Organizatori likovnog natječaja:

            Dječji vrtić "Iskrica                              Osnovna škola Grigora Viteza                                     

Likovni natječaj
„Velikani hrvatske prošlosti"

Prijava: 23. veljače 2024.
Mjesto: Zagreb
Organizatori: Osnovna škola Grigora Viteza i Dječji vrtić „Iskrica“
http://os-gviteza-zg.skole.hr/vijesti
http://www.vrtic-iskrica.zagreb.hr/
 

"Kada stojim, propadam. Teško mi je to opisati nekome tko nikad nije osjetio zvuk kada si sam u dvorani s loptom."
D. Petrović

Mnogo puta tijekom školovanja djeca čuju izraz „umjetničko izražavanje“, iako ne znaju točno objasniti što je to. No djeca se, od kada prvi put ugledaju svijet, slučajno ili namjerno pokušavaju izraziti na svoj jedinstven način, komunicirajući tako s vanjskim svijetom, a istovremeno dijeleći svoj unutarnji svijet. Tome želi doprinijeti i likovni natječaj „Velikani hrvatske prošlosti“ koji ima za cilj kroz različite likovne tehnike i motive poticati kreativnost djeteta, upoznati ga s prošlošću svoga naroda, razviti stav i doživljaj nacionalne pripadnosti te ga upoznati s kulturom i stvaranjem. Natječajem se prikazuju istaknute hrvatske ličnosti na zanimljiv način u obliku portreta.
 

Motiv (portret) ovogodišnjeg, osmog po redu natječaja je najpoznatiji mladi hrvatski košarkaš: Dražen Petrović.
Odabrana je likovna tehnika gratraž ( grattage (franc.) ili sgraffito (tal.) - grebanje, struganje).

U prilogu pronađite opis cijelog natječaja, opis tehnike, predispozicije te rokove za slanje radova.

Motiv - Grigor Vitez

Likovni natječaj „Velikani hrvatske prošlosti“ 

Prijava: 17. veljače 2023. 

Mjesto: Zagreb

Organizatori:

Osnovna škola Grigora Viteza i Dječji vrtić „Iskrica“

http://os-gviteza-zg.skole.hr/vijesti

http://www.vrtic-iskrica.zagreb.hr/

         "U svoje pjesme sam utkao mnogo zvukova, mirisa, boja i pokreta iz svijeta vlastitog djetinjstva. ..Ujedno sam htio da pružim u njima što više vedrine i radosti, one nepovratne radosti koja je svojstvena samo djetinjstvu i koju život odraslima razbija i polako uništava, a čovjek vazda teži da nešto od toga sačuva i dalje.“

Grigor Vitez

Riječ djetinjstvo povezujemo s vedrinom i radošću koju ćemo nositi u sebi kada odrastemo. Djeca tu radost nose u sebi, dijele dalje, umnažaju je i okrunjuju smijehom. No, mi odrasli ponekad zaboravljamo kako su radost i igra najvažniji poslovi na svijetu pa se samo ponekad, u društvu djece, sjetimo usput toga. Slikanje je jedan od dječjih načina da presenu svoju maštovitost i igru kistom i bojama, jezikom koji nudi slobodu, ali iziskuje veliki trud.

Likovni natječaj „Velikani hrvatske prošlosti“ ima za cilj kroz likovne tehnike poticati kreativnost djeteta i želju za upoznavanjem vlastite kulture i nacionalnog identiteta.

Prikazujući portrete važnih hrvatskih ličnosti, umjetnika, književnika, znanstvenika na svoj način, djeca stiču uvid u jedinstvenost svojeg naroda i slobodu individualnog izražavanja.

Uz slobodno odabrani likovni sadržaj, natječaj razvija vještinu prikazivanja ljudskoga lika u vidu portreta.

Motiv ovogodišnjeg, sedmog po redu natječaja, pripao je jednom od najznačajnijih dječjih pjesnika, Grigoru Vitezu.

Natječaj s motivom portreta predviđen je za individualni rad djece vrtićke i rane školske dobi (1. – 4. razreda osnovne škole).

Odabrana su likovna područja crtanje i slikanje kombiniranom likovnom tehnikom: temperama (monokromatski) i crnim tušem i kistom.

Takva zanimljiva likovna tehnika zahtjieva veliki trud, ali daje slobodu i kreativnost u novim rješenjima.

