Srednja škola Mate Balote Poreč

Sigurno znate da mlijeko dolazi od krave. Mlijeko i mliječni proizvodi nezaobilazne su namirnice naše svakodnevne prehrane. Upravo zbog proizvodnje mlijeka i goveđeg mesa uzgoj je goveda jako važna grana poljoprivrede. Činjenica je da napredne europske zemlje proizvode puno mlijeka i traže tržište za prodaju, a ne još uzgajivača goveda za mlijeko. Nije tajna da su mnogi ljudi u Hrvatskoj odustali od uzgoja goveda za tu namjenu. Odakle dolazi  mlijeko u Hrvatsku interesantna je tema za istraživanje, ali o tome ćemo nekom drugom prilikom.

            Kakvo je stanje uzgoja goveda u Istri istražili su učenici 3. razreda agrotehničara na terenskoj nastavi. Iznenađeni su da u Istri, zemlji vina, maslinovog ulja i turista, još uvijek ima ljudi koji se ne predaju od uzgoja goveda. Prilagođavaju se vremenima i zahtjevima tržišta te uspješno posluju, a ujedno čuvaju tradiciju, uzgoj, skoro izumrlog, Boškarina i pravi domaći proizvod, domaći sir. Uspješno uzgajaju goveda i za mlijeko i za meso.

            Teoretski, iz predmeta Govedarstvo, učimo o važnosti govedarstva, uzgoju goveda, za jednu državu i njenu poljoprivredu. Postoji više načina uzgoja: od intenzivnog, s puno ulaganja u objekte, opremu, postrojenja, hranu i zahtjevne plemenite pasmine koje količinski daju puno proizvoda, do ektenzivnog  načina, na otvorenom, s malo ulaganja u opremu, postrojenja i hranu i otporne primitivne pasmine koje daju kvalitetan proizvod. Koji model uzgoja odabrati i tip proizvodnje i kako to izgleda u praksi u stvarnom životu, otkrit će učenici 3. razreda uz vodstvo profesorice Marine Čanić.

Prve dokaze uspješnog govedarstva otkrili su na ranču Kukić u Jadruhima. Ovdje se uzgajaju istarski podolci, takozvani Boškarini. Ovo snažno i otporno govedo, spomenik  tisućljetne povijesti i tradicije, nekoć se držalo za rad. Na rubu izumiranja 80-ih godina započinje se s različitim oblicima zaštite. Tek 2005. Agencija za ruralni razvoj Istre pokreće program zaštite istarskog goveda pod nazivom „Trajna zaštita istarskog goveda gospodarskim iskorištavanjem u svrhu ruralnog razvitka Istre“. Drugim riječima – kako bi ga spasili morali su mu dati neku ekonomsku vrijednost te su ga tako pretvorili u govedo za meso.

            Jutro je bilo ledeno uz kišu i snažne vjetrove, ali naši su učenici odlučno krenuli u obilazak na otvorenom. Dočekala nas je vlasnica Suzana koja nam je predložila, zbog lošeg vremena, obilazak i promatranje iz autobusa, ali većina učenika inzistiralo je da se sve to doživi uživo. Očarani ovim veličanstvenim životinjama odlučno su krenuli prema njima. Iako pitome i drage, bika od 1200 kilograma treba poštovati i promatrati s ugodne daljine. Gospođi Suzani pomaže kći i prijateljica, nježne djevojke, koje vješto vladaju ovim velikim životinjama, cijelim stadom goveda, sve dok se ne razbježe po velikom pašnjaku, sve do ruba šume. Tada vladaju zakoni stada i prirode. Priči nema kraja i sve nam je važno, svaki podatak. Ova goveda svjetlosive do bijele boje s tamnim nijansama stopili su se s bojom istarskog kamena, ali kada se otele, crvene su boje kao crvena istarska zemlja.

