla bih svakako Balotina poezija (u sklopu nastave književnosti, ali i dijalektologije – da učenici u njegovim stihovima pronalaze primjere i potvrde za pojedine jezične značajke jugozapadnoga istarskog dijalekta) i roman Tijesna zemlja jer je u njemu zabilježena povijest seoskoga života južne Istre u posljednjih nekoliko desetljeća 19. stoljeća. Čitajući taj roman, čitatelj se upoznaje s raslojavanjem sela i sukobima na prijelazu od patrijarhalnih u nove robno-novčane odnose.

Davne 1898., točno na današnji dan, rođen je Mijo Mirković – Mate Balota. Hrvatski ekonomist i književnik rođen je u Raklju u Istri. Veliku popularnost stekao je zbirkom dijalektalnih pjesama „Dragi kamen“. Na dan njegova rođenja u našoj smo školi ugostili profesoricu Alvijanu Klarić kako bi nam nešto više rekla o rakljanskom govoru i o govoru Balotinih pjesama. Razgovor s profesoricom vodio je naš maturant opće gimnazije Lovre Labura. 

1. Zašto se bavite dijalektologijom?

Dijalektologijom se bavim zato što smatram da je vrlo važno raditi na očuvanju kulturne nematerijalne baštine. Ta je baština, zaista, neprocjenjivo blago te, kako bi rekla jedna pjesnikinja, „ono ča se ne more kupit z nanke jenemi šoldi“. U Istri (ali i drugdje, naravno) ima još uvijek puno neistraženih govora, pa svoja istraživanja uvijek usmjeravam na takve govore. Zaista mi bude jako drago kada sam ja jedna od onih koja je očuvala neki izvorni govor. Ipak, kada se istraži bilo koji govor i u vezi s tim objavi rad, to ostaje zauvijek.

2. Po čemu se rakljanski govor razlikuje od drugih istarskih govora? 

Rakljanski se govor ubraja u jugozapadni istarski dijalekt čakavskoga narječja. Govori unutar toga dijalekta ne razlikuju se puno, nego su povezani manje-više istim jezičnim značajkama na svim jezičnim razinama, osobito na fonološkoj. Svi se ti govori uvelike razlikuju od govora koji pripadaju buzetskomu, sjevernočakavskomu i srednjočakavskomu dijalektu, a imaju puno zajedničkih značajki s govorima južnočakavskoga dijalekta jer su oba dijalekta doseljenička i potječu iz Dalmacije.

3. Kako ide proces istraživanja lokalnih govora? Nailazite li na kakve poteškoće u svojim istraživanjima? 

Za istraživanje bilo kojega govora najprije treba naći izvornoga govornika. Za dijalektološka je istraživanja savršen onaj govornik koji je rođen u tome mjestu, nikada se nije selio te čiji je bračni drug također iz toga mjesta. Takav je obavjesnik sačuvao svoj izvorni govor, te je stoga pouzdan. Nažalost, itekako nailazim na poteškoće u svojim istraživanjima, ponajprije zato što rijetko u kojemu mjestu ima izvornih govornika. Naime, onih starijih ljudi, koji su čuvali svoj izvorni govor, više nema, a u govoru mlađe generacije ima puno vanjskih utjecaja, stoga nisu pouzdani obavjesnici. Nažalost, u današnje je vrijeme sve teže provoditi dijalektološka istraživanja jer je došlo do agonije autohtonoga čakavskog izraza, a čimbenika je više: nalet suvremene tehnologije, utjecaj hrvatskoga standardnog jezika te utjecaj susjednih govora. Zbog svega navedenog, treba oprezno pristupiti istraživanju i u razgovoru s ispitanikom razlučiti što je izvorno, a što ne. S obzirom na to da je sve manje starijih ljudi koji čuvaju izvorni govor, potrebno je što prije provesti istraživanja. Jedna od poteškoća pri istraživanju je i ta što rijetko koji ispitanik pristane da se snimi njegov govor. Jezična je analiza hvalevrijedna, ali bi istraživanje bilo potpunije kada bi se priložio i zvučni zapis jer bi slušatelj baš na taj način najbolje uočio fonetske značajke toga govora. U svakom slučaju, potrebno je što prije opisati i zabilježiti govore onih mjesta u kojima još uvijek ima izvornih govornika te ih sačuvati za buduće generacije.

1. U kojoj se mjeri danas govori rakljanskim govorom?

Nažalost, sve manje. Potankosti o razlozima opisala sam u prethodnome odgovoru.

2. Što mislite o utjecaju standardnog jezika na Balotino pisanje?