Postoje li oni koji se nisu u djetinjstvu pitali zašto za mačke nema škole i može li se dohvatiti mjesec?

Tko nije zamišljao kako i sam mrak grabi loncem i šiva jaje koncem?

Tko od vas nije poželio razgovarati s hrastom i družiti se s drvećem koje hoda?

Sve su te slike poizašle iz mašte i pera pjesnika Grigora Viteza.

Radujemo se velikom odazivu djece, mentora i škola na natječaj i s nestrpljenjem očekujemo ovogodišnje likovne radove!

Tim natječaja "Velikani hrvatske prošlosti"

Detalji natječaja i suglasnosti nalaze se u priloženome dokumentu.

______________________________

Dana 24.3.2023. u našoj je školi otvorena izložba Velikani hrvatske prošlosti i dodijeljene su brojne nagrade!

Ovo je sedma godina provedbe ovog zanimljivog međunarodnog projekta koji ima za cilj kroz likovne tehnike poticati kreativnost djeteta i želju za upoznavanjem vlastite kulture i nacionalnog identiteta. Ovogodišnja tema je bio pjesnik Grigor Vitez po kojemu naša škola nosi ime, a sve u sklopu obilježavanja 70. godišnjice škole.

Kroz četiri kategorije svaki prijavljeni sudionik donio je dio sebe u našu školu i time uveličao naš veliki rođendan. Ove godine bilo je više od 1400 radova iz više od 145 škola iz Hrvatske i inozemstva.

U nastavku pogledajte fotografije radova koji se nalaze u holu naše škole te dodjelu nagrada klikom na [opširnije].

Od srca zahvaljujemo svim autorima i mentorima na iznimno velikom odazivu

na ovogodišnji likovni natječaj "Velikani hrvatske prošlosti".

Iz 166 škola u Republici Hrvatskoj i izvan nje pristigla su 1402 predivna likovna rada, a vrtićanci su 

nam poslali 400 likovnih radova. 

Budući da ove godina naša škola slavi 70. godinu postijanja,

Vaši su nas radovi posebno obradovali, a naročito nas veseli 

što bogatstvo i šarolikost Vaše kreativnosti ukrašava prostore naše škole i

još više je uljepšava. 

Pogledajte nagrađene i pohvaljene likovne radove, kao i dio odabranih. 

Hvala svima koji su se odazvali našem pozivu na sudjelovanje na natječaju

i veselimo se budućim radovima i novim motivima hrvatskih velikana. 

Organizacijski tim

"Velikana hrvatske prošlosti".

Motiv - Ivana Blić Mažuranić

„Kad si sretan, i sunce za tobom žuri.”

Ivana Brlić-Mažuranić

Motiv ovogodišnjeg, šestog po redu natječaja, pripao je jednoj od najznačajnijih spisateljica za djecu, svjetski priznatoj pripovjedačici s naših prostora, Ivani Brlić-Mažuranić.

Natječaj s motivom Ivane Brlić-Mažuranić predviđen je za individualni rad djece vrtićke i rane školske dobi (1. – 4. razreda osnovne škole). Odabrana su likovna područja crtanje i slikanje kombiniranom likovnom tehnikom: flomasterom i vodenim bojama. 

Dječje radove za ovogodišnji likovni natječaj „Velikani hrvatske prošlosti” možete poslati do 17. veljače 2022. g., a  radovi će biti izloženi od 25. ožujka 2022. g. u virtualnoj formi na mrežnim stranicama OŠ Grigora Viteza i DV „ Iskrica“.

Bit će pripremljen i katalog s radovima.

Djeca u dječjim vrtićima, kao i učenici u osnovnim školama, sa svojim će mentorima istražiti rad Ivane Brlić-Mažuranić o njen značaj za hrvatsku književnost. Djeca će vizualizirati njen lik i prikazati ga portretom na papiru, u skladu s vlastitim doživljajem.

Radujemo se velikom odazivu djece, mentora i škola na natječaj i s nestrpljenjem očekujemo ovogodišnje likovne radove!

Organizatori likovnog natječaja

"Velikani hrvatske prošlosti"

______________________________

Rezutati 6. likovnog natječaja "Velikani hrvatske prošlosti"

Dragi učenici i mentori,

ove ste nas godine posebno razveselili i iznenadili brojnoću predivnih radova.

