GPiPR 2024./2025.
Kurikul 2024./2025.
Kriteriji za ocjenu iz vladanja
Školski razvojni plan 2024./2025.
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Projekt "Učenjem do poučavanja"
ŠKOSKI PROJEKTI
"Eko-patrola"
"Abeceda prevencije u OŠ Hvar"
"Razredni e-časopis"
Dana 31. 1. 2019. učenici, članovi projektnog tima Erasmus+ Unesco Passport posjetili su klapu Galešnik na jednoj od njihovih redovitih proba. Pri tom su doznali što ih je zanimalo vezano za klapsko pjevanje, kako je nastalo i na koji se način izvodi.
Klapsko pjevanje nastalo je kao svjetovni oblik crkvenog pjevanja i to kao posljedica druženja ljudi, težaka i ribara u tradicionalnim konobama. U to vrijeme, kako rekoše, nije bilo facebook-a ni televizije, ljudi su se družili kroz okupljanja u konobama, gdje bi nakon skromnog zalogaja, slane srdele i žmula vina krenula zajednička pjesma. S vremenom se klapski način pjevanja sve više glasovno usklađivao, pa je tako na svom razvojnom putu nastalo i pravilo da se muška klapa glasovno sastoji od četiri glasa: dva tenora (prvi i drugi tenor), bariton i bas. Prvi tenor je jako važan glas, jer on „priča priču“, nosi pjesmu, no važni su i drugi glasovi, posebno basovi, jer oni stvaraju pozadinski glazbeni ugođaj, ali za dobar zvuk klapske pjesme potrebna je međusobna harmonija, jedinstvo željenog zvuka i dinamike. Za to je nužna vježba, ali prvenstveno je potrebna ljubav prema klapskom pjevanju. Članovi klape moraju biti tim, međusobno se poznavati kako osobno, tako i glasovno. Zato se često u izvedbama vidi kako tijekom pjevanja članovi klape komuniciraju pogledima, sitnom mimikom, pa i znakovnim gestama čije značenje svatko od njih dobro poznaje i koje im pomaže da se prate kako bi zvučali što bolje.
U Hvaru djeluju tri klape, dvije muške i jedna ženska. Mi se nadamo da će se klapsko pjevanje u našem gradu održati, a za to su nam potrebni mladi ljudi koji će prvo naučiti sve o klapskom pjevanju kako bi mu se približili, a potom i zavoljeli. To je jedan od ciljeva ovog našeg projekta u kojeg smo uključeni.
Dana 31. 1. 2019. učenici, članovi projektnog tima Erasmus+ Unesco Passport posjetili su klapu Galešnik na jednoj od njihovih redovitih proba. Pri tom su doznali što ih je zanimalo vezano za klapsko pjevanje, kako je nastalo i na koji se način izvodi.
Klapsko pjevanje nastalo je kao svjetovni oblik crkvenog pjevanja i to kao posljedica druženja ljudi, težaka i ribara u tradicionalnim konobama. U to vrijeme, kako rekoše, nije bilo facebook-a ni televizije, ljudi su se družili kroz okupljanja u konobama, gdje bi nakon skromnog zalogaja, slane srdele i žmula vina krenula zajednička pjesma. S vremenom se klapski način pjevanja sve više glasovno usklađivao, pa je tako na svom razvojnom putu nastalo i pravilo da se muška klapa glasovno sastoji od četiri glasa: dva tenora (prvi i drugi tenor), bariton i bas. Prvi tenor je jako važan glas, jer on „priča priču“, nosi pjesmu, no važni su i drugi glasovi, posebno basovi, jer oni stvaraju pozadinski glazbeni ugođaj, ali za dobar zvuk klapske pjesme potrebna je međusobna harmonija, jedinstvo željenog zvuka i dinamike. Za to je nužna vježba, ali prvenstveno je potrebna ljubav prema klapskom pjevanju. Članovi klape moraju biti tim, međusobno se poznavati kako osobno, tako i glasovno. Zato se često u izvedbama vidi kako tijekom pjevanja članovi klape komuniciraju pogledima, sitnom mimikom, pa i znakovnim gestama čije značenje svatko od njih dobro poznaje i koje im pomaže da se prate kako bi zvučali što bolje.
U Hvaru djeluju tri klape, dvije muške i jedna ženska. Mi se nadamo da će se klapsko pjevanje u našem gradu održati, a za to su nam potrebni mladi ljudi koji će prvo naučiti sve o klapskom pjevanju kako bi mu se približili, a potom i zavoljeli. To je jedan od ciljeva ovog našeg projekta u kojeg smo uključeni.