Osnovna škola Hvar
GPiPR 2024./2025.
Kurikul 2024./2025.
Kriteriji za ocjenu iz vladanja
Školski razvojni plan 2024./2025.
| « Studeni 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Projekt "Učenjem do poučavanja"
.jpeg)
ŠKOSKI PROJEKTI
"Eko-patrola"
.jpg)
"Abeceda prevencije u OŠ Hvar"
"Razredni e-časopis"
Učenje je složen proces koji podrazumijeva usvajanje informacija, navika, znanja, vještina i sposobnosti te skladištenje istih u našem pamćenju.
I dok određen broj djece bez teškoća i samostalno uči, veliki broj njih na sam spomen učenja reagira otporom, pronalazeći stotine isprika za njegovo odgađanje i izbjegavanje. Ponekad uzrok tome leži u njima samima ( primjerice nedostatak motivacije), ali neka djeca unatoč velikom trudu uče sa znatnim teškoćama. Jedan od uzroka takvih teškoća učenja mogu biti nedovoljno razvijene strategije učenja.
Jedna od strategija koja se u praksi pokazala kao vrijedno sredstvo učenja kako za djecu s teškoćama u učenju, tako i za djecu bez teškoća je primjena mentalnih mapa.
Kognitivne ili mentalne mape su vizualna tehnika prikaza informacija, a ime im je dao britanski psiholog Tony Buzan. Mape imaju široku primjenu, a najčešće se koriste za prezentaciju ideja, sumiranje znanja ili pak kao tehnika koja olakšava pamćenje kompleksnog sadržaja informacija. Organizirajući informacije pomoću mapa djeca aktiviraju lijevu i desnu polutku mozga, pamte informacije na dva načina (vizualno i verbalno) te ulaze u dublju obradu informacija jer mentalne mape ne prikazuju samo činjenice, već i odnosne među pojmovima. One su sredstvo koje nam pomaže da se kvalitetno organiziramo, potiču kreativnost, razmišljanje i maštu – a ujedno poboljšavaju koncentraciju. T
Nekoliko istraživanja mentalnih mapa pokazala su da studenti lakše, kvalitetnije i efikasnije uče uz pomoć mapa nego klasičnim «linearnim» metodama. Danas, za takve i slične svrhe postoje i razne računalne programske podrške pomoću kojih možemo izraditi mentalnu mapu. Prema jednom istraživanju najpopularnije aplikacije za takvu izradu su MindManager i FreeMind. Uz to, možemo naći i razne blogove (npr. mindmapping.typepad.com) koji nam sugeriraju kako napraviti umnu mapu na računalu, te prenose koje su novosti u svijetu tehnologije vezane baš za ovu vrstu programske podrške.
Proces izrade mentalne mape je jednostavan. Sve kreće od ključne teme, odnosno glavnog problema koji se zapisuje na sredini lista papira te se potom, u obliku krošnje drveta, grana na pojmove i ideje koje se daljnjim grananjem detaljnije razrađuju i dorađuju.
Tony Buzan savjetuje da se prilikom izrade primjenjuju sljedeća pravila:
Mentalne mape mogu se koristiti za sve predmete koje dijete teško savladava. Tijekom procesa učenja i proučavanja količina informacija u knjigama, bilježnici i glavi može biti golema. Ta količina nas može blokirati u našim namjerama i umanjiti kvalitetu učenja ili mogućnost rješavanja nekog problema.
Osnovni proces koji primjenjujemo u učenju je organizacija informacija u smislene i logički povezane cjeline. U tom procesu kreiranje umnih mapa može nam biti izuzetno korisno. Umne mape možemo crtati na ploči u razredu, na folije na grafoskopu, u bilježnicu, na plakate ili uz pomoć online aplikacija. Savjetujemo da prilikom izrade mentalnih mapa budete što maštovitiji te da koristite što više boja i slikovnih prikaza. Također, potičite učenike na izradu vlastitih mentalnih mapa. Prilikom stvarnja mapa, djeca će ulaziti u dublju analizu gradiva te ćete im olakšati put usvanja novih znanja.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
Učenje je složen proces koji podrazumijeva usvajanje informacija, navika, znanja, vještina i sposobnosti te skladištenje istih u našem pamćenju.
I dok određen broj djece bez teškoća i samostalno uči, veliki broj njih na sam spomen učenja reagira otporom, pronalazeći stotine isprika za njegovo odgađanje i izbjegavanje. Ponekad uzrok tome leži u njima samima ( primjerice nedostatak motivacije), ali neka djeca unatoč velikom trudu uče sa znatnim teškoćama. Jedan od uzroka takvih teškoća učenja mogu biti nedovoljno razvijene strategije učenja.
Jedna od strategija koja se u praksi pokazala kao vrijedno sredstvo učenja kako za djecu s teškoćama u učenju, tako i za djecu bez teškoća je primjena mentalnih mapa.
Kognitivne ili mentalne mape su vizualna tehnika prikaza informacija, a ime im je dao britanski psiholog Tony Buzan. Mape imaju široku primjenu, a najčešće se koriste za prezentaciju ideja, sumiranje znanja ili pak kao tehnika koja olakšava pamćenje kompleksnog sadržaja informacija. Organizirajući informacije pomoću mapa djeca aktiviraju lijevu i desnu polutku mozga, pamte informacije na dva načina (vizualno i verbalno) te ulaze u dublju obradu informacija jer mentalne mape ne prikazuju samo činjenice, već i odnosne među pojmovima. One su sredstvo koje nam pomaže da se kvalitetno organiziramo, potiču kreativnost, razmišljanje i maštu – a ujedno poboljšavaju koncentraciju. T
Nekoliko istraživanja mentalnih mapa pokazala su da studenti lakše, kvalitetnije i efikasnije uče uz pomoć mapa nego klasičnim «linearnim» metodama. Danas, za takve i slične svrhe postoje i razne računalne programske podrške pomoću kojih možemo izraditi mentalnu mapu. Prema jednom istraživanju najpopularnije aplikacije za takvu izradu su MindManager i FreeMind. Uz to, možemo naći i razne blogove (npr. mindmapping.typepad.com) koji nam sugeriraju kako napraviti umnu mapu na računalu, te prenose koje su novosti u svijetu tehnologije vezane baš za ovu vrstu programske podrške.
Proces izrade mentalne mape je jednostavan. Sve kreće od ključne teme, odnosno glavnog problema koji se zapisuje na sredini lista papira te se potom, u obliku krošnje drveta, grana na pojmove i ideje koje se daljnjim grananjem detaljnije razrađuju i dorađuju.
Tony Buzan savjetuje da se prilikom izrade primjenjuju sljedeća pravila:
Mentalne mape mogu se koristiti za sve predmete koje dijete teško savladava. Tijekom procesa učenja i proučavanja količina informacija u knjigama, bilježnici i glavi može biti golema. Ta količina nas može blokirati u našim namjerama i umanjiti kvalitetu učenja ili mogućnost rješavanja nekog problema.
Osnovni proces koji primjenjujemo u učenju je organizacija informacija u smislene i logički povezane cjeline. U tom procesu kreiranje umnih mapa može nam biti izuzetno korisno. Umne mape možemo crtati na ploči u razredu, na folije na grafoskopu, u bilježnicu, na plakate ili uz pomoć online aplikacija. Savjetujemo da prilikom izrade mentalnih mapa budete što maštovitiji te da koristite što više boja i slikovnih prikaza. Također, potičite učenike na izradu vlastitih mentalnih mapa. Prilikom stvarnja mapa, djeca će ulaziti u dublju analizu gradiva te ćete im olakšati put usvanja novih znanja.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