Učenici produženoga boravka 2. i 3. razreda vrijedno su i dugo 

hodnicima naše škole slagali vaše radove kako bi izborno povjerenstvo

moglo detaljno proučiti svu ljepotu likovnog izražavanja.

Iz 285 škola stigao nam je 2581 portret Ivane Brlić Mažuranić,

a svaki od njih bio je poseban, drugačiji i specifičan.

Stiglo nam je i mnoštvo radova i iz Luxembourga, Bosne i Hercegovine,

Crne Gore, Velike Britanije i Njemačke. gdje su 

djeca koja pohađaju hrvatsku nastavu s profesoricama i profesorina

hrvatskoga jezika također proučavala životni put

Ivane Brlić Mažuranić i vrijedno slikala njene portrete. 

Uz predivne radove, stiglo nam je i mnoštvo

poruka podrške i pozdrava iz različitih dijelova Republike Hrvatske.

Ove smo godine, zbog važećih epidemioloških mjera,

na svečanost podjele nagrada i priznanja pozvali samo nagrađene autore i mentore,

no nadamo se i vjerujemo da ćemo sljedeće godine na druženje pozvati

sve koji žele i tako se opet, kao prve 4 godine, veselo družiti

i uživati u ljepoti likovnih radova iz cijele Republike Hrvatske i inozemstva. 

Do sljedećeg druženja uz maštu, papir, olovku ili kist.

srdačno vas pozdravljaju svi članovi organizacijskog odbora

"Velikana hrvatske prošlosti"

i vidimo se sljedeće godine, s nekim novim motivom...

Motiv - Ivan Meštrović

Proslavite s nama 5. godinu likovnog natječaja 

  „Velikani hrvatske prošlosti"  

Osnovna škola Grigora Viteza i Dječji vrtić Iskrica iz Zagreba organizatori su likovnog natječaja "Velikani hrvatske prošlosti" odobrenog od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, s ciljem promicanja razvoja likovnih i vizualnih kompetencija i interesa za hrvatsku povijest.

                    Želja nam je uključiti i pozvati na sudjelovanje što više dječjih vrtića i škola u kojima se školuju ili borave, djeca hrvatskog govornog područja, u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.  Motiv ovogodišnjeg, petog po redu natječaja, jedan je od najistaknutijih hrvatskih umjetnika prve polovice 20. stoljeća − Ivan Meštrović.

„Moja umjetnost izražena je u tvrdom drvetu i kamenu, ali umjetnost nije u drvetu ni u kamenu, ona je izvan vremena i prostora. Umjetnost je istodobno i pjesma i molitva.”

Ivan Meštrović

U natječaju mogu sudjelovati djeca predškolske dobi, djeca rane školske dobi (1. - 4. razreda osnovne škole), djeca s teškoćama (djeca vrtićke dobi i djeca 1. - 4. razreda osnovne škole) i djeca polaznici hrvatske nastave izvan Republike Hrvatske.

                Ovo je peta godina našeg likovnog natječaja i u znaku radosti i ponosa zbog naše male obljetnice, veselimo se radovima koje ćete nam poslati. 

Unaprijed zahvaljujemo na iznimnom trudu svim mentorima i djeci koja će sudjelovati.

S poštovanjem,

organizatori likovnog natječaja 

„Velikani hrvatske prošlosti"

______________________________

Čestitamo svim sudionicima natječaja,

a posebno nagrađenim i pohvaljenim učenicima i njihovim mentorima!

Sva priznanja nagrađenim učenicima, pohvalnice pohvaljenim učenicima te zahvalnice njihovim mentorima, poslane su na adrese škola.

Svi koji su sudjelovali, mailom  su dobili zahvalnice za sudjelovanje.

Ukoliko je bilo problema s preuzimanjem zahvalnice putem maila, istu možete pronaći u priloženim dokumentima. 

Nadamo se da ćete se odazvati i dogodine!

Organizatori likovnog natječaja

"Velikani hrvatske prošlosti"

Motiv - Marija Jurić Zagorka

Osnovna škola Grigora Viteza i Dječji vrtić Iskrica iz Zagreba četvrtu su godinu organizatori  likovnoga natječaja "Velikani hrvatske prošlosti" odobrenog od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, s ciljem promicanja interesa za hrvatsku povijest i razvoja likovnih i vizualnih kompetencija.

