Dana 13.prosinca 2023. u Školi je održano predavanje Izvršne direktorice i predsjednice Udruge "Hrabri telefon", psihologinje gđe. Hane Hrpke, prof.psih. s temom "Nasilje među vršnjacima". Predavanje je bilo najavljeno i namijenjeno svim roditeljima i učiteljima Škole. Predavanju je prisustvovalo 10 učitelja i 2 stručne suradnice Škole te 11 roditelja.
Tribina Nesretni roditelji, sretna djeca – je li to moguće? održat će se u ponedjeljak, 25. ožujka 2024. godine, s početkom u 18 sati putem You tube kanala. Tribinu će voditi mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. socijalna pedagoginja. Molimo da se prijavite putem elektronske pošte na adresu: andreja.radic@stampar.hr.
O roditeljstvu se s pravom puno govori i piše. Mnoge su zamke koje čekaju roditelje u različitim etapama odgoja djece. Ono što u svakodnevnom radu možemo sve češće čuti jest izjava roditelja da se osjećaju loše, da su nesretni. Razloga za ovo ima puno, bilo da su oni osobni, obiteljski, fizički, emocionalni,... Nameće se pitanje: može li nesretan roditelj odgojiti sretno dijete? O ovoj temi govorit ćemo na našoj novoj tribini.
Mjesec borbe protiv ovisnosti obilježavao se od 15. studenog do 15. prosinca 2023., a u našoj Školi obilježili smo ga izradom plakata protiv ovisnosti na radionicama s 8. razredima koje su vodile psihologinja i pedagoginja. Učenici su aktivno i s interesom sudjelovali u izradi plakata te izrazili zadovoljstvo temom radionica i načinom grupnog rada. Tijekom radionica su se educirali izrađujući plakate kako bi prenijeli svoje poruke i na ostale učenike u Školi.
.
Dana 12. prosinca 2023. održan je 5. susret grupe "Mozgići" sa psihologinjom koji se održao u prostorima naše knjižnice. Učenici su razvijali svoje vještine rješavanja kompleksnih zadataka raspetljavanjem metalnih čvorova, no i vještine sastavljana istih na početnu problemsku poziciju. Aktivnost je izazvala visoku razinu motivacije za sudjelovanjem, aktivirala je motivaciju za postignućem i netjecateljski duh među učenicima. S obzirom na zanimljiost zadataka podijeliti ćemo s vama slike sa susreta.
Dana 14. studenog 2023. održan je 3. susret grupe "Mozgići". Susret se održao u zanimljivo opremljenoj učionici Matematike. Tema susreta je bila odabir logotipa koji će predstavljati grupu i slaganje tangrama. Učenici su po završetku aktivnosti s interesom proučili sadržaje učionice Matematike. S vama ćemo podijeliti neke slike susreta.
Odabran je logo grupe:
Slike aktivnosti slijede u nastavku.
dr.sc.Mia Masnjak Kalčik, prof.psih., mentor
Dana 7. studenog održan je 2. susret grupe potencijalno darovitih učenika naše škole koji je vodila pedagoginja Ivana Dević. Tema susreta je bila smišljanje i izrada logotipa koji će predstavljati grupu "Mozgići". Učenici su predložili i izradili tj. nacrtali više različitih lopotipa te su pojasnili koja ideja stoji iza prijedloga. Slike prijedloga su u nastavku.
dr.sc. Mia Masnjak Kalčik, prof.psih., mentor
Dana 24. listopada 2023. održan je prvi susret grupe potencijalno darovitih učenikačetvrtih razreda naše Škole. Tijekom prvog susreta bolje smo se upoznali i educirali o tome zašto smo ovdje i što znači biti potencijalno darovit učenik. Glavna tema sastanka je bio izbor za imena za grupu. Učenici su predlagali različite nazive te su izglasali naziv grupe za ovu generaciju: "Mozgići".
Susreti će se tijekom školske godine održavati utorkom u 13:10 u Palinovečkoj 42, a radionice će održavati psihologinja i pedagoginja.