U temelju jezika pjesama Mije Mirkovića (Mate Balote) leži mjesni govor pjesnikova rodnoga Raklja, no opažaju se i utjecaji drugih idioma. Najjači je utjecaj tadašnjega standardnog jezika, odakle je autor crpio ponajprije one riječi i izraze koje nije nalazio u dijalektu. Jezične su analize njegovih pjesama pokazale da su u njegovim stihovima prisutne i riječi iz drugih dijalekata. Izbor pojedinih riječi koje ne pripadaju rakljanskomu govoru ovisio je o potrebama strukture stiha. Iz Balotinih stihova jasno zrači namjera da je htio sačuvati svoj mjesni govor, no ponekad se, zbog već navedenog razloga, morao poslužiti riječima i gramatičkim oblicima koji nisu svojstveni rakljanskomu govoru.

3. Kako Balotin život utječe na njegovu liriku?

Balotin je život uvelike utjecao na njegovu liriku. U svojim je pjesmama pjevao o životu na patrijarhalnome selu, o svojemu kraju, ljudima, običajima, ali i teškoj životnoj svakodnevici. Iz njegovih stihova izviru snažni doživljaji, a prema mojemu su mišljenju najdojmljiviji oni stihovi iz kojih izvire nostalgija za rodnim krajem i bol koju je osjećao kada je bio daleko  od Istre i svojih ljudi, odnosno „dragoga kamena“. No, ne samo poezija, nego cjelokupno je njegovo stvaralaštvo autentična slika narodnoga života.

4. Koji su Balotini najčešći motivi u djelima i zašto?

Dominantan je motiv majka, a ostali more, zemlja, kamen, Istra, čežnja za rodnim krajem, teškoća svakodnevice, nostalgija za sretnijim danima, život na patrijarhalnome selu, običaji. Često su prisutni i tipični istarski motivi, kao što su mih i roženice.

5. Koja bi se njegova djela, prema Vašem mišljenju, trebala obrađivati na nastavi?

Nastavni plan i program za Hrvatski jezik je opsežan, pa se ne nalazi vremena za sve ono što bi nastavnik htio obrađivati. No, ako me pitate koja bi se djela, prema mojemu mišljenju, trebala obrađivati, rekla bih svakako Balotina poezija (u sklopu nastave književnosti, ali i dijalektologije – da učenici u njegovim stihovima pronalaze primjere i potvrde za pojedine jezične značajke jugozapadnoga istarskog dijalekta) i roman Tijesna zemlja jer je u njemu zabilježena povijest seoskoga života južne Istre u posljednjih nekoliko desetljeća 19. stoljeća. Čitajući taj roman, čitatelj se upoznaje s raslojavanjem sela i sukobima na prijelazu od patrijarhalnih u nove robno-novčane odnose.

Davne 1898., točno na današnji dan, rođen je Mijo Mirković – Mate Balota. Hrvatski ekonomist i književnik rođen je u Raklju u Istri. Veliku popularnost stekao je zbirkom dijalektalnih pjesama „Dragi kamen“. Na dan njegova rođenja u našoj smo školi ugostili profesoricu Alvijanu Klarić kako bi nam nešto više rekla o rakljanskom govoru i o govoru Balotinih pjesama. Razgovor s profesoricom vodio je naš maturant opće gimnazije Lovre Labura. 

1. Zašto se bavite dijalektologijom?

Dijalektologijom se bavim zato što smatram da je vrlo važno raditi na očuvanju kulturne nematerijalne baštine. Ta je baština, zaista, neprocjenjivo blago te, kako bi rekla jedna pjesnikinja, „ono ča se ne more kupit z nanke jenemi šoldi“. U Istri (ali i drugdje, naravno) ima još uvijek puno neistraženih govora, pa svoja istraživanja uvijek usmjeravam na takve govore. Zaista mi bude jako drago kada sam ja jedna od onih koja je očuvala neki izvorni govor. Ipak, kada se istraži bilo koji govor i u vezi s tim objavi rad, to ostaje zauvijek.

2. Po čemu se rakljanski govor razlikuje od drugih istarskih govora? 

Rakljanski se govor ubraja u jugozapadni istarski dijalekt čakavskoga narječja. Govori unutar toga dijalekta ne razlikuju se puno, nego su povezani manje-više istim jezičnim značajkama na svim jezičnim razinama, osobito na fonološkoj. Svi se ti govori uvelike razlikuju od govora koji pripadaju buzetskomu, sjevernočakavskomu i srednjočakavskomu dijalektu, a imaju puno zajedničkih značajki s govorima južnočakavskoga dijalekta jer su oba dijalekta doseljenička i potječu iz Dalmacije.