                    Pozivamo na sudjelovanje dječje vrtiće i škole u kojima se školuju ili borave, djeca hrvatskog govornog područja, u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Bila bi nam izuzetna čast i zadovoljstvo ukoliko biste učenike motivirali i potakli na sudjelovanje. Motiv ovogodišnjeg natječaja je prva hrvatska novinarka, književnica Marija Jurić Zagorka, a zadana likovna tehnika, kemijska olovka.

U natječaju mogu sudjelovati djeca predškolske dobi, djeca rane školske dobi (1. - 4. razreda osnovne škole), djeca s teškoćama (djeca vrtićke dobi i djeca 1. - 4. razreda osnovne škole) i djeca polaznici hrvatske nastave izvan Republike Hrvatske.

U privitku se nalazi tekst natječaja s detaljnim propozicijama. 

Unaprijed zahvaljujemo na iznimnome trudu svim mentorima i djeci koja će sudjelovati.

S poštovanjem,

organizatori natječaja

Likovno – tehničko sredstvao: kemijska olovka

Pristiglo nam je više od 1500 radova iz cijele Republike Hrvatske i iozemstva.

Sudjelovalo je 118 škola iz Republike Hrvatske  i inozemstva, a samo iz vrtića stiglo je preko 500 radova.

Kao i svake godine učenici i mentori slali su nam radove iz škola u inozemstvu koje provode nastavu na hrvatskome jeziku, Luxemburga,

Republike Slovačke,  Republike Njemačke, Francuske, Belgije, Ujedinjenog Kraljevstva, Republike Srbije i Republike Italije. ​

Organizatori likovnog natječaja

„Velikani hrvatske prošlosti"

Motiv - Ruđer Bošković

Treću godinu našeg likovnog natječaja posvetili smo svjetski poznatom hrvatskom znanstveniku

Ruđeru Boškoviću.

U tijeku je treći po redu likovni natječaj "Velikani hrvatske prošlosti".

Nakon kralja Tomislava i Dore Pejačević, ove smo godine za motiv odabrali hrvatskoga znanstvenika Ruđera Boškovića, koji je svojim radom i istraživanjima ostavio znatan pečat hrvatskoj znanosti, a u puku bio i ostao poznat kao dobar i uljudan čovjek.

Uz zadane propozicije likovnoga natječaja, važno nam je bilo potaknuti sve sudionike na istraživanje o ljudima koj su obilježili hrvatsku povijest i svojim radom zaslužili "titule" velikana. 

Osim osnovnih podataka o svakome od velikana, istraživanjima se moglo doći do izuzetno  zanimljivih, manje poznatih činjenica koje svačiji život čine posebnim, drugačijim, bogatijim.

Prošle je dvije godine odaziv na natječaj bio iznimno velik, što nas je veselilo, ali i povečalo očekivanja za ovu godinu. :)

Zbog toga s nestrpljenjem otvaramo svaku pristiglu kovertu i radujemo se svakoj novoj školi, mentoru, učeniku i likovnom ostvarenju.

Svakodnevno nam pristižu radovi iz svih dijelova Republike Hrvatske, što nas posebno veseli jer među pošiljateljima uočavamo velik broj radova iz manjih mjesta, sela, područnih škola...

Kod svih je radova vidljiv entuzijazam i izuzetan  trud mentora, učiteljica i učitelja, koji, uza sav trud koji ulažu u svakodnevni nastavni proces, pronalaze vrijeme i način kako učenicima obogatiti školske dane novim saznanjima.

Uz radove učenika iz dječjih vrtića i osnovnih škola u Republici Hrvatskoj, ove nam godine pristižu brojni radovi učenika izvan Republike Hrvatske, koji u inozemstvu pohađaju dopunsku nastavu hrvatskoga jezika. Obzirom da se učenici, polaznici dopunske nastave hrvatskoga jezike  u inozemstvu, uz redovnu školu, sastaju samo jednom ili dva puta tjedno kako bi učili hrvatski jezik, jezik svojih roditelja, djedova, baka, posebno treba naglasiti njihov trud jer su njihovi radovi nastali na satovima hrvatskoga jezika i uz veliki angažman mentora. 

Još jednom hvala svima koji su odlučili sudjelovati na natječaju i uočili njegovu kvalitetu i primjenu u nastavnome procesu.

Likovno - tehnička stredstva: voštane pastele i vodene boje

Na natječaj se odazvalo  156 škola i 56 vrtića iz Republike Hrvatske i inozemstva.