Aktivnosti koje će uključivati roditelje će pravovremeno biti komunicirane, a za termine radionica predmetnih učitelja za grupu ćemo na vrijeme obavijestiti učenike.
dr.sc.Mia Masnjak kalčik, prof.psih., mentor
Dragi roditelji,
prenosimo vam poziv na Tribinu „Roditeljski pritisak – formula za uspjeh ili…?“:
Početak nove školske godine nerijetko je obilježen velikim planovima, kako djece tako i roditelja, a ti planovi najčešće uključuju postizanje boljeg školskog uspjeha, upisivanje novih ili dodatnih aktivnosti, veći uspjeh u sportu… U moru roditeljskih želja i očekivanja tanka je granica između motiviranja djeteta i pretjeranog pritiska koji se stavlja pred djecu. Kada roditelji ne mogu pronaći ravnotežu između motivacije i pritiska, dolazi do negativnih posljedica za dijete. Roditeljima je ponekad teško procijeniti kako poticati dijete da bude uspješno, a da se ne prijeđe granica prevelikog pritiska pa tako najbolje namjere mogu dovesti do neželjenih problema.
Više o ovoj temi možete saznati na Tribini za roditelje, koja će se održati u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Tribinu „Roditeljski pritisak – formula za uspjeh ili…?“,
možete pratiti online u ponedjeljak 9. listopada 2023. godine, s početkom u 18 sati,
putem službenog YouTube kanala NZZJZ-a „Dr. Andrija Štampar“.
Vodit će je mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica.
Molimo da se prijavite putem elektronske pošte na adresu: andreja.radic@stampar.hr.
Veselimo se vašem sudjelovanju!
Ujedno koristimo priliku da Vam, kao i uvijek do sada, zahvalimo na podršci i suradnji.
Srdačan pozdrav,
Jelena Jonke Badić, mag. novin.
Voditeljica Odjela za nastavu, publicistiku i informiranje
Pismo Ministra
Autor: Mia Masnjak Kalčik, 7. 5. 2023. 13:00
Poštovani roditelji,
prenosimo navedeno iz pisma Ministra vezano za nedavne događaje u Beogradu. U našoj Školi se ne toleriraju oblici nasilničkog ponašanja. Molimo Vas da istaknete svojem djetetu da ne smije biti nasilno prema drugima, uključujući i on-line nasilje, kao i verbalno i fizičko nasilje i isključivanje iz grupe vršnjaka. Potaknite svoje dijete da Vam se povjeri ako je žrtva nasilja ili ako je svjedočilo nasilju. Vama i Vašem djetetu na raspolaganju su ravnateljica, psihologinja i pedagoginja, razrednici i svi učitelji naše Škole, ako nam se trebate povjeriti zbog bilo kojih nepovoljnih okolnosti vezanih za Školu, zdravlje i sigurnost djeteta.
Ovim putem Vas također pozivamo na predavanje za roditelje s temom nenasilja, koje smo ostvarili suradnjom s Centrom za mentalno zdravlje mladih. Voditeljica Centra za zdravlje mladih Elle Selak Bagarić, prof.psih. održati će predavanje za roditelje 23.svibnja 2023. U 17:30 u Palinovečkoj 42.
Ravnateljica Darka Bebić Štimac, prof.
Psihologinja dr.sc. Mia Masnjak Kalčik, prof.psih.
Pedagoginja Ivana Dević, prof.ped.
[više]Poštovani roditelji/skrbnici i dragi učenici,
unatoč popuštanju mjera i ljetnim školskim praznicima, osnaživanje djece i mladih i dalje ostaje prioritet, posebno u svjetlu ponovnog porasta broja zaraženih s kojim se suočavamo.
U okviru djelovanja Povjerenstva za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba otvorena je online platforma Podrška na dlanu, koja objedinjuje resurse za djecu, mlade, njihove roditelje i stručnjake usmjerene na njihovu dobrobit. Autori platforme su stručnjaci zagrebačkih ustanova koje izravno rade s djecom, mladima i njihovim obiteljima.
Cilj platforme je omogućiti što širu dostupnost sadržaja koji pomažu razvoju otpornosti te na taj način osnaživati djecu i njihovu okolinu, pa u duhu navedenog cilja priložen Vam je članak s poveznicom na stranicu Podrška na dlanu: https://we.tl/t-
Nadalje, preporuku imate i za poveznicu za pristup materijalima za djecu, mlade i roditelje koji obiluju onim sadržajima koji su bitna podrška u novonastalim uvjetima:
U ime cjelokupne stručne službe Škole još jednom podsjećam da smo "Tu" za Vas.
Ana Kljajo - Nikolić, mag. psych.
