RIJEKA – Glavna misao kojom se vode učenici prilikom odabira srednje škole je osigurati si što lagodniji život, a to podrazumijeva budućnost sa što manje fizičkog rada i što većom zaradom te duljim srednjoškolskim obrazovanjem. Takav stav završenih osnovnoškolaca pokazalo je istraživanje Odjela profesionalne orijentacije Zavoda za zapošljavanje Podružnice Rijeka, koji je ove godine napravio i petogodišnju analizu profesionalnih namjera osmaša i maturanata. Prema toj analizi osmaši isključivo žele upisati četverogodišnje škole da bi dobili viši stupanj obrazovanja, čime su trogodišnji obrazovni programi dovedeni u krizu, dok se maturanti prilikom odabira fakulteta odlučuju za manje složena zanimanja, što se najbolje može ilustrirati povlačenjem paralele između Medicinske škole, koja se već godinama nalazi pod izrazitim pritiskom upisnika, i Medicinskog fakulteta, kod kojeg to nije slučaj.

Neinteres za upis u obrtnička i industrijska zanimanja i nakon ovogodišnjeg ljetnog upisnog roka pokazao se kao jedna od najvećih boljki srednjoškolskog sustava, jer prema podacima Ureda državne uprave Primorsko-goranske županije od 3.179 učenika upisanih u prvi razred srednje škole svega se njih 845 odlučilo za neki od trogodišnjih programa, dok su svi ostali krenuli put neke od četverogodišnjih škola. Analizirajući upise u zanimanja usko vezana uz temeljnu djelatnost Primorsko-goranske županije, turistička zanimanja, Slobodan Hlača na jučerašnjoj je konferenciji za novinare istaknuo da najveći interes upisnika bilježi zanimanje hotelijersko-turistički tehničar, dok je za zanimanje konobar popunjeno 72 posto upisne kvote te 57 posto za zanimanje kuhar, a najmanji je interes vladao za zanimanje slastičar, koje je privuklo svega troje učenika.
    Kao jedan od problema trogodišnjih strukovnih programa, posebno onih vezanih uz obrtnička zanimanja koji se provode po jedinstvenom modelu obrazovanja, Hlača je naveo iznimno mali broj licenciranih obrtničkih radnji. Naime, prema podacima Obrtničke komore svega 17 posto radnji posjeduje licencu, što znači da ne postoje uvjeti da se učenicima ponudi ozbiljna edukacija.
    Osvrćući se pak na ovogodišnji ljetni rok upisa, naglasio je da je nakon drugog kruga ukupno osam srednjih škola popunilo svoju kvotu i okončalo upise, a velik je broj i onih škola koje imaju svega još nekoliko slobodnih mjesta. Upisnu kvotu u cijelosti su popunile: Prva riječka hrvatska gimnazija, Prva sušačka hrvatska gimnazija, Salezijanska klasična gimnazija, Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo, Građevinska tehnička škola, Medicinska škola, Gimnazija Eugena Kumičića Opatija i Hotelijersko-turistička škola Opatija. Dodajući da je iznimno mali interes vladao za upis u program krojača, gdje se upisalo svega 5 učenika, te program mesara, u koji se upisao svega jedan učenik, Hlača je istaknuo i smanjen interes za zanimanje prodavač. Prema njegovim procjenama na jesenjem upisnom roku može se očekivati upis još svega 50 do 100 učenika, koje čeka 666 upisnih mjesta, dok učenički domovi raspolažu s još 154 mjesta.

Izvor: Novi list