3. Kako ide proces istraživanja lokalnih govora? Nailazite li na kakve poteškoće u svojim istraživanjima? 

Za istraživanje bilo kojega govora najprije treba naći izvornoga govornika. Za dijalektološka je istraživanja savršen onaj govornik koji je rođen u tome mjestu, nikada se nije selio te čiji je bračni drug također iz toga mjesta. Takav je obavjesnik sačuvao svoj izvorni govor, te je stoga pouzdan. Nažalost, itekako nailazim na poteškoće u svojim istraživanjima, ponajprije zato što rijetko u kojemu mjestu ima izvornih govornika. Naime, onih starijih ljudi, koji su čuvali svoj izvorni govor, više nema, a u govoru mlađe generacije ima puno vanjskih utjecaja, stoga nisu pouzdani obavjesnici. Nažalost, u današnje je vrijeme sve teže provoditi dijalektološka istraživanja jer je došlo do agonije autohtonoga čakavskog izraza, a čimbenika je više: nalet suvremene tehnologije, utjecaj hrvatskoga standardnog jezika te utjecaj susjednih govora. Zbog svega navedenog, treba oprezno pristupiti istraživanju i u razgovoru s ispitanikom razlučiti što je izvorno, a što ne. S obzirom na to da je sve manje starijih ljudi koji čuvaju izvorni govor, potrebno je što prije provesti istraživanja. Jedna od poteškoća pri istraživanju je i ta što rijetko koji ispitanik pristane da se snimi njegov govor. Jezična je analiza hvalevrijedna, ali bi istraživanje bilo potpunije kada bi se priložio i zvučni zapis jer bi slušatelj baš na taj način najbolje uočio fonetske značajke toga govora. U svakom slučaju, potrebno je što prije opisati i zabilježiti govore onih mjesta u kojima još uvijek ima izvornih govornika te ih sačuvati za buduće generacije.

1. U kojoj se mjeri danas govori rakljanskim govorom?

Nažalost, sve manje. Potankosti o razlozima opisala sam u prethodnome odgovoru.

2. Što mislite o utjecaju standardnog jezika na Balotino pisanje?

U temelju jezika pjesama Mije Mirkovića (Mate Balote) leži mjesni govor pjesnikova rodnoga Raklja, no opažaju se i utjecaji drugih idioma. Najjači je utjecaj tadašnjega standardnog jezika, odakle je autor crpio ponajprije one riječi i izraze koje nije nalazio u dijalektu. Jezične su analize njegovih pjesama pokazale da su u njegovim stihovima prisutne i riječi iz drugih dijalekata. Izbor pojedinih riječi koje ne pripadaju rakljanskomu govoru ovisio je o potrebama strukture stiha. Iz Balotinih stihova jasno zrači namjera da je htio sačuvati svoj mjesni govor, no ponekad se, zbog već navedenog razloga, morao poslužiti riječima i gramatičkim oblicima koji nisu svojstveni rakljanskomu govoru.

3. Kako Balotin život utječe na njegovu liriku?

Balotin je život uvelike utjecao na njegovu liriku. U svojim je pjesmama pjevao o životu na patrijarhalnome selu, o svojemu kraju, ljudima, običajima, ali i teškoj životnoj svakodnevici. Iz njegovih stihova izviru snažni doživljaji, a prema mojemu su mišljenju najdojmljiviji oni stihovi iz kojih izvire nostalgija za rodnim krajem i bol koju je osjećao kada je bio daleko  od Istre i svojih ljudi, odnosno „dragoga kamena“. No, ne samo poezija, nego cjelokupno je njegovo stvaralaštvo autentična slika narodnoga života.

4. Koji su Balotini najčešći motivi u djelima i zašto?

Dominantan je motiv majka, a ostali more, zemlja, kamen, Istra, čežnja za rodnim krajem, teškoća svakodnevice, nostalgija za sretnijim danima, život na patrijarhalnome selu, običaji. Često su prisutni i tipični istarski motivi, kao što su mih i roženice.

5. Koja bi se njegova djela, prema Vašem mišljenju, trebala obrađivati na nastavi?

Nastavni plan i program za Hrvatski jezik je opsežan, pa se ne nalazi vremena za sve ono što bi nastavnik htio obrađivati. No, ako me pitate koja bi se djela, prema mojemu mišljenju, trebala obrađivati, rekla bih svakako Balotina poezija (u sklopu nastave književnosti, ali i dijalektologije – da učenici u njegovim stihovima pronalaze primjere i potvrde za pojedine jezične značajke jugozapadnoga istarskog dijalekta) i roman Tijesna zemlja jer je u njemu zabilježena povijest seoskoga života južne Istre u posljednjih nekoliko desetljeća 19. stoljeća. Čitajući taj roman, čitatelj se upoznaje s raslojavanjem sela i sukobima na prijelazu od patrijarhalnih u nove robno-novčane odnose.