Pristigla su nam čak 1392 rada iz škola i  390 radova iz vrtića.

Jako su nas razveselili i radovi koje su nam poslali mentori učenika koji pohađaju nastavu hrvatskoga jezika u inozemstvu, a došli su nam iz 

Republike Italije, Republike Slovačke, Luxembourga, Mađarske, Republike Srbije, Republike Njemačke, Republike Poljske, Ujedinjenog

Kraljevstvai Bosne i Hercegovine. 

Odabir je, kao i prethodne dvije godine, bio  iznimno težak, jer su radovi bili raznoliki i vrlo zanimljivi, a iz svakoga se dao iščitati izniman trud autora i mentora.

Čestitamo svim autorima, mentorima i školama nagrađenih i pohvaljenih radova, a sve pozivamo da se i sljedeće godine odazovu na natječaj i šalju nam svoje radove.
Sve sudionike i zainteresirane pozivamo na svečanost dodjele nagrada i prohvala autorima, mentorima i školama odabranih radova koja će biti 3. prosinca 2018. s početkom u 12.00 sati.
 

Organizatori likovnog natječaja

„Velikani hrvatske prošlosti"

Motiv - Dora Pejačević

Drugu godinu likovnog natječaja Velikani hrvatske prošlosti obilježili su likovni radovi

s motivom hrvatske skladateljice Dore Pejačević.

Likovno – tehnička sredstva: olovka i lavirani tuš

Na likovni se natječaj odazvalo 129 škola iz Republike Hrvatske i inozemstva.

Iz škola diljem Republike Hrvatske i inozemstva stiglo nam je 1036 radova, dok su vrtićanci poslali preko 300 predivnih radova.

Mentori, učitelji dopunske nastave hrvatskoga jezika izvan Republike Hrvatske, iznimno su se i ovoga puta potrudili i sa svojim učenicima

izradili lijepelikovne radove koji su nam doputovali iz Luxembourga, Slovačke Republike, Republike Njemačke i Republike Srbije. 

Svečanost proglašenja pobjednika uveličali su nam dragi prijatelji iz Osnovne glazbene škole "Kontesa Dora"  iz Našica, rodnoga mjesta Dore

Pejačević.

Organizatori likovnog natječaja

„Velikani hrvatske prošlosti"

Motiv - Kralj Tomislav

Likovni natječaj Velikani hrvatske prošlosti ima cilj kroz likovne tehnike osvijestiti i pokrenuti kreativnost djeteta nudeći mu pravo na znanja i doživljaj prošlosti svoga naroda, te pravo na stvaranje stava i osobne vizije osjećaja nacionalne pripadnosti i pripadanje kulturnoj civilizacijskoj jedinstvenosti. Također, uz slobodno odabran likovni sadržaj, cilj je razvijati sposobnost prikazivanja i izražavanja ljudskog lika u vidu portreta.

Motiv ovogodišnjeg natječaja je kralj Tomislav, a natječaj je predviđen za individualni rad djece vrtićke i rane školske dobi (1. – 4. razred osnovne škole).

Natječaj traje do 15.studenoga 2016., a odabrani pristigli radovi bit će izloženi u vremenu od 01. do 09.prosinca 2016.g. u OŠ Grigora Viteza, Zagreb, Kruge 46 i DV Iskrica, Kruge 3, Zagreb.

Djeca u dječjim vrtićima kao i učenici sa svojim voditeljima, istražit će važnost i ulogu kralja Tomislava u povijesti hrvatske države.  Proučavajući povijesni materijal, priče i legende o kralju Tomislavu, djeca će vizualizirati njegov lik i prenijeti ga na papir.

Predispozicije natječaja:

     Rad treba biti na formatu do 35 cm X 30 cm i izrađen kombiniranom tehnikom – crni tuš, tempera.
     Na poleđini rada  obvezno napisati:

                                                             - ime, prezime i dob autora

                                                             - ime i prezime mentora

                                                             - kategoriju ( 1., 2., 3.)