Poštovani roditelji,
u prilogu se nalazi materijal Poliklinike za zaštitu djece i mladih namijenjen djeci i roditeljima u izolaciji pod nazivom "Kartice za kišne dane i socijalnu distanciranost", materijal je osmišljen za ojačavanje psihološke otpornosti te je vrlo zabavan za rad i toplo preporučam da ga isprobate kod kuće.
Lijep pozdrav,
Mia Masnjak Kalčik, mag.psych.
Poštovani roditelji i učitelji,
Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba izdala je online publikaciju "Kako učinkovito odgovoriti na korona krizu koristeći principe terapije prihvaćanja i posvećenosti" koju vam toplo preporučam da pogledate na slijedećem link-u:
Lijep pozdrav,
Mia Masnjak Kalčik, mag.psych.
Poštovani roditelji, učitelji i učenici,
u prilogu se nalazi brošura s vježbama "Mindfulness"-a koja je napravljena od strane stručnjaka psihologa i psihijatara za rad s djecom, svakako toplo preporučam u ovo vrijeme da se malo zabavite i opustite uz metode i vježbice mindfulnessa (svjesnosti u sadašnjem trenutku).
Lijep pozdrav,
Mia Masnjak Kalčik, mag.psych.
Poštovani roditelji i dragi učenici,
preporučila bih vam materijale vezane uz trenutačnu epidemiju i stanje pojačanog stresa. Materijale su izradili stručnjaci Odgojnog savjetovališta pri Centru za rehabilitaciju Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s temom: "Kako podržavati vještine suočavanja i mentalno zdravlje djece". Materijal je u privitku.
Lijep pozdrav,
Mia Masnjak Kalčik, mag.psych.
Poštovani roditelji i dragi učenici,
nalazimo se u novim i nepredvidljivim okolnostima, stoga savjetujem da pogledate slijedeće linkove o aktualnim temama vezanim uz pandemiju i potrese.
Također postoji aplikacija za zaštitu mentalnog zdravlja djece i prevenciju anksioznosti i depresivnosti kod djece:
https://projekt-stella.com.hr/
linkovi:
-psihološka pomoć:
http://www.psiholoska-komora.hr/1238
-kako preživjeti izolaciju:
http://www.psiholoska-komora.hr/1237
-kako razgovarati s djetetom o pandemiji:
-važnost rutine i obaveza za djecu:
-što roditelji trebaju znati o pandemiji:
-kako si pomoći nakon traume-potres:
U nadi da će se ova situacija što prije razriješiti i proći bez većih posljedica,
lijep pozdrav,
Mia Masnjak Kalčik, stručna suradnica psihologinja
VIZUALNI TIP
-karakteristike:
imaju problema s aktivnostima koje uključuju vizualizaciju
više vole glazbu od likovne umjetnosti
otvorene su i komunikativne osobe
Školska psihologinja sudjelovala je aktivno s prezentacijom rada "Metrijske karakteristike upitnika za mjerenje psihološke otpornosti kod djece- CYRM-12" na 25. godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa (godišnji znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem) od 8. do 11. studenog 2017. u Zadru u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva i suorganizaciji Hrvatske psihološke komore, Društva psihologa Zadar i Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru s glavnom temom Psihologija u zaštiti i promicanju ljudskih prava i društvene pravednosti.
Od 2. do 4. listopada 2017. psihologinja je aktivno sudjelovala s prezentacijom teme utjecaja povratne informacije na učenje na stručnom usavršavanju na 9. Međunarodnoj znanstveno- stručnoj konferenciji "Otrok v gibanju" u Portorožu, Slovenija. Na konferenciji prezentirane su najnovije znanstvene i stručne spoznaje u radu s djecom, a izuzetno su primjenjive u radu s djecom te ih je moguće implementirati u svakodnevni rad s djecom u cilju postizanja kvalitetnijeg školskog okruženja. Psihiologinja će prenijeti kroz svakodnevni rad i prezentaciju stečena znanja učiteljima Škole.
Što je školska psihologija?
Školsku psihologiju nije lako jasno i sažeto definirati. Ukratko, ona je psihološka disciplina koja koristi saznanja i metode iz ostalih disciplina psihologije u kontekstu škole i školovanja. Psiholog koji radi u školi mora baratati znanjima i vještinama s područja motivacije, savjetovanja, psihologije učenja i poučavanja, kliničke psihologije i slično.
Što je posao školskog psihologa?
