Srednja škola Mate Balote Poreč

Kada je Car Franjo Josip uveo parlamentarizam 1860. godine, Poreč postaje političko i poljoprivredno središte Istre, sjedište Istarskog sabora. Na prvoj sjednici Sabora 6. travnja 1861. godine grof Coronini poziva zastupnike da se pobrinu za razvoj istarskog sela jer je poljoprivredna proizvodnja zastarjela. Dvije godine kasnije, zastupnici traže da se iz općina prikupe podaci o potrebama u školstvu, jer u mnogim mjestima nema nikakve nastave. Sabor daje pomoć za osnivanje poljoprivrednog društva i raspravlja o potrebi poljoprivrednog prosvjećivanja. Većina zastupnika se slaže da je Istri potrebna barem jedna poljoprivredna škola.

Pokrajinska uprava otvara poljoprivrednu školu. Ravnatelj Stanice škole bio je Carlo Hugues (1849. – 1934.). Plan nastave i pravilnik "Škole za praktično vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo" izradila je direkcija škole godinu dana ranije. To je trebala biti specijalna vinogradarsko – voćarska škola u trajanju od dvije godine. Praktični dio nastave bio je posebno naglašen: teorijska nastava svodila se samo na dva do tri sata dnevno, a ostalo vrijeme učenici su trebali provoditi na praktičnim radovima pod nadzorom nastavnika. Nastava je počela 8. veljače 1883. godine sa svega četiri učenika, pod upravom Carla Huguesa.

     Predmeti na prvoj godini bili su: osnove poljoprivredne klimatologije i općeg ratarstva, elementi geognozije i mineralogije, vinogradarstvo, elementi fizike, a na drugoj godini: specijalno ratarstvo, podrumarstvo, voćarstvo, elementi botanike i fiziologije bilja, elementi kemije. Nastavni plan se mijenja, pa se 1892. uče ovi školski predmeti: kemija, mineralogija, geognozija, fizika, meteorologija, zoologija, botanika, biljna patologija, poljoprivredna entomologija, opće ratarstvo, posebno ratarstvo, opće vinogradarstvo, maslinarstvo, talijanski jezik, elementi aritmetike i geometrije. Učenici imaju tjedno 36 do 45 sati praktičnih vježbi. Predmeti u drugoj godini su: enologija, uljarstvo, posebno ratarstvo, posebno vinogradarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, praktična geometrija, knjigovodstvo, talijanski jezik i praktične vježbe (10 do 24 sata tjedno).

Kada je Car Franjo Josip uveo parlamentarizam 1860. godine, Poreč postaje političko i poljoprivredno središte Istre, sjedište Istarskog sabora. Na prvoj sjednici Sabora 6. travnja 1861. godine grof Coronini poziva zastupnike da se pobrinu za razvoj istarskog sela jer je poljoprivredna proizvodnja zastarjela. Dvije godine kasnije, zastupnici traže da se iz općina prikupe podaci o potrebama u školstvu, jer u mnogim mjestima nema nikakve nastave. Sabor daje pomoć za osnivanje poljoprivrednog društva i raspravlja o potrebi poljoprivrednog prosvjećivanja. Većina zastupnika se slaže da je Istri potrebna barem jedna poljoprivredna škola.

Pokrajinska uprava otvara poljoprivrednu školu. Ravnatelj Stanice škole bio je Carlo Hugues (1849. – 1934.). Plan nastave i pravilnik "Škole za praktično vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo" izradila je direkcija škole godinu dana ranije. To je trebala biti specijalna vinogradarsko – voćarska škola u trajanju od dvije godine. Praktični dio nastave bio je posebno naglašen: teorijska nastava svodila se samo na dva do tri sata dnevno, a ostalo vrijeme učenici su trebali provoditi na praktičnim radovima pod nadzorom nastavnika. Nastava je počela 8. veljače 1883. godine sa svega četiri učenika, pod upravom Carla Huguesa.

     Predmeti na prvoj godini bili su: osnove poljoprivredne klimatologije i općeg ratarstva, elementi geognozije i mineralogije, vinogradarstvo, elementi fizike, a na drugoj godini: specijalno ratarstvo, podrumarstvo, voćarstvo, elementi botanike i fiziologije bilja, elementi kemije. Nastavni plan se mijenja, pa se 1892. uče ovi školski predmeti: kemija, mineralogija, geognozija, fizika, meteorologija, zoologija, botanika, biljna patologija, poljoprivredna entomologija, opće ratarstvo, posebno ratarstvo, opće vinogradarstvo, maslinarstvo, talijanski jezik, elementi aritmetike i geometrije. Učenici imaju tjedno 36 do 45 sati praktičnih vježbi. Predmeti u drugoj godini su: enologija, uljarstvo, posebno ratarstvo, posebno vinogradarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, praktična geometrija, knjigovodstvo, talijanski jezik i praktične vježbe (10 do 24 sata tjedno).

Kada je Car Franjo Josip uveo parlamentarizam 1860. godine, Poreč postaje političko i poljoprivredno središte Istre, sjedište Istarskog sabora. Na prvoj sjednici Sabora 6. travnja 1861. godine grof Coronini poziva zastupnike da se pobrinu za razvoj istarskog sela jer je poljoprivredna proizvodnja zastarjela. Dvije godine kasnije, zastupnici traže da se iz općina prikupe podaci o potrebama u školstvu, jer u mnogim mjestima nema nikakve nastave. Sabor daje pomoć za osnivanje poljoprivrednog društva i raspravlja o potrebi poljoprivrednog prosvjećivanja. Većina zastupnika se slaže da je Istri potrebna barem jedna poljoprivredna škola.

Pokrajinska uprava otvara poljoprivrednu školu. Ravnatelj Stanice škole bio je Carlo Hugues (1849. – 1934.). Plan nastave i pravilnik "Škole za praktično vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo" izradila je direkcija škole godinu dana ranije. To je trebala biti specijalna vinogradarsko – voćarska škola u trajanju od dvije godine. Praktični dio nastave bio je posebno naglašen: teorijska nastava svodila se samo na dva do tri sata dnevno, a ostalo vrijeme učenici su trebali provoditi na praktičnim radovima pod nadzorom nastavnika. Nastava je počela 8. veljače 1883. godine sa svega četiri učenika, pod upravom Carla Huguesa.

     Predmeti na prvoj godini bili su: osnove poljoprivredne klimatologije i općeg ratarstva, elementi geognozije i mineralogije, vinogradarstvo, elementi fizike, a na drugoj godini: specijalno ratarstvo, podrumarstvo, voćarstvo, elementi botanike i fiziologije bilja, elementi kemije. Nastavni plan se mijenja, pa se 1892. uče ovi školski predmeti: kemija, mineralogija, geognozija, fizika, meteorologija, zoologija, botanika, biljna patologija, poljoprivredna entomologija, opće ratarstvo, posebno ratarstvo, opće vinogradarstvo, maslinarstvo, talijanski jezik, elementi aritmetike i geometrije. Učenici imaju tjedno 36 do 45 sati praktičnih vježbi. Predmeti u drugoj godini su: enologija, uljarstvo, posebno ratarstvo, posebno vinogradarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, praktična geometrija, knjigovodstvo, talijanski jezik i praktične vježbe (10 do 24 sata tjedno).