                                                             - naziv i adresa ustanove

   

    Sve radove potrebno je, do naznačenog nadnevka, poslati  na sljedeće adrese:

                                   -  OŠ Grigora Viteza, Kruge 46, 10 000 Zagreb (za kategorije 1.i 3)

                                   -  DV Iskrica, Kruge 3, 10 000 Zagreb (za kategoriju 2.)

     s naznakom: Za natječaj „Velikani hrvatske prošlosti“

______________________________

Tomislav - prvi hrvatski kralj

Paralelno s nestajanjem nekada moćne Velike Hrvatske u srednjoj Europi, na čelo Bijele Hrvatske (primorske) došao je 910. godine knez Tomislav. U to su vrijeme ratoborni Ugri na čijem je čelu bio knez Arpad gotovo zagospodarili prostorom sjeverno od rijeke Drave te su počeli osvajati Slovinsku Hrvatsku. Malo je ne­dostajalo da Ugri na dulje vrijeme zavladaju i Slovinskom Hrvatskom i u njoj mađariziraju većinski hrvatski i slavonski puk kao i u današnjoj Mađarskoj. Lakomim Ugrima nije bilo dosta osvajanja Slovinske Hrvatske pa su prodrli i u susjednu Bijelu Hrvatsku u kojoj ih je na Gvozdu do nogu potukao knez Tomislav te ih protjerao sjeverno od Drave i konačno ujedinio Slovinsku i Bijelu Hrvatsku, isti Božji narod koji su pred sto'godina razjedinili i toliko bratske krvi prolili vlastoljubivi Ljudevit i Borna. U Slovin-skoj Hrvatskoj Tomislav je dočekan s oduševljenjem, a slovinska zemlja postaje banovina u sastavu Hrvatske. U drevnom gradu Sisku stolovao je slovinski ban. Tomislavova Hrvatska obuhvaćala je Slovinsku banovinu i jedanaest županija.

Tomislav je uskoro postao najmoćniji vladar tadašnje Europe te su se ostale hrvatske oblasti i županije trudile doći pod njegovo okrilje, u sastav velike Hrvatske (kao Neretljanska oblast koja je, jedina od hrvatskih zemalja, bila pretežito poganska). Iz istog razloga se bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet definitivno odrekao bizantnske vlasti na nekim dalmatinskim gradovima i otocima, prepustio ih pod jurisdikciju Vatikana, odnosno pod dr­žavnu vlast kneza Tomislava, uz jamstvo pape Ivana X. i kneza Tomislava da će Bizant čuvati od najezde Bugara koji su ozbiljno ugrožavali opstojnost bizantske države. Hrvatska se na sjeveru protezala do Mure, Drave i Dunava sa Srijemom (nikada nije točno utvrđeno je li čitavi Srijem bio pod vlašću kneza Tomislava), na zapadu je graničila s njemačkim zemljama od izvora Raše obuhvaćajući istočni dio Istre, jugoistočni dio Kranjske s Metlikom, Črnomeljem i Vinicom, Sutlu i Maceljsku goru. Na isto­ku je granica bila Drina do Goražda, oblasti Crvene Hrvatske (Za-humlje-jugoistočna Hercegovina s Pelješcem, Travunja-Dubrov-nik i sjeverno područje s Dukljom, danas Crnom Gorom). Točnu površinu Tomislavove Hrvatske teško je procijeniti. Povjesničari misle daje bila velika od 81.500 do preko 120.000 kvadratnih ki­lometara. Možda najtočnija procjena kaže da je Tomislavova Hrvatska bila veličine oko 112.000 kvadratnih kilometara, od ko­jih je 96.000 bilo pod izravnom vlasti, a 16.000 (Crvena Hrvatska) pod njegovim vrhovništvom uz priznavanje domaćih vladara.

Hrvatska je tada s približno dva milijuna žitelja bila gotovo najmnogoljudnija država na europskom tlu. Prema bizantskom caru Konstantinu VII. Porflrogenetu, suvremeniku i prijatelju kneza Tomislava, koji je mnogo pisao o hrvatskoj povijesti, Hrvat­ska je tada bila najmoćnija vojna sila u Europi sa 60.000 konja­nika, 100.000 pješaka, osamdeset velikih brodova i sto manjih. Kada bi ovakvu vojnu silu stavili u današnje okvire naoružanosti, onda bi ona odgovarala današnjoj vojnoj snazi NATO-a. Vojna moć Hrvatske najviše se očitovala u borbi s Bugarima.