            Nakon poroda teški su svega 20-ak kilograma. Krave imaju malo mlijeka, ali je vrlo bogato bjelančevinama i mastima i tele brzo dobiva na težini, od 900 do 1200 grama na dan. Jedna krava othrani jedno tele i sustav se uzgoja zove krava-tele. Krava je stalno uz tele i doji ga dok ne počne samostalno pasti, a to u prosjeku traje šest mjeseci. Goveda borave cijele godine vani na otvorenom jer su otporna. Ova osobina rezultat je prilagodbe koja se odvijala tisućljećima na prostorima gdje i danas živi. Istarski je podolac autohtona pasmina i kao takva idealna je za uzgoj na ovom području. Točan broj goveda ne zna ni vlasnica kako se krava oteli sama u prirodi, obično u ranim jutarnjim satima te se drugo jutro pojavi s jednim članom više. Iako su blizanci kod krava rijetkost, Suzana nam kaže da je u zadnje vrijeme primijetila više blizanaca. Nakon razdoblja rasta, tova, goveda idu na prodaju za meso koje se smatra specijalitetom, istarskom delicijom, koja će svakako uz ovu priču biti atrakcija današnjem turistu.

            Znatiželja je učenika toliko dojmila domaćina da je odlučila produžiti vrijeme razgledavanja i otkrila nam tajne svoje štale. U svakom kutu, u prekrasnoj simbiozi, žive mladunci, praščići, pilići, telci uz razne vrste golubova, gusaka, pataka, kokoši i purana. Oduševljenju nije bilo kraja te je to bila prava poslastica za prirodnjake poput nas. Osim toga, u štali je bilo toplo pa nam se više nije ni žurilo. Učenici su o svemu razgovarali i atmosfera je bila više nego opuštajuća i ugodna. Vlasnica Suzana počastila nas je kavom i kolačima, pozdravili smo se „ i k litu“ te krenuli dalje na našu istraživačku avanturu.

            Mjesto je Letaj, sirana Fajman i farma mliječnih goveda obitelji Fajman, inače obitelj naše bivše učenice Elene Fajman. Odlična učenica poljoprivrednog programa odlučila se za obiteljski posao, uzgoj mliječnih goveda, za proizvodnju sira i drugih mliječnih proizvoda. Na farmi se nalazi oko 100-tinjak goveda. Pasmine su pomno odabrane baš za ovo područje i tip proizvodnje. Radi se o smeđem govedu ili takozvanom montafonacu. To je kombinirani tip goveda za mlijeko i meso, otporno i dobro za krševiti kraj, kao što je ovaj. Mlijeko ove pasmine ima veliki udio bjelančevina i masti, a to je ono što čini dobar sir. Ovdje se radi o proizvodnji mlijeka pa se telci nakon dva dana odvajaju od majke i drže u kućicama takozvanim „iglu“. Hrane se iz bočice i odvajaju se od majke kako bi krava što prije davala mlijeko za proizvodnju sira i drugih mliječnih proizvoda. Prostor gdje se drže krave je velik, prozračan i vrlo uredan, kao i krave. Snažan bik koristi se za prirodnu oplodnju, ali samo 3 godine.

            Kažu da je u prvoj godini života bika vlasnik gazda, u drugoj su godini podjednaki, a u trećoj bik postaje gazda i tada je vrijeme za zamjenu. Na ovoj farmi radi puno ljudi jer je mliječna proizvodnja zahtjevnija pogotovo jer se mlijeko prerađuje u druge mliječne proizvode kao što su jogurti, sirutka, skuta i sir. Tako se mlijeku produžuje trajnost, postiže veća tržišnu vrijednost i proizvodnja je profitabilnija, drugim riječima uspješnija. Obitelj Fajman počastila nas je svojim proizvodima, a mi smo im se toplo zahvalili.

            Zaključili smo da se sve može postići uz dobar plan, upornost i odlučnost. Uz to, svakako, mora biti i ljubavi.