U osnovnoj školi, psiholog obavlja posao stručnog suradnika, dok u srednjoj školi, osim stručnog suradnika, može biti i profesor.
Težište rada i najčešći korisnici školskog psihologa su prije svega učenici. Rad s učiteljima, nastavnicima i roditeljima također je uobičajen, ali on se ponajprije odvija u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje učenikovih potreba i ponašanja te djelotvorniji rad s njima.
Drugim riječima, privatni problemi učitelja, nastavnika ili roditelja, primjerice, nisu područje rada školskog psihologa. On zbog svoje dobre volje može pomoći u suočavanju s tim problemima i njihovom rješavanju, međutim, njegov posao započinje tek kada oni na neki način utječu na dijete, učenika, i njegovo školovanje.
Primjer radnih zadataka školskog psihologa u neposrednom radu s učenicima jest da prepoznaje individualne potrebe učenika, te, u skladu s time, provodi individualna i grupna savjetovanja. On obavlja psihološku procjenu učenikovih mogućnosti, osobito kao član Povjerenstva za procjenu psihofizičke spremnosti za polazak djeteta u osnovnu školu, ali i kasnije tijekom školovanja (npr. u slučaju školskog neuspjeha ili procjene darovitosti). Školski psiholog također dijagnosticira specifične poteškoće u učenju (neučinkovite ili neprimjerene strategije učenja, probleme s pažnjom i koncentracijom, planiranje vremena, motivaciju, ispitnu anksioznost i sl.) i pomaže učenicima u postizanju boljeg školskog uspjeha, ali isto tako prepoznaje i darovite učenike i razvija programe za poticanje njihovih sposobnosti. On prepoznaje poteškoće u ponašanju i vršnjačkim odnosima, emocionalne i/ili obiteljske poteškoće i pomaže učenicima da ih prevladaju.
Školski psiholog također razvija i putem radionica provodi programe prevencije nepoželjnih oblika ponašanja (npr. međuvršnjačkog nasilja), programe za jačanje samopouzdanja, samopoštovanja, sigurnosti, razvijanje kreativnosti, učenje socijalnih vještina, itd. Ti programi namijenjeni su svim učenicima u školi, a osobito učenicima rizičnih skupina.
Osim toga, školski psiholog provodi psihološke krizne intervencije, što znači da reagira kada se u školi dogode sukobi ili nasilje, ali i kada se dogode ozbiljniji traumatski događaji poput smrti bližeg člana obitelji nekog učenika, samoubojstva, teških prometnih i drugih nesreća i slično.
U radu s roditeljima, školski psiholog kroz savjetovanje i edukativna predavanja na roditeljskim sastancima pomaže roditeljima prepoznati i razumjeti razvojne i individualne potrebe učenika i reagirati u skladu s njima, tj. pomaže im poticati razvoj djetetovih potencijala i aktivno pridonijeti njegovom uspješnom obrazovanju.
Edukativna predavanja mogu se organizirati, primjerice, pri prelasku djece iz razredne (prva 4 razreda) u predmetnu nastavu (od 5. do 8. razreda) kako bi se i roditeljima pojasnilo da će se, između ostalog, način rada promijeniti, a obaveze djeteta povećati, te da u skladu s time pruže podršku djetetu i pripreme ga kako bi se ono uspješno suočilo s povećanim zahtjevima koji se pred njega stavljaju. Školski psiholog također pomaže roditeljima da razviju potrebne vještine i način komunikacije kako bi to mogli učiniti, a pomaže i uspostavljanju kontakata s vanjskim institucijama koje su možda potrebne djetetu (npr. poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora, centri za socijalnu skrb i sl.).
U radu s učiteljima i nastavnicima, školski psiholog ne radi savjetodavni rad, kao s učenicima i roditeljima, nego se oblik suradnje naziva konzultativnim radom. Zadaća psihologa je pomagati u prepoznavanju razvojnih i individualnih potreba učenika, podučavati učitelje i nastavnike razumijevanju tih potreba i kako reagirati u skladu s njima, te poticati toleranciju na različitost među učenicima.
On pomaže nastavnicima identificirati teškoće u razrednoj klimi, uspješnosti i načinu rada, pomaže im razviti strategije za rješavanje tih teškoća, te promovira različite metode rada koje potiču kreativnost i sudjelovanje nastavnika i učenika zajedno (timski rad, projektna nastava i sl.). Školski psiholog promovira i različite suvremene metode praćenja i provjere znanja učenika.
