GPiPR 2024./2025.
Kurikul 2024./2025.
Kriteriji za ocjenu iz vladanja
Školski razvojni plan 2024./2025.
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Projekt "Učenjem do poučavanja"
ŠKOSKI PROJEKTI
"Eko-patrola"
"Abeceda prevencije u OŠ Hvar"
"Razredni e-časopis"
Članovi projektnog tima: Borna Tudor, Jere Tudor, Glen Daiters, Nadin Matijašević, Una Vekić, Iva Domančić 28.5.2019.g. su u pratnji odraslih članova tima Natalije Šćepanović i Nade Jeličić posjetili su u Gradskoj knjižnici Hvar vrlo zanimljivo predavanje prof. Zorke Bibić pod nazivom „Zaboravljene namirnice grada i otoka Hvara“ u organizaciji Udruge vodiča Hvar. Prof. Zorka Bibić tom nas je prigodom upoznala s namirnicama prirođenim našem kraju koje su se koristile u svakidašnjoj, ali i blagdanskoj prehrani, a koje se polako zaboravljaju. Globalizacija tržišta i tržišne ponude odražava se i na naše prehrambene navike pa su tako poražavajući podatci istraživanja pokazali kako najveći broj pretile djece imaju mediteranske zemlje, među kojima je i Hrvatska što je znak nestajanja mediteranskih jelovnika s naših stolova. Prehrambene navike su, osim zdravstvenog aspekta i aspekta suživota s prirodom i simbol gastro-kultorološkog identiteta. Sve to, na žalost, polako iščezava i spoznaja o namirnicama koje bi nas mogle vratiti na izvore naše gastronomske pripadnosti je bilo vrlo korisno iskustvo, osobito za naše mlade.
Članovi projektnog tima: Borna Tudor, Jere Tudor, Glen Daiters, Nadin Matijašević, Una Vekić, Iva Domančić 28.5.2019.g. su u pratnji odraslih članova tima Natalije Šćepanović i Nade Jeličić posjetili su u Gradskoj knjižnici Hvar vrlo zanimljivo predavanje prof. Zorke Bibić pod nazivom „Zaboravljene namirnice grada i otoka Hvara“ u organizaciji Udruge vodiča Hvar. Prof. Zorka Bibić tom nas je prigodom upoznala s namirnicama prirođenim našem kraju koje su se koristile u svakidašnjoj, ali i blagdanskoj prehrani, a koje se polako zaboravljaju. Globalizacija tržišta i tržišne ponude odražava se i na naše prehrambene navike pa su tako poražavajući podatci istraživanja pokazali kako najveći broj pretile djece imaju mediteranske zemlje, među kojima je i Hrvatska što je znak nestajanja mediteranskih jelovnika s naših stolova. Prehrambene navike su, osim zdravstvenog aspekta i aspekta suživota s prirodom i simbol gastro-kultorološkog identiteta. Sve to, na žalost, polako iščezava i spoznaja o namirnicama koje bi nas mogle vratiti na izvore naše gastronomske pripadnosti je bilo vrlo korisno iskustvo, osobito za naše mlade.