preskoči na sadržaj

Srednja škola Mate Balote Poreč

Login

  Non scholae, sed vitae discimus.

Tražilica
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Eko škola VIJESTI
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Nazovimo ga „Botanički vrt Carla Huguesa“
Autor: MARINA ČANIĆ, 9. 7. 2013.

SŠ Mate Balote u ovo doba godine uronjena je u predivno bujno zelenilo, planski osmišljeno i vrlo staro. Temelj današnje poljoprivredne škole u Poreču stvarao se punih 13 desteljeća. Zgrada škole dovršena je 1907. godine, stoga je logično zaključiti da je sadnja vrta oko škole započela upravo u to vrijeme. Prvi ravnatelj škole je bio Carlo Hugues, agronom, botaničar i vrstan znanstvenik. Pretpostavlja se da je on začetnik botaničkog vrta pa predlažemo da se školski vrt nazove „Botanički vrt Carla Huguesa“.


Izgled botaničkog vrta u prošlosti utvrdili smo prema biljkama-starosjediocima, koje se i danas nalaze u vrtu, prema istraživačkim i povijesnim člancima, a najviše prema pričama običnih ljudi, znalaca i profesora.

Prvobitni romantičan stil botaničkog vrta bio je postignut vijugavim stazama oko rondela, obrubljenih hrapavim morskim kamenjem, gdje su bile posađene manje skupine biljaka, kamenjarem, pojilicama za ptice i kažunom. Floristički elementi vrta su bile zimzelene, listopadne i crnogorične vrste stabala, ukrasni grmovi i živice, autohtone i mediteranske biljke. Vodilo se računa o dekorativnosti i bioraznolikosti pri izboru vrsta kako bi kroz cijelu godinu nešto cvalo.

Botanički vrtovi su mjesta edukativnog karaktera gdje se biljke uzgajaju u različite svrhe. Prvobitna namjena im je bila utvrđivanje vrsta i taksonomija biljaka. Kasnije su služili u znanostima kao što je medicina i farmakologija, a danas je očuvanje botaničkih vrtova izrazito važno zbog očuvanja bioraznolikosti i autohtonosti biljnih vrsta.  Očuvanje botaničkog vrta oko škole je značajno upravo iz tih razloga te bi ulaganje u obnovu školskog botaničkog vrta služilo mnogim  generacijama.

Za obnovu vrta važno je napraviti floristički plan. Naglasak bi trebao biti na autohtone, mediteranske i bioraznolike vrste kao što su hrast, ladonja, murva, ružin šipak, lavanda, ružmarin, mažuran i mnoge druge, kako bi se istaknula važnost njihova očuvanja.Trebao bi se zadržati  romantičan stil s dekorativnim karakterom a pri odabiranju vrsta treba voditi računa  i o atraktivnosti vrta kako bi služio za promociju u turizmu.

Neke od mnogobrojnih biljnih vrsta koje prkose vremenu i još uvijek se nalaze u vrtu:
 
Cupressus sempervirens - Dalmatinski  čempres         
Amygdalus communis - Badem
Taxus baccata – Tisa
Ligustrum ovalifolium – Kalina
Cedrus deodara – Himalajski cedar
 Eriobotrya japonica - Japanska mušmula
 
Novo posađene:
 
Celtis australis – ladonja
Morus nigra – murva ili crni dud
Cupressus arizonica - arizonski čempres
Quercus ilex - hrast crnika

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju