Poštovane kolegice i kolege nastavnici, dragi učenici i drugi gosti
ove mrežne stranice!
Srdačno vas pozdravljam i želim vam ovdje dati informacije o našem novom projektu. Primula je školski klub namijenjen svima koji se žele baviti učenicima s teškoćama u razvoju. Zamišljen je kao mjesto susreta za učenike, nastavnike, stručne i druge suradnike i roditelje koji žele više naučiti o tome kako kvalitetno i učinkovito razvijati međusobnu interakciju. Od školske godine 2021./2022. imat ćemo „žive“ aktivnosti koje će biti pomno isplanirane te predstavljene u godišnjem Kurikulumu i Godišnjem planu i programu. Do tada, djelovat ćemo na razini ovog virtualnog prostora na mrežnoj stranici škole. Pozivam vas da se uključite svojim prijedlozima te da zajedno učinimo ovaj projekt vrijednim truda i pažnje.
|
Zašto Primula? Pojam primula je umanjenica od primus (prvi) kojim želimo naglasiti da smo svi prvi – jednaki. Primula znači i jaglac pa smo ovog vjesnika proljeća uzeli kao simbol našeg kluba.
|
|
S poštovanjem,
Elda Karadža, prof.rehabilitator
Kinološki aspekt u peripatologiji
Uporaba pasa vodiča slijepih ili pasa pomagača poznata je najmanje dva tisućljeća. Dokaz tome je freska iz Pompeja koja prikazuje slijepog čovjeka s psom, što je najstarije svjedočanstvo o ovoj funkciji pasa. Isti motiv na svojim slikama i crtežima prikazali i veliki majstori slikarstva poput Rembrandta, Tintoretta i Gainsborougha.
Slika 1. Freska Pompei
Pas je tako prva udomaćena životinja koja je stavivši se u položaj između čovjeka i tada surove prirode obavljao za čovjeka zaštitnu ulogu, ali i ulogu “higijeničara nastambi”. Možemo govoriti i o alarmnoj odnosno zaštitnoj ulozi pasa , ulozi čuvara, lovca ili pratioca, ali svakako najveći doprinos zajedničkom životu psa i čovjeka ova je životinja dala u ulozi vodiča slijepih. Prvi profesionalni trener pasa vodiča bio je Johann Wilhelm Klein, koji je objavio knjigu o njihovoj dresuri / upotrebi 1819. godine, a također je osnovao Institut za dresuru slijepih (Beč). Sustavni pokušaji obuke pasa vodiča slijepih započeli su tek poslije Prvog svjetskog rata u Njemačkoj. Suočivši se s tisućama ratnih veterana koji su izgubili vid, volonteri udruge za uzgoj njemačkih ovčara započeli su kampanju, ne bi li uvjerili vladine dužnosnike da njemački ovčari zaista mogu pomoći u ublažavanju problema. Tijekom nekoliko godina ustrojeni su centri za obuku, što je pak potaknulo osnivanje raznih organizacija diljem svijeta koje se i danas bave obukom pasa vodiča.
Psi koji se odabiru i školuju za ovu zadaću spadaju u grupu radnih pasa. Uglavnom su to čistokrvni psi različitih pasmina, iako se u posljednje vrijeme eksperimentira i sa mješancima. Najčešće vrste koje se susreću su njemački ovčari, labradori, zlatni retriveri, škotski ovčari , i poneki pripadnik drugih pasmina kao što su Giant Schnauzer i rottweiler.
Slika 2. Njemački ovčar
Slika 3. Labrador retriver
Pas vodič će slijepim osobama osigurati potpunu neovisnost pri kretanju i aktivnostima svakodnevnog života kao što su odlazak na posao, posjet liječniku, druženje sa prijateljima, odlazak u kupovinu ili prema potrebi na neko drugo mjesto. Mobilnost koju postiže u interakciji sa psom u velikoj mjeri će korisniku poboljšati kvalitetu života, a time i omogućiti pravo slobodnog kretanja koje je jedno od osnovnih ljudskih prava.
U Hrvatskoj cjeloviti program orijentacije i mobiliteta slijepih, što obuhvaća i kretanje sa psom vodičem, razvila je nevladina i neprofitna organizacija Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Psi se dodjeljuju prema potrebama slijepe osobe te prema psihofizičkim predispozicijama za korištenje. Osoba koja se navikne na psa vrlo teško se vraća na bijeli štap. Pored toga, slijepa osoba nauči se brinuti za novog prijatelja, hraniti ga i šetati. Pas vodič nije samo pomoć slijepoj osobi u kretanju već i u svakodnevnim životnim situacijama te ga time čini samostalnijim u svakodnevnom životu. On sa tom osobom živi i doživljava je kao iskrenog prijatelja i suradnika pa je od izuzetne važnosti pri izboru zadovoljiti i uvažiti temperament, stabilnost i nježnost pasa. Iako se za ulogu psa vodiča pripremaju podjednako oba spola nerijetko se preferira ženka kao nježnija i pažljivija družica. Pas namijenjen za ovu važnu zadaću mora zadovoljiti slijedeće kriterije:
- dobru tjelesnu građu,
- dobro zdravlje,
- dobar izgled,
- psihičku stabilnost i emocionalnu ravnotežu,
- veseo temperament,
- motivaciju za učenje i sposobnost učenja te
- kvaliteta komunikacije i interakciji sa slijepim subjektom socijalnom okolinom, te fleksibilnim i tolerantnim ponašanjem psa.
Slika 4. Pas pomagač ili vodič
Štenci namijenjeni obuci za psa vodiča uzimaju se iz legla u standardnoj dobi od 8 do 12 tjedana i povjeravaju na brigu volonterima, obiteljima u kojima će odrastati prvih godinu dana, a po potrebi i duže. Program treninga traje 12 tjedana ili tri mjeseca, to je razdoblje koje je potrebno da pas savlada sadržaj programa ,koji se može ostvarivati na dva načina . Osposobljavanje za kretanje uz pomoć psa vodiča provodi se kroz individualni rad s korisnikom u trajanju od 6 tjedana
Neke od tema odnosno lekcija koje je potrebno obraditi jesu:
- sadržaji poslušnosti i izvršavanja zapovijedi ; sjedi, lezi, idi, stani, lijevo, desno, natrag,
- vođenje slijepe osobe ; zaustavljanje na rubu nogostupa, markiranje rubnika, zaustavljanje ispred prepreka i njihovo zaobilaženje,
- kretanje po neravnom terenu, ulaženje i izlaženje iz prijevoznih sredstava i upozoravanje na visinske prepreke,
- sadržaji uporabe temeljnog rječnika.
Tijekom obuke slijepa osoba izgrađuje kontakt sa psom, stječe osnovna znanja o njezi i zdravlju psa te ovladava naredbama koje je pas tijekom školovanja naučio. Po završetku obuke Stručno povjerenstvo Centra s predstavnikom Hrvatske udruge za školovanje pasa i mobilitet procjenjuje dobru koordiniranost u kretanju i komunikaciju između korisnika i psa vodiča, iz čega proizlazi sigurnost i kvalitetno kretanje slijepe osobe sa psom. Nakon savladanog programa u Centru, te provedene procjene rada radne jedinice slijedi izrada trasa u mjestu življenja korisnika. Kretanje sa psom vodičem od osobe zahtjeva dobru orijentaciju u prostoru kao i poznavanje trase po kojoj se kreće i procjenu prometa dok pas vodič pronalazi sigurno rješenje. Osim sigurnosti i kvalitete kretanja utječe na rušenje socijalne barijere zbog mogućnosti prepoznavanja korisnika od strane šire društvene zajednice. Psa pomagača nikada ne smijemo ometati dok radi jer mu na taj način odvlačimo pozornost i ugrožavamo život slijepe osobe.
Slika 5. Labrador retriver
Pas vodič će slijepim osobama osigurati samostalnost i neovisnost pri kretanju i aktivnostima svakodnevnog života kao što je odlazak na posao, posjeta liječniku, druženje sa prijateljima ili odlazak u kupovini ili neko drugo mjesto prema odabiru i potrebama. Mobilnost koju time slijepa osoba postiže u interakciji sa psom vodičem ne samo da poboljšava toj osobi kvalitetu života već pas vodič omogućava slijepoj osobi da ostvari osnovno ljudsko pravo ,a to je pravo slobode kretanja.
Literatura:
Daniela Depolo, prof.reh
Medicinska škola u Rijeci ima razvijenu misiju koja je proizašla iz duge i bogate medicinske prakse u Gradu Rijeci koja je formirala visoko kvalitetnu obrazovnu instituciju za potrebe zdravstvenih kadrova unutar Republike Hrvatske . Škola ima regionalni i nacionalni značaj. Medicinska škola u Rijeci obrazuje zdravstvene brandove u suvremenom hrvatskom odnosno europskom okruženju prema potrebama tržišta rada.
Ravnatelj
Alen Vukelić,dr.med.