Marina Čanić, prof.

Sigurno znate da mlijeko dolazi od krave. Mlijeko i mliječni proizvodi nezaobilazne su namirnice naše svakodnevne prehrane. Upravo zbog proizvodnje mlijeka i goveđeg mesa uzgoj je goveda jako važna grana poljoprivrede. Činjenica je da napredne europske zemlje proizvode puno mlijeka i traže tržište za prodaju, a ne još uzgajivača goveda za mlijeko. Nije tajna da su mnogi ljudi u Hrvatskoj odustali od uzgoja goveda za tu namjenu. Odakle dolazi  mlijeko u Hrvatsku interesantna je tema za istraživanje, ali o tome ćemo nekom drugom prilikom.

            Kakvo je stanje uzgoja goveda u Istri istražili su učenici 3. razreda agrotehničara na terenskoj nastavi. Iznenađeni su da u Istri, zemlji vina, maslinovog ulja i turista, još uvijek ima ljudi koji se ne predaju od uzgoja goveda. Prilagođavaju se vremenima i zahtjevima tržišta te uspješno posluju, a ujedno čuvaju tradiciju, uzgoj, skoro izumrlog, Boškarina i pravi domaći proizvod, domaći sir. Uspješno uzgajaju goveda i za mlijeko i za meso.

            Teoretski, iz predmeta Govedarstvo, učimo o važnosti govedarstva, uzgoju goveda, za jednu državu i njenu poljoprivredu. Postoji više načina uzgoja: od intenzivnog, s puno ulaganja u objekte, opremu, postrojenja, hranu i zahtjevne plemenite pasmine koje količinski daju puno proizvoda, do ektenzivnog  načina, na otvorenom, s malo ulaganja u opremu, postrojenja i hranu i otporne primitivne pasmine koje daju kvalitetan proizvod. Koji model uzgoja odabrati i tip proizvodnje i kako to izgleda u praksi u stvarnom životu, otkrit će učenici 3. razreda uz vodstvo profesorice Marine Čanić.

Prve dokaze uspješnog govedarstva otkrili su na ranču Kukić u Jadruhima. Ovdje se uzgajaju istarski podolci, takozvani Boškarini. Ovo snažno i otporno govedo, spomenik  tisućljetne povijesti i tradicije, nekoć se držalo za rad. Na rubu izumiranja 80-ih godina započinje se s različitim oblicima zaštite. Tek 2005. Agencija za ruralni razvoj Istre pokreće program zaštite istarskog goveda pod nazivom „Trajna zaštita istarskog goveda gospodarskim iskorištavanjem u svrhu ruralnog razvitka Istre“. Drugim riječima – kako bi ga spasili morali su mu dati neku ekonomsku vrijednost te su ga tako pretvorili u govedo za meso.

            Jutro je bilo ledeno uz kišu i snažne vjetrove, ali naši su učenici odlučno krenuli u obilazak na otvorenom. Dočekala nas je vlasnica Suzana koja nam je predložila, zbog lošeg vremena, obilazak i promatranje iz autobusa, ali većina učenika inzistiralo je da se sve to doživi uživo. Očarani ovim veličanstvenim životinjama odlučno su krenuli prema njima. Iako pitome i drage, bika od 1200 kilograma treba poštovati i promatrati s ugodne daljine. Gospođi Suzani pomaže kći i prijateljica, nježne djevojke, koje vješto vladaju ovim velikim životinjama, cijelim stadom goveda, sve dok se ne razbježe po velikom pašnjaku, sve do ruba šume. Tada vladaju zakoni stada i prirode. Priči nema kraja i sve nam je važno, svaki podatak. Ova goveda svjetlosive do bijele boje s tamnim nijansama stopili su se s bojom istarskog kamena, ali kada se otele, crvene su boje kao crvena istarska zemlja.