71 Mijo N. Curić: Staroiransko podrijetlo Hrvata, Nezavisna autorska naklada, Zagreb, 1991. str. 89 i 95 i Emil Čić: Povijest hrvatskih neprijatelja, Autorska naklada, Zagreb, 2002., str. 183

Godine 925. se na Duvanjskom polju okupio silan narod (ka­ko kaže Vjekoslav Klaić) s oružjem u ruci, razdijeljen po plemeni­ma i rodovima. Kralj Tomislav krunio se za prvog kralja, svih Hrva­ta. U svečanoj povorci prema crkvi prvo je išla kraljeva tjelesna straža sa srebrnim oklopima i pozlaćenim kacigama, zatim sve­ćenstvo hrvatskog i latinskog obreda koje je nosilo križeve i svete relikvije. Iza svećenstva su išli župani, banovi, načelnici gradova i upravitelji župnih i kraljevskih gradova. Na njihovom čelu je bio dvorski župan, uz njega djed (maior domus), zatim hrvatski biskup i razni kraljevi namjesnici: dvorski rizničar, župan štinoša, župan mačonoša, župan stjegonoša, župan kopljonoša, župan pe-harnik i drugi. Na kraju kolone išao je neokrunjeni kralj Tomislav obučen u grimizne haljine i s posudom u kojoj su bili darovi za svećenstvo. Pred crkvom su ga dočekali papini izaslanici s prvo-stolnikom Splitske nadbiskupije i ostalim biskupima i svećen­stvom. Pred crkvom je krunite!] upitao narod žele li da knez To­mislav bude okrunjen za hrvatskog kralja. Nakon što je silan narod gromoglasno odgovorio da hoće, krunidba je počela. Nakon što je Tomislav po prizivu Svetog Duha na sveto Evanđelje položio svečanu prisegu i primio svetu pričest, krunitelj ga je opasao posvećenim kraljevskim mačem, pomazao svetim uljem radosti, postavio mu na glavu kraljevsku krunu, a u ruke kraljevstvo žezlo kao znak pravde, krjeposti i spasenja.72

Nakon krunidbe kralj Tomislav je s banovima, županima i ostalim kraljevim namjesnicima uredio teritorijalno ustrojstvo Hr­vatske, a među ostalim utvrđena je nasljedna kraljevska loza Trpimirovića. Odlučeno je da ako ona izumre, hrvatski banovi bi­raju novu hrvatsku lozu. Banovi će se također birati iz šest hrvat­skih plemena: Kačića, Kukara, Svačića (Snarića), Čudomerića, Mogorovića i Šubića. Njih će birati dvanaest bijelohrvatskih ple­mena koji su jedini sačinjavali plemstvo u kraljevstvu.

Papa Ivan X. odmah je priznao Tomislava za hrvatskog kralja te mu poslao pismo u kojemu Hrvate naziva „osobiti sinovi svete rimske Crkve". Upućujući ga kralju, glavarima, svećenicima i hr­vatskom narodu papa kaže: „Nema sumnje da hrvatsko kraljevstvo spada meduprvijence apostolske i sveopće Crkve..."

72 Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata, Nakladni zavod Matice hrvatske, Knjiga prva, Zagreb, 1982., str. 105

Najdramatičniji događaji u Crkvi kod Hrvata upravo su se odigravali za vrijeme kralja Tomislava. Glagoljica i hrvatski jezik, pučki otpori hrvatskog etničkog bića prema eurolatinskoj hege­moniji, naglo su se širili u crkvenim bogoslužjima, poglavito u Dalmaciji i Istri, bez dozvole Svete Stolice. U to vrijeme samo su se latinski, grčki i hebrejski (aramejsko pismo) jezici smatrali svetim jezicima u crkvenim bogoslužjima. Papa Ivan X. pismom se obraća hrvatskim biskupima i svećenicima, kralju Tomislavu i zahumskom knezu Mihajlu, podsjećajući ih kako su Hrvati primili kršćanstvo još u apostolsko doba i da bi trebali biti vjerni latin­skom pismu i jeziku. Međutim, hrvatski jezik i pismo glagoljica ne samo da su sve više uzimali maha u većini hrvatskih biskupija, nego je nekada pretežno latinsko stanovništvo u dalmatinskim gradovima, Splitu, Zadru, Trogiru i dr. počelo u svakodnevnom komuniciranju rabiti hrvatski jezik. Na čelu svećeničkog glago­ljaškog klera stajao je Grgur Ninski koji je vodio Ninsku biskupiju. Njemu zasigurno pripada aureola borca za samostalnost hrvatske Crkve. Pod pritiskom splitske latinske metropolitanske crkve koja je pod svoju juridikciju htjela staviti sve glagoljaške biskupije, poglavito vodeću Ninsku biskupiju, papa je 925. godine sazvao Splitsku sinodu (sabor) visokih crkvenih dostojanstvenika kako bi riješio međucrkveni spor u Hrvata. Na Splitskoj sinodi bili su svi istaknuti hrvatski velikaši, na čelu s kraljem Tomislavom, koji ni­su imali pravo glasa, ali su dali bezrezervnu potporu biskupu Gr­guru Ninskom. Unatoč potpori hrvatskih velikaša, Grguru Nin­skom papa je ukinuo Ninsku biskupiju, Splitsku nadbiskupiju je imenovao prvostolnom biskupijom nad svim hrvatskim bisku­pijama, zabranio je zaređivanje glagoljaških svećenika, a bogo­služja su se dopuštala na hrvatskom jeziku samo ako u neposred­noj blizini nije bilo latinskih svećenika, itd. Tada je prvi puta svećenicima zabranjena ženidba, a oni koji su oženjeni mogli su zadržati ženu, ali su s njom morali živjeti kao brat sa sestrom.

