Srednja škola Mate Balote Poreč

„Svako jutro jedno jaje, organizmu snagu daje!“ - poznati je reklamni slogan od prije nekoliko godina koji u potpunosti rezimira predavanje našeg kolege Ivana Šoljića. Naime, u petak 22. veljače, u sklopu nastave peradarstva, za učenike četvrtog razreda smjera agrotehničar održan je sat zamjene uloga. Ovoga puta se u ulozi profesora našao Ivan Šoljić, koji osim što je odličan učenik i prije svega veliki prijatelj, dolazi iz obitelji koja se u sklopu svoga OPG-a, bavi peradarstvom, te smo iz prve ruke mogli čuti neke nove, izuzetno korisne informacije. Nije na odmet za reći i kako je Ivan na svojoj farmi, svojevremeno, uzgajao i papige, što govori o njegovoj posvećenosti, brizi i prije svega ljubavi prema pernatim životinjama. Tako se, spojivši stručnost profesorice s praktičnim znanjem učenika koji se bavi onime o čemu učimo u školi, uspješno realizirao idealan nastavni sat - prava "Škola za život". Ivan nam je pripremio zanimljive sadržaje, od predavanja do degustacije. Izradio je prezentaciju o kokošima, guskama, patkama i prepelicama, njihovim raznim pasminama, koje sežu od komercijalnih do isključivo ukrasnih primjeraka. Uz to, pripremio je i radne listiće na koje smo zapisali važne podatke o ovoj temi. Kako ne bi sve ostalo na slikama i izlaganju, Ivan nas je počastio, čime drugo nego jajima

Predmetna profesorica  Marina Čanić skuhala je jaja različitih pasmina: kokošja, prepeličja, pačja i guščja jaja. Svi smo se mogli uvjeriti kako postoji velika razlika između pojedinih vrsta peradi i među različitim pasminama iste vrste te njihovih jaja. Tako su prepeličja jaja vrlo sitna, bijela sa smeđim i crnim nepravilnim mrljama. Kokošja jaja ne moraju biti samo svjetlo smeđe, oker boje, mogu biti zelenkasta ili potpuno bijela, a mogu imati i rozu nijansu dok su jaja patke malo veća i gotovo zelena. Guščja jaja imaju debelu i čvrstu ljusku te najsavršeniji oblika jaja. Za vrijeme degustacije jaja nastala je rasprava o tome koja su najbolja, upotpunjena nutricionističkim činjenicama i podatkom da su jaja potpuna hrana, sadrže lako probavljive bjelančevine, masti i ugljikohidrate. Bogata su mnogim vitaminima i mineralima, među kojima posebno treba istaknuti vitamin B_12, koji se nalazi najviše u namirnicama životinjskog porijekla, a važan je za stvaranje eritrocita, vitamin A koji štiti krvne žile, vitamin D neophodan za kosti i vitamin E - čuvar plodnosti i zaštitnik jetre. Velika im je prednost i to što su jeftina, dostupna i jednostavna za pripremu, a načina za njihovu pripremu ima bezbroj. Vjerojatno širem krugu ljudi nije poznat podatak da se prije nekoliko desetljeća sladoled radio, uglavnom, od prirodnih sastojaka kao što su jaja, najčešće pačja jaja, međutim, dolaskom novih smjesa za sladoled i problema sa salmonelom koja se znala javljati u sladoledu od jaja, ta je praksa ukinuta. Na kraju sata, svi zajedno mogli smo jedino zaključiti kako je spomenuti popularni slogan zasigurno istinit. Ako nakon svega spomenutog, ipak ne zavolite prava jaja, onda kupujte čokoladna! Ali budite svjesni, danas, kada se u najvećoj mjeri, putem medija, reklamira i promovira hrana upitnih hranjivih vrijednosti ili dokazano štetnih svojstava, ne bi bilo na odmet češće se počastiti istinski zdravom hranom, visokokvalitetnom namirnicom, koja između ostaloga, čuva naše zdravlje, pomaže u borbi sa sve stresnijim načinom života koji zahtjeva potpunu tjelesnu i duševnu spremnost na svakidašnje izazove. Takva zdrava hrana, također, može donekle i poništiti te ublažiti djelovanje nezdrave hrane. Povedite se za primjerom učenika poljoprivrednog smjera naše škole koji to jako dobro znaju.