            Nakon poroda teški su svega 20-ak kilograma. Krave imaju malo mlijeka, ali je vrlo bogato bjelančevinama i mastima i tele brzo dobiva na težini, od 900 do 1200 grama na dan. Jedna krava othrani jedno tele i sustav se uzgoja zove krava-tele. Krava je stalno uz tele i doji ga dok ne počne samostalno pasti, a to u prosjeku traje šest mjeseci. Goveda borave cijele godine vani na otvorenom jer su otporna. Ova osobina rezultat je prilagodbe koja se odvijala tisućljećima na prostorima gdje i danas živi. Istarski je podolac autohtona pasmina i kao takva idealna je za uzgoj na ovom području. Točan broj goveda ne zna ni vlasnica kako se krava oteli sama u prirodi, obično u ranim jutarnjim satima te se drugo jutro pojavi s jednim članom više. Iako su blizanci kod krava rijetkost, Suzana nam kaže da je u zadnje vrijeme primijetila više blizanaca. Nakon razdoblja rasta, tova, goveda idu na prodaju za meso koje se smatra specijalitetom, istarskom delicijom, koja će svakako uz ovu priču biti atrakcija današnjem turistu.

            Znatiželja je učenika toliko dojmila domaćina da je odlučila produžiti vrijeme razgledavanja i otkrila nam tajne svoje štale. U svakom kutu, u prekrasnoj simbiozi, žive mladunci, praščići, pilići, telci uz razne vrste golubova, gusaka, pataka, kokoši i purana. Oduševljenju nije bilo kraja te je to bila prava poslastica za prirodnjake poput nas. Osim toga, u štali je bilo toplo pa nam se više nije ni žurilo. Učenici su o svemu razgovarali i atmosfera je bila više nego opuštajuća i ugodna. Vlasnica Suzana počastila nas je kavom i kolačima, pozdravili smo se „ i k litu“ te krenuli dalje na našu istraživačku avanturu.

            Mjesto je Letaj, sirana Fajman i farma mliječnih goveda obitelji Fajman, inače obitelj naše bivše učenice Elene Fajman. Odlična učenica poljoprivrednog programa odlučila se za obiteljski posao, uzgoj mliječnih goveda, za proizvodnju sira i drugih mliječnih proizvoda. Na farmi se nalazi oko 100-tinjak goveda. Pasmine su pomno odabrane baš za ovo područje i tip proizvodnje. Radi se o smeđem govedu ili takozvanom montafonacu. To je kombinirani tip goveda za mlijeko i meso, otporno i dobro za krševiti kraj, kao što je ovaj. Mlijeko ove pasmine ima veliki udio bjelančevina i masti, a to je ono što čini dobar sir. Ovdje se radi o proizvodnji mlijeka pa se telci nakon dva dana odvajaju od majke i drže u kućicama takozvanim „iglu“. Hrane se iz bočice i odvajaju se od majke kako bi krava što prije davala mlijeko za proizvodnju sira i drugih mliječnih proizvoda. Prostor gdje se drže krave je velik, prozračan i vrlo uredan, kao i krave. Snažan bik koristi se za prirodnu oplodnju, ali samo 3 godine.

            Kažu da je u prvoj godini života bika vlasnik gazda, u drugoj su godini podjednaki, a u trećoj bik postaje gazda i tada je vrijeme za zamjenu. Na ovoj farmi radi puno ljudi jer je mliječna proizvodnja zahtjevnija pogotovo jer se mlijeko prerađuje u druge mliječne proizvode kao što su jogurti, sirutka, skuta i sir. Tako se mlijeku produžuje trajnost, postiže veća tržišnu vrijednost i proizvodnja je profitabilnija, drugim riječima uspješnija. Obitelj Fajman počastila nas je svojim proizvodima, a mi smo im se toplo zahvalili.

            Zaključili smo da se sve može postići uz dobar plan, upornost i odlučnost. Uz to, svakako, mora biti i ljubavi.

Marina Čanić, prof.

Sigurno znate da mlijeko dolazi od krave. Mlijeko i mliječni proizvodi nezaobilazne su namirnice naše svakodnevne prehrane. Upravo zbog proizvodnje mlijeka i goveđeg mesa uzgoj je goveda jako važna grana poljoprivrede. Činjenica je da napredne europske zemlje proizvode puno mlijeka i traže tržište za prodaju, a ne još uzgajivača goveda za mlijeko. Nije tajna da su mnogi ljudi u Hrvatskoj odustali od uzgoja goveda za tu namjenu. Odakle dolazi  mlijeko u Hrvatsku interesantna je tema za istraživanje, ali o tome ćemo nekom drugom prilikom.

            Kakvo je stanje uzgoja goveda u Istri istražili su učenici 3. razreda agrotehničara na terenskoj nastavi. Iznenađeni su da u Istri, zemlji vina, maslinovog ulja i turista, još uvijek ima ljudi koji se ne predaju od uzgoja goveda. Prilagođavaju se vremenima i zahtjevima tržišta te uspješno posluju, a ujedno čuvaju tradiciju, uzgoj, skoro izumrlog, Boškarina i pravi domaći proizvod, domaći sir. Uspješno uzgajaju goveda i za mlijeko i za meso.

            Teoretski, iz predmeta Govedarstvo, učimo o važnosti govedarstva, uzgoju goveda, za jednu državu i njenu poljoprivredu. Postoji više načina uzgoja: od intenzivnog, s puno ulaganja u objekte, opremu, postrojenja, hranu i zahtjevne plemenite pasmine koje količinski daju puno proizvoda, do ektenzivnog  načina, na otvorenom, s malo ulaganja u opremu, postrojenja i hranu i otporne primitivne pasmine koje daju kvalitetan proizvod. Koji model uzgoja odabrati i tip proizvodnje i kako to izgleda u praksi u stvarnom životu, otkrit će učenici 3. razreda uz vodstvo profesorice Marine Čanić.

Prve dokaze uspješnog govedarstva otkrili su na ranču Kukić u Jadruhima. Ovdje se uzgajaju istarski podolci, takozvani Boškarini. Ovo snažno i otporno govedo, spomenik  tisućljetne povijesti i tradicije, nekoć se držalo za rad. Na rubu izumiranja 80-ih godina započinje se s različitim oblicima zaštite. Tek 2005. Agencija za ruralni razvoj Istre pokreće program zaštite istarskog goveda pod nazivom „Trajna zaštita istarskog goveda gospodarskim iskorištavanjem u svrhu ruralnog razvitka Istre“. Drugim riječima – kako bi ga spasili morali su mu dati neku ekonomsku vrijednost te su ga tako pretvorili u govedo za meso.

            Jutro je bilo ledeno uz kišu i snažne vjetrove, ali naši su učenici odlučno krenuli u obilazak na otvorenom. Dočekala nas je vlasnica Suzana koja nam je predložila, zbog lošeg vremena, obilazak i promatranje iz autobusa, ali većina učenika inzistiralo je da se sve to doživi uživo. Očarani ovim veličanstvenim životinjama odlučno su krenuli prema njima. Iako pitome i drage, bika od 1200 kilograma treba poštovati i promatrati s ugodne daljine. Gospođi Suzani pomaže kći i prijateljica, nježne djevojke, koje vješto vladaju ovim velikim životinjama, cijelim stadom goveda, sve dok se ne razbježe po velikom pašnjaku, sve do ruba šume. Tada vladaju zakoni stada i prirode. Priči nema kraja i sve nam je važno, svaki podatak. Ova goveda svjetlosive do bijele boje s tamnim nijansama stopili su se s bojom istarskog kamena, ali kada se otele, crvene su boje kao crvena istarska zemlja.