Osim rada s navedenim korisnicima, školski psiholog ima zadatak raditi na sebi u smislu stručnog usavršavanja, rada na istraživanjima i slično. Osim toga, obavlja još neke dodatne poslove kao što su vođenje dokumentacije, pisanje izvješća te pripremanje i organizacija psiho-kutka.
Kada i zašto posjetiti školskog psihologa?
Kod školskog psihologa učenici dolaze samostalno, na inicijativu nastavnika ili roditelja, a može ih i sam psiholog pozvati. Dok neki učenici taj susret doživljavaju kao kaznu i znak da su u nečemu pogriješili, drugi ga doživljavaju kao zabavu i ugodno druženje. Prava svrha susreta bila bi negdje između – kroz ugodnu atmosferu i pozitivan kontakt promovirati poželjna ponašanja, podučavati, motivirati, rješavati teškoće.
Razlozi zbog kojih učenici dolaze obično su emocionalni, obiteljski i/ili osobni problemi. Također se javljaju zbog pubertetskih problema, problema u odnosima s drugima, bilo učenicima ili nastavnicima, i problema u komunikaciji.
Ako učenik sam ne potraži pomoć za suočavanje s problemom i njegovo rješavanje, ti problemi počinju utjecati na njegovo ponašanje tako da uzrokuju probleme u ponašanju (verbalno/fizičko nasilje, ometanje sata, neopravdani izostanci s nastave) ili poteškoće u učenju i savladavanju gradiva, zbog čega ih onda netko drugi uputi školskom psihologu.
Osim emocionalnih problema i problema u odnosu s drugima, u podlozi problema u učenju mogu biti i neke specifične poteškoće kao što su disleksija, disgrafija, snižene intelektualne sposobnosti, pa i neka zdravstvena stanja kao što je, primjerice, petit mal epilepsija. Potreba korisnika je da školski psiholog prepozna poteškoću o kojoj se radi.
On to čini kroz primjenu odgovarajućih psiholoških upitnika i testova, tj. psihodijagnostičkih sredstava, te razgovor i opažanje. U skladu sa svojim zaključcima školski psiholog preporučuje daljnje odgojne i obrazovne postupke za određeno dijete, te pruža podršku i pomoć u svladavanju poteškoća.
Zaključno možemo reći da je cilj rada školskog psihologa razviti obrazovanje usmjereno na učenika i njegov razvoj osnovnih sposobnosti koje omogućavaju cjeloživotno učenje. Također cilj je pomoći učenicima, nastavnicima i roditeljima da razviju svoje potencijale i održe psihološko zdravlje.
U prilogu:
Kodeks etike psihološke djelatnosti
Reference:
http://www.psiholoska-komora.hr/
Započela kampanja Hrabrog telefona i agencije Señor
"AKO SAMO PROMATRAŠ, KAO DA ZLOSTAVLJAŠ!"
Hrabri telefon i agencija Señor lansirali su kampanju „Ako samo promatraš, kao da zlostavljaš“ čiji je cilj potaknuti svjedoke nasilja nad djecom i među djecom da obavijeste o nasilju te time zaštite djecu od zlostavljanja i zanemarivanja.
Obveza je svakog građanina o svakoj sumnji na zlostavljanje obavijestiti nadležne institucije, a to su centar za socijalnu skrb, policija i državno odvjetništvo. To mogu učiniti i putem anonimnog i besplatnog poziva na Hrabri telefon za djecu – 116 111. Svjedoci nasilja često oklijevaju o sumnji na zlostavljanje djece obavijestiti nadležne institucije jer smatraju da nemaju dovoljno dokaza ili da pretjeruju, a uz to, boje se da će uništiti djetetovu obitelj. Također, misle da će netko drugi obavijestiti o nasilju, a nerijetko se plaše osvete počinitelja. Ovi razlozi se svakako mogu razumjeti, ali obzirom na ponekad vrlo teške i dugotrajne posljedice zlostavljanja, ohrabrujemo ih da nas nazovu i podijele s nama svoju sumnju.
„Zlostavljano dijete je bespomoćno i treba glas odraslih da bi ga se zaštitilo. Vjerujemo da je bolje sumnjati i obavijestiti nego čekati da budemo sigurni i time ostaviti dijete samo. Okretanjem glave ostajemo u sjeni zlostavljanja te ostavljamo dijete da živi u opasnosti od daljnjeg zlostavljanja.“ – komentirala je Hana Hrpka, predsjednica Hrabrog telefona.
„Billboard kampanja jednostavnom intervencijom uz pomoć svjetla sa senzorom pokreta prolaznike stavlja u ulogu sudionika i suočava ih s posljedicama ignoriranja problema. Kada prolaznici prođu, svjetlo se pali i stavlja ih u aktivnu ulogu sudionika – rekao je Vanja Blumenšajn, kreativni direktor agencije Señor.
Snimljen je i spot koji se distribuira na društvenim mrežama, a Hrabri telefon i Señor pozivaju sve zainteresirane da ga pogledaju i podijele s prijateljima na društvenim mrežama i na taj način podrže ovu kampanju.
Spot možete pogledati ovdje
http://www.senor.hr/content/13/AKO_SAMO_PROMATRA%C5%A0,_KAO_DA_ZLOSTAVLJA%C5%A0!
KAZNENA DJELA NA ŠTETU DJECE – ODNOS PREVALENCIJE I PRIJAVLJENIH SLUČAJEVA
U 2013. godini u Hrvatskoj je policiji prijavljeno ukupno 3.887 kaznenih djela na štetu djece, a Hrabri telefon je poslao ukupno 47 obavijesti o sumnji na zlostavljanje nadležnim institucijama. Uspoređujući ovo s podacima o prevalenciji nasilja, koji prema istraživanju Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba iz 2006. godine govore kako je 15,9% djece izloženo fizičkom zlostavljanju, njih 16,5% emocionalnom te 13,7% seksualnom zlostavljanju, vidljivo je kako postoji veliki raskorak između stvarnog broja i broja prijavljenih slučajeva.
20 SAVJETA ZA SREĆU
1. Postavite sreću kao prioritet!
2. Planirajte biti sretni!
3. Planirajte i odredite si sretne ciljeve!
4. Radite ono što Vas usrećuje!
5. Zadajte si zadatke koji Vas vode k zadovoljstvu!
6. Igrajte se i zabavljajte!
7. Nađite gdje “žive” Vaše “jake strane” !
8. Iskoristite ih!
9. Budite znatiželjni!
10. Budite zahvalni i cijenite ono što imate!
11. Naučite se sviđati samome sebi i zavolite se!
12. Uložite vrijeme i energiju u Vama važne odnose!
13. Družite se!
14. Uklonite nepoželjne misli koje Vam ne pomažu!
15. Usadite sretne i optimistične misli!
16. Živite zdrav život!
17. Omogućite si dovoljno odmora i sna!
18. Upravljajte svojim vremenom i prioritetima!
19. Upravljajte onime čime možete!
20. Živite u trenutku!
+ 21. Odredite sreću kao integrirani dio svog života!
Prevedeno iz "The happiness handbook", dr. Timorty Sharp
Poštovani roditelji i osmaši!
Približava se kraj školske godine kada Vaši osmaši završavaju osnovnu školu, te se pred njima nalazi veliki zadatak; odabrati srednju školu i zanimanje!
Kako bi njima i Vama olakšali zadatak, u nastavku ćete naći informativnu brošuru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje "Kamo nakon osnovne škole?" u kojoj ćete naći mnoge informacije vezane za srednje škole.
http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10353
Kampanja na nacionalnoj razini trajat će od rujna 2013. do prosinca 2014. godine, sukladno akcijskom planu aktivnosti.
Ciljane skupine Kampanje u Republici Hrvatskoj su:
· djeca i mladi koji šire govor mržnje,
· djeca i mladi pogođeni govorom mržnje,
· šira javnost.
Pojedine aktivnosti Kampanje usmjerit će se prvenstveno na djecu i mlade u dobi od 13. do 19. godina (aktivnosti koje se planiraju provoditi u školama), a ostalim aktivnostima obuhvatit će se šira populacija djece i mladih.
Kampanjom će se ukazivati na negativne posljedice govora mržnje na internetu te posljedice diskriminatornog i neprihvatljivog izražavanja, koje može poticati na diskriminaciju te voditi širenju stereotipa i predrasuda u javnosti.
Aktivnostima Kampanje također će se poticati na poštivanje ljudskih prava i uvažavanje različitosti kojima je osnova nacionalno podrijetlo, rasna i etnička pripadnost, boja kože, ekonomski status/imovinsko stanje, spol, rodni identitet, spolna orijentacija i drugo.
Kampanja je oblikovana tijekom konzultacija Nacionalnog odbora za provedbu Kampanje Vijeća Europe „Pokret protiv govora mržnje na internetu“, te sastanaka i seminara za koordinatore provedbe nacionalnih kampanja.
Premda se temelji na internetu, kampanja će imati i važne offline aktivnosti poput radionica, seminara, evenata za mlade, flash-moba i slično.
Mladi ljudi igraju ključnu ulogu u kampanji, sudjelujući u online i offline aktivnostima, a Kampanja kao takva predstavlja alat za zbližavanje mladih, ujedinjenih zajedničkim ciljevima i vrijednostima.
Kampanja će se implementirati kroz suradnju nadležnih tijela državne uprave i udruga koje djeluju u području zaštite ljudskih prava te udruga mladih i za mlade.
Ministarstvo socijalne politike i mladih
Uprava za socijalnu politiku, strategiju i mlade
Sektor za socijalnu politiku i politike za djecu, mlade i obitelj, Služba za mlade
Savska cesta 66, 10000 Zagreb
E mail: dislajkam.mrznju@mspm.hr
Poštovani roditelji naših i vaših budućih prvašića,
OBAVIJEŠTAVAMO VAS O POSTUPKU UPISA U PRVI RAZRED
Stručno povjerenstvo za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta (nadležni liječnik škole – specijalist školske medicine i djelatnici škole: stručni suradnik pedagog i stručni suradnik psiholog, te učitelj razredne nastave) utvrđuje psihofizičko stanje djeteta radi:
- redovitog upisa u prvi razred osnovne škole,
- prijevremenoga upisa u prvi razred osnovne škole,
- odgode upisa u prvi razred osnovne škole,
- trajne odgode upisa u prvi razred osnovne škole,
- trajne odgode pohađanja škole,
- predlaganja primjerenog programa školovanja i primjerenih oblika pomoći djeci s teškoćama tijekom osnovnoškolskog ili srednjoškolskog obrazovanja.
Školski obveznici za narednu školsku godinu su sva djeca koja do 1. travnja imaju navršenih 6 godina života.
Iznimno se u prvi razred mogu upisati i djeca rođena od 01. travnja do 31. kolovoza uz prethodnu suglasnost Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.
Roditelji odnosno skrbnici djece dorasle za upis u prvi razred osnovne škole trebaju se javiti liječniku Službe za školsku i sveučilišnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” nadležnom za osnovnu školu na čijem se upisnom području nalaze, odnosno gdje imaju prijavljeno prebivalište, odnosno boravište.
NADLEŽNA LIJEČNICA OSNOVNE ŠKOLE ALOJZIJA STEPINCA
Služba za školsku i sveučilišnu medicinu
Odsjek Trešnjevka – Gajevo Jarun,
H.Macanovića 2a, 2 kat., tel. 01/ 3831-541
Željka Štimac Miling, dr. med., spec. školske medicine
parni datumi
8,00 -12,00
neparni datumi
14,00-18,00
Po završenom pregledu predbilježiti ćete se za termin za testiranje koje se provodi u školi.
Mladi volonteri udruge Civitas Zagreb organiziraju kreativne likovne radionice za djecu od 9-12 godina. Kreativne radionice pod nazivom "Mali kreativci čine čuda!" održavaju se tijekom dva tjedna i u njima će djeca naučiti kako obnoviti, ukrasiti i "reciklirati" stare neugledne i istrošene stvari i pretvoriti ih u lijepe ukrase i uporabne predmete. Upisi u kreativne radionice biti će 2., 3., i 4. srpnja od 10 - 13 sati u prostorijama udruge Ilica 36a a sve informacije mogu se dobiti kod voditeljice likovnih radionica na broj mobitela 095/815 8945 ili na civitas@hi.t-com.hr
http://www.civitas.hr/hrv/page.asp?aID=219&v=projekti
TESIN Tjedan psihologije 2014. |
|
PROGRAM:
Kako spasiti ogledalo? - kvalitetna komunikacija s djecom Voditeljica:Stanislava Džaja, prof. psih.
Rješavanje konflikata – kako od bijesa i nerazumijevanja stići do staloženosti i suosjećanja?
Istine i zablude o psihoterapiji - Psihodramska radionica
|