Benedikt Hranić, 4.Agro

pod vodstvom prof. Marine Čanić, dr.vet.med i prof. biologije

„Svako jutro jedno jaje, organizmu snagu daje!“ - poznati je reklamni slogan od prije nekoliko godina koji u potpunosti rezimira predavanje našeg kolege Ivana Šoljića. Naime, u petak 22. veljače, u sklopu nastave peradarstva, za učenike četvrtog razreda smjera agrotehničar održan je sat zamjene uloga. Ovoga puta se u ulozi profesora našao Ivan Šoljić, koji osim što je odličan učenik i prije svega veliki prijatelj, dolazi iz obitelji koja se u sklopu svoga OPG-a, bavi peradarstvom, te smo iz prve ruke mogli čuti neke nove, izuzetno korisne informacije. Nije na odmet za reći i kako je Ivan na svojoj farmi, svojevremeno, uzgajao i papige, što govori o njegovoj posvećenosti, brizi i prije svega ljubavi prema pernatim životinjama. Tako se, spojivši stručnost profesorice s praktičnim znanjem učenika koji se bavi onime o čemu učimo u školi, uspješno realizirao idealan nastavni sat - prava "Škola za život". Ivan nam je pripremio zanimljive sadržaje, od predavanja do degustacije. Izradio je prezentaciju o kokošima, guskama, patkama i prepelicama, njihovim raznim pasminama, koje sežu od komercijalnih do isključivo ukrasnih primjeraka. Uz to, pripremio je i radne listiće na koje smo zapisali važne podatke o ovoj temi. Kako ne bi sve ostalo na slikama i izlaganju, Ivan nas je počastio, čime drugo nego jajima

Predmetna profesorica  Marina Čanić skuhala je jaja različitih pasmina: kokošja, prepeličja, pačja i guščja jaja. Svi smo se mogli uvjeriti kako postoji velika razlika između pojedinih vrsta peradi i među različitim pasminama iste vrste te njihovih jaja. Tako su prepeličja jaja vrlo sitna, bijela sa smeđim i crnim nepravilnim mrljama. Kokošja jaja ne moraju biti samo svjetlo smeđe, oker boje, mogu biti zelenkasta ili potpuno bijela, a mogu imati i rozu nijansu dok su jaja patke malo veća i gotovo zelena. Guščja jaja imaju debelu i čvrstu ljusku te najsavršeniji oblika jaja. Za vrijeme degustacije jaja nastala je rasprava o tome koja su najbolja, upotpunjena nutricionističkim činjenicama i podatkom da su jaja potpuna hrana, sadrže lako probavljive bjelančevine, masti i ugljikohidrate. Bogata su mnogim vitaminima i mineralima, među kojima posebno treba istaknuti vitamin B_12, koji se nalazi najviše u namirnicama životinjskog porijekla, a važan je za stvaranje eritrocita, vitamin A koji štiti krvne žile, vitamin D neophodan za kosti i vitamin E - čuvar plodnosti i zaštitnik jetre. Velika im je prednost i to što su jeftina, dostupna i jednostavna za pripremu, a načina za njihovu pripremu ima bezbroj. Vjerojatno širem krugu ljudi nije poznat podatak da se prije nekoliko desetljeća sladoled radio, uglavnom, od prirodnih sastojaka kao što su jaja, najčešće pačja jaja, međutim, dolaskom novih smjesa za sladoled i problema sa salmonelom koja se znala javljati u sladoledu od jaja, ta je praksa ukinuta. Na kraju sata, svi zajedno mogli smo jedino zaključiti kako je spomenuti popularni slogan zasigurno istinit. Ako nakon svega spomenutog, ipak ne zavolite prava jaja, onda kupujte čokoladna! Ali budite svjesni, danas, kada se u najvećoj mjeri, putem medija, reklamira i promovira hrana upitnih hranjivih vrijednosti ili dokazano štetnih svojstava, ne bi bilo na odmet češće se počastiti istinski zdravom hranom, visokokvalitetnom namirnicom, koja između ostaloga, čuva naše zdravlje, pomaže u borbi sa sve stresnijim načinom života koji zahtjeva potpunu tjelesnu i duševnu spremnost na svakidašnje izazove. Takva zdrava hrana, također, može donekle i poništiti te ublažiti djelovanje nezdrave hrane. Povedite se za primjerom učenika poljoprivrednog smjera naše škole koji to jako dobro znaju.

Benedikt Hranić, 4.Agro

pod vodstvom prof. Marine Čanić, dr.vet.med i prof. biologije

„Svako jutro jedno jaje, organizmu snagu daje!“ - poznati je reklamni slogan od prije nekoliko godina koji u potpunosti rezimira predavanje našeg kolege Ivana Šoljića. Naime, u petak 22. veljače, u sklopu nastave peradarstva, za učenike četvrtog razreda smjera agrotehničar održan je sat zamjene uloga. Ovoga puta se u ulozi profesora našao Ivan Šoljić, koji osim što je odličan učenik i prije svega veliki prijatelj, dolazi iz obitelji koja se u sklopu svoga OPG-a, bavi peradarstvom, te smo iz prve ruke mogli čuti neke nove, izuzetno korisne informacije. Nije na odmet za reći i kako je Ivan na svojoj farmi, svojevremeno, uzgajao i papige, što govori o njegovoj posvećenosti, brizi i prije svega ljubavi prema pernatim životinjama. Tako se, spojivši stručnost profesorice s praktičnim znanjem učenika koji se bavi onime o čemu učimo u školi, uspješno realizirao idealan nastavni sat - prava "Škola za život". Ivan nam je pripremio zanimljive sadržaje, od predavanja do degustacije. Izradio je prezentaciju o kokošima, guskama, patkama i prepelicama, njihovim raznim pasminama, koje sežu od komercijalnih do isključivo ukrasnih primjeraka. Uz to, pripremio je i radne listiće na koje smo zapisali važne podatke o ovoj temi. Kako ne bi sve ostalo na slikama i izlaganju, Ivan nas je počastio, čime drugo nego jajima

Predmetna profesorica  Marina Čanić skuhala je jaja različitih pasmina: kokošja, prepeličja, pačja i guščja jaja. Svi smo se mogli uvjeriti kako postoji velika razlika između pojedinih vrsta peradi i među različitim pasminama iste vrste te njihovih jaja. Tako su prepeličja jaja vrlo sitna, bijela sa smeđim i crnim nepravilnim mrljama. Kokošja jaja ne moraju biti samo svjetlo smeđe, oker boje, mogu biti zelenkasta ili potpuno bijela, a mogu imati i rozu nijansu dok su jaja patke malo veća i gotovo zelena. Guščja jaja imaju debelu i čvrstu ljusku te najsavršeniji oblika jaja. Za vrijeme degustacije jaja nastala je rasprava o tome koja su najbolja, upotpunjena nutricionističkim činjenicama i podatkom da su jaja potpuna hrana, sadrže lako probavljive bjelančevine, masti i ugljikohidrate. Bogata su mnogim vitaminima i mineralima, među kojima posebno treba istaknuti vitamin B_12, koji se nalazi najviše u namirnicama životinjskog porijekla, a važan je za stvaranje eritrocita, vitamin A koji štiti krvne žile, vitamin D neophodan za kosti i vitamin E - čuvar plodnosti i zaštitnik jetre. Velika im je prednost i to što su jeftina, dostupna i jednostavna za pripremu, a načina za njihovu pripremu ima bezbroj. Vjerojatno širem krugu ljudi nije poznat podatak da se prije nekoliko desetljeća sladoled radio, uglavnom, od prirodnih sastojaka kao što su jaja, najčešće pačja jaja, međutim, dolaskom novih smjesa za sladoled i problema sa salmonelom koja se znala javljati u sladoledu od jaja, ta je praksa ukinuta. Na kraju sata, svi zajedno mogli smo jedino zaključiti kako je spomenuti popularni slogan zasigurno istinit. Ako nakon svega spomenutog, ipak ne zavolite prava jaja, onda kupujte čokoladna! Ali budite svjesni, danas, kada se u najvećoj mjeri, putem medija, reklamira i promovira hrana upitnih hranjivih vrijednosti ili dokazano štetnih svojstava, ne bi bilo na odmet češće se počastiti istinski zdravom hranom, visokokvalitetnom namirnicom, koja između ostaloga, čuva naše zdravlje, pomaže u borbi sa sve stresnijim načinom života koji zahtjeva potpunu tjelesnu i duševnu spremnost na svakidašnje izazove. Takva zdrava hrana, također, može donekle i poništiti te ublažiti djelovanje nezdrave hrane. Povedite se za primjerom učenika poljoprivrednog smjera naše škole koji to jako dobro znaju.

Benedikt Hranić, 4.Agro

pod vodstvom prof. Marine Čanić, dr.vet.med i prof. biologije