Vrlo brzo papa Ivan X. se pobojao odluke Splitske sinode jer su se Bugari ponovno spremali na rat s Hrvatima i Bizantom što je dovelo do još veće povezanosti između kralja Tomislava i Bizan­ta. Naslućivala se skora juridikcija grčke istočne crkve nad Hrvat­skom, najviše zahvaljujući razačoravajućoj odluci Splitske sinode. Papa je iskoristio svoj autoritet i zaustavio Simeona u novom ratu protiv Tomislava, čime je hrvatske velikaše htio barem djelomično pridobiti na svoju stranu. Godine 927. sazvao je novu Splitsku sinodu na kojoj su se djelomično ispravile nepravde donesene na prvoj Splitskoj sinodi. Ninska biskupija je ostala ukinuta, a Split­ska nadbiskupija, odnosno crkva svetog Dujma, imala je vodeću ulogu u Hrvatskoj. Ostavljena je ipak mogućnost starim hrvat­skim biskupijama, zadarskoj, rapskoj, krčkoj, osorskoj, stonskoj, dubrovačkoj i kotorskoj, da se mogu držati svojih starih običaja, stoje neizravno značilo da im se dozvoljava liturgija na hrvatskom jeziku uz uporabu glagoljice. Bio je to poraz Grgura Ninskog koji je premješten na mjesto biskupa u Skradin, poraz velikog borca za narodni jezik i narodno pismo, ali uvijek vjernog Svetoj Stolici.

Pobjedu je Grgur Ninski ipak ostvario dva stoljeća poslije svoje smrti kada je 1248. godine konačnu službenu potvrdu upo­rabe crkvenohrvatskog jezika i glagoljice u crkvenim bogoslužjima odobrio papa Inocent IV. senjskom biskupu Filipu. To je značilo da hrvatski jezik službeno postaje četvrti službeni liturgijski jezik u Crkvi, s čime se niti jedan drugi narod ne može pohvaliti. Tako je bilo do Drugog vatikanskog koncila 1962. godine kada je svim narodima dopuštena uporaba narodnog jezika u liturgiji. Jedino se do tada u Katoličkoj crkvi kod Hrvata dopuštala uporaba hrvatskog jezika i glagoljice umjesto latinskog jezika i pisma.73

73 Svetislav Stjepan Krnjak: Hrvatski zavjetni križ, Ekološki glasnik, D. Lomnica, Zagreb, 2005., str. 68. i 69.

............................................................

Iz knjige „Kletva kralja Zvonimira“ Mladen Lojkić, str.145-151

Impressum | Datenschutz | Sitemap
© 2008-2016 Posavski Vremeplov. Sva prava pridržana / Alle Rechte vorbehalten

 

Likovno – tehnička sredstva: crni tuš i tempera

Pristiglo je  preko 1100 likovnih radova djece vrtićke i rane školske dobi.

Radove su nam slali i mentori djece izvan Republike Hrvatske koji provode nastavu hrvatskoga jezika u Luxembourgu, Republici Srbiji, Republici Sloveniji i Republici Njemačkoj. 

Bila je to prva godina našeg natječaja i cijela škola je nekoliko mjeseci bila ukrašena kraljevima. 

Organizatori likovnog natječaja

„Velikani hrvatske prošlosti"