Osnovna ¹kola Ivana Gorana Kovaèiæa Vrbovsko
| « Listopad 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Èe | Pe | Su | Ne |
| 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
Prvi su kruh, i to od pšenice i jeèma, pekli Egipæani 1500 godina pr. Kr., vjerojatno je bio beskvasni i zapravo pogaèa od brašna, soli, koja se pekla u ¾eravici i pod pepelom u peæi, na što upuæuju slike na zidovima grobnica i zapisi starih Egipæana. Kruh su pekli u najrazlièitijim oblicima, èesto u obliku ¾ivotinja ili ljudi, jer su slu¾ili za vjerske ili magijske potrebe i posipali ga raznim sjemenkama (èesto kimom).
U antièka vremena uz omiljene kaše, kruh je takoðer bio dobro dobro poznat. Stari Grci su 70% svoje energije dobivali iz ¾itarica, a robovi su svakodnevno pekli i kruh. Hipokrat je veæ onda upozoravao da moramo paziti što jedemo i kako nije svejedno da li jedemo bijeli ili crni kruh, a Celsus je pisao kako kruh sadr¾i više hranjivih sastojaka nego bilo koja druga hrana.
U Rimljana je kruh bio takoðer jedna od najva¾nijih namirnica, ondašnji pekari su za aristokrate morali za svako jelo poslu¾iti odgovarajuæu vrstu kruha, pekli su lepinje posute makom, lovorom, bademima, krušæiæe sa sirom, maslinama, a osobito su bili omiljeni oni sa zaèinskim biljem poput peršina ili vlasca. Rimske vojnike nazivalo se "¾deraèima kruha", jer su dobivali kilogram kruha dnevno.
U ranom Srednjem vijeku uzašli kruh se uglavnom nije pekao u peæima, jer njih su imali samostani i vlastela. Kruh se pekao od ¾itarica bez dovoljno glutena poput zobi, jeèma i ra¾i, koji se teško dizao i bio je vrlo taman. Kruh pripremljen od bijelog brašna bio je privilegija bogatih, a ra¾eni su dobivali zatvorenici, kojeg su ponekad jeli fratri kako bi pokazali svoju poniznost, a status se procjenjivao po boji kruha, bijeli su jeli oni na vrhu društvene ljestvice, a oni na dnu, crni kruh.
U Crkvi se otada pripremala i hostija, beskvasni kruh naèinjen od najfinijeg bijelog pšeniènog brašna, kao jedinog sastojka, a u crkvenoj liturgiji prilikom euharistijskog slavlja taj se kruh posveæuje te postaje tijelo Kristovo.
Kruh je va¾na biblijska tema i pretpostavlja se da je za Posljednju veèeru poslu¾en beskvasni kruh, vino, zdjelice sa zaèinskim biljem, voæe, odnosno sve u skladu s ondašnjim pashalnim ¾idovskim obièajima. A ranokršæanske pogaèe takoðer su bile okrugle, s urezanim kri¾em. U Katolièkoj crkvi kruh je svet i predstavlja vjeèni ¾ivot, u sublimiranom obliku pokazuje prisutnost Boga u svakodnevnom ¾ivotu i redovito se spominje u molitvi: "Kruh naš svagdanji daj nam danas..."
Devetnaesto stoljeæe je bila znaèajna prekretnica u prehrani stanovništva Europe, jer je zapoèela masovna proizvodnja bijelog brašna, a svi nedostatci bijelog kruha kao simbola blagostanja i gospodstva pokazat æe se tek u 20. stoljeæu.
Preuzeto iz Wikipedije - Novinarska grupa
Povratak |
Ispi¹i èlanak |
Po¹alji prijatelju
]