            Nakon poroda teški su svega 20-ak kilograma. Krave imaju malo mlijeka, ali je vrlo bogato bjelančevinama i mastima i tele brzo dobiva na težini, od 900 do 1200 grama na dan. Jedna krava othrani jedno tele i sustav se uzgoja zove krava-tele. Krava je stalno uz tele i doji ga dok ne počne samostalno pasti, a to u prosjeku traje šest mjeseci. Goveda borave cijele godine vani na otvorenom jer su otporna. Ova osobina rezultat je prilagodbe koja se odvijala tisućljećima na prostorima gdje i danas živi. Istarski je podolac autohtona pasmina i kao takva idealna je za uzgoj na ovom području. Točan broj goveda ne zna ni vlasnica kako se krava oteli sama u prirodi, obično u ranim jutarnjim satima te se drugo jutro pojavi s jednim članom više. Iako su blizanci kod krava rijetkost, Suzana nam kaže da je u zadnje vrijeme primijetila više blizanaca. Nakon razdoblja rasta, tova, goveda idu na prodaju za meso koje se smatra specijalitetom, istarskom delicijom, koja će svakako uz ovu priču biti atrakcija današnjem turistu.

            Znatiželja je učenika toliko dojmila domaćina da je odlučila produžiti vrijeme razgledavanja i otkrila nam tajne svoje štale. U svakom kutu, u prekrasnoj simbiozi, žive mladunci, praščići, pilići, telci uz razne vrste golubova, gusaka, pataka, kokoši i purana. Oduševljenju nije bilo kraja te je to bila prava poslastica za prirodnjake poput nas. Osim toga, u štali je bilo toplo pa nam se više nije ni žurilo. Učenici su o svemu razgovarali i atmosfera je bila više nego opuštajuća i ugodna. Vlasnica Suzana počastila nas je kavom i kolačima, pozdravili smo se „ i k litu“ te krenuli dalje na našu istraživačku avanturu.

            Mjesto je Letaj, sirana Fajman i farma mliječnih goveda obitelji Fajman, inače obitelj naše bivše učenice Elene Fajman. Odlična učenica poljoprivrednog programa odlučila se za obiteljski posao, uzgoj mliječnih goveda, za proizvodnju sira i drugih mliječnih proizvoda. Na farmi se nalazi oko 100-tinjak goveda. Pasmine su pomno odabrane baš za ovo područje i tip proizvodnje. Radi se o smeđem govedu ili takozvanom montafonacu. To je kombinirani tip goveda za mlijeko i meso, otporno i dobro za krševiti kraj, kao što je ovaj. Mlijeko ove pasmine ima veliki udio bjelančevina i masti, a to je ono što čini dobar sir. Ovdje se radi o proizvodnji mlijeka pa se telci nakon dva dana odvajaju od majke i drže u kućicama takozvanim „iglu“. Hrane se iz bočice i odvajaju se od majke kako bi krava što prije davala mlijeko za proizvodnju sira i drugih mliječnih proizvoda. Prostor gdje se drže krave je velik, prozračan i vrlo uredan, kao i krave. Snažan bik koristi se za prirodnu oplodnju, ali samo 3 godine.

            Kažu da je u prvoj godini života bika vlasnik gazda, u drugoj su godini podjednaki, a u trećoj bik postaje gazda i tada je vrijeme za zamjenu. Na ovoj farmi radi puno ljudi jer je mliječna proizvodnja zahtjevnija pogotovo jer se mlijeko prerađuje u druge mliječne proizvode kao što su jogurti, sirutka, skuta i sir. Tako se mlijeku produžuje trajnost, postiže veća tržišnu vrijednost i proizvodnja je profitabilnija, drugim riječima uspješnija. Obitelj Fajman počastila nas je svojim proizvodima, a mi smo im se toplo zahvalili.

            Zaključili smo da se sve može postići uz dobar plan, upornost i odlučnost. Uz to, svakako, mora biti i ljubavi.

Marina Čanić, prof.