Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna
| « Rujan 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Raspored zvonjenja
PRIJE PODNE
1. 8:00 - 8:45
2. 8:50 - 9:35
veliki odmor 9:35 - 9:45 - podjela hrane za učenike od 1. - 4. razreda
3. 9:45 - 10:30
veliki odmor 10:30 - 10:40 - podjela hrane za učenike od5. - 8. razreda
4. 10:40 - 11:25
5. 11:30 - 12:15
6. 12:20 - 13:05
POSLIJE PODNE
1. 13:15 - 14:00
2. 14:05 - 14:50
veliki odmor 14:50 - 15:05
3. 15:05 - 15:50
4. 15:55 - 16:40
5. 16:45 - 17:30
6. 17:35 - 18:20
Astronomija je znanost koja se bavi opažanjem i objašnjavanjem pojava izvan Zemlje i njezine atmosfere. Astronomija proučava porijeklo, razvoj, fizička i kemijska svojstva nebeskih tijela: zvijezda, zvjezdanih sustava, planeta, crnih rupa i drugih objekata u svemiru, kao i procesa koji se događaju u njima. Osobe koje se bave astronomijom zovu se astronomi.
Astronomija je jedna od znanosti u kojima amateri još uvijek imaju posebnu ulogu u otkrivanju i promatranju tranzicijskih pojava.
Riječ astronomija potječe iz starogrčkog i u slobodnom prijevodu znači "zakon o zvijezdama". Astronomiju treba razlikovati od astrologije koja je pseudoznanost o predviđanju ljudske sudbine promatranjem putanja zvijezda i planeta.
Astronomija je vjerojatno jedna od najstarijih znanosti, a u najranije doba izučavalo se kretanje Sunca, Mjeseca, planeta i zvijezda.
Astronomija je bila važna u određivanju kalendara, posebno nakon pojave ratarstva jer se kalendarom određivalo vrijeme početka i svršetka godišnjih doba (proljeće, ljeto, jesen, zima) i u skladu s njima vrijeme sjetve i žetve. Astronomija je također imala jako velik utjecaj na razvoj čovječanstva jer su prikupljeno znanje i iskustvo unaprijedili ekonomiju, trgovinu, pomorstvo.
Stonehenge, poznati megalitski spomenik nastao je u razdoblju 3100. - 1500. g. pr. Kr. i smatra se da je imao funkciju zvjezdarnice, što svjedoči o ulozi koje je promatranje neba igralo u životu ljudi eneolitika.
Danas se astronomski podaci najvećim dijelom dobivaju analizom elektromagnetskih valova ali i subatomskih čestica (elektrona, protona, neutrina). U bliskoj budućnosti očekuje se i proučavanje gravitacijskih valova. Astronomiju tradicionalno dijelimo prema promatranom dijelu elektromagnetskog spektra:
Dok se u optičkoj i radio astronomiji opažanja mogu vršiti s površine Zemlje, astronomija u području visokih energija je primjenjiva jedino iz svemira ili visokih slojeva atmosfere korištenjem zrakoplova ili balona. Razlog tome je nepropusnost atmosfere za elektromagnetske valove kratkih valnih duljina. Slično tome, infracrveno zračenje koji dolazi iz svemira apsorbira vodena para u atmosferi, pa se opažanja provode sa suhih mjesta, visokih planinskih vrhova ili iz svemira.
Astronomsko društvo "Oton Kučera" Vinkovci
Društvo je osnovano 21. prosinca 2009. godine s ciljem unaprjeđenja odgojno-obrazovne i društvene djelatnosti u području astronomije, matematike, fizike, povijesti, kulture, turizma i srodnih područja znanosti. Trenutna web stranica društva je: www.kalendarorion.com.
Desna obala Dunava u istočnoj Hrvatskoj je bila naseljena populacijom vučedolske kulture na početku trećeg tisućljeća prije Krista. Ovaj dominantni kulturni fenomen (u periodu između 2900.-2400. godine prije Krista) imao je velik utjecaj na ostale tadašnje kulture te je ostavio značajne tragove na sveukupno europsko nasljeđe.
Ova je kultura postojala u vrijeme sumerskog perioda u Mezopotamiji, Starog kraljevstva u Egiptu (Doba piramida) i rane Troje (I. i II. razdoblje). Cjelokupni raspon ukrasa na vučedolskim posudama zasnovan je na Suncu i astralnom simbolizmu te Veneri i Marsu.
Urezani ukras na posudi koja je pronađena u vučedolskom sloju u Vinkovcima i čiji je nastanak datiran prije 2600. godine prije Krista prikazuje najpotpuniji europski (indo-europski) kalendar koji je zasnovan na astralnom simbolizmu s relevantnim zviježđima za sva četiri godišnja doba. Kalendar je nastao u isto vrijeme kada i sumerski i egipatski kalendari, ali ni u kojem slučaju ne predstavlja njihovu repliku zato što je utemeljen na sjevernijoj, 45. paraleli. Klimatski uvjeti koji odgovaraju toj zemljopisnoj širini imaju za posljedicu četiri godišnja doba.
Određivanje godišnjih doba može se najbolje razumjeti na osnovu položaja i odnosa određenih urezanih simbola koji označavaju signifikantne konstelacije pojedinačnih dijelova godine.
S obzirom na ovakav tisućljetni utjecaj astronomije na ovo područje osnovano je i astronomsko društvo "Oton Kučera" u Vinkovcima u cilju promicanja znanja i zapisa iz astronomije kojima je Slavonija obilježena kroz povijest. Naravno ovo društvo promiče i nova znanja i tehnologije za sve zainteresirane. Posjeduju veliki moderni teleskop i u planu je gradnja planetarija.
Teleskop astronomskog društva "Oton Kučera" Vinkovci
Tko je bio Oton Kučera?
Prof.dr.sc. Oton Kučera, sveučilišni profesor, fizičar, astronom. Rođen je u Petrinji 1. siječnja 1857. godine. Pučku školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Senju i Vinkovcima. Maturirao je 1873. godine. Studirao je matematiku, fiziku i astronomiju u Beču, a nakon završetka, 1877. vraća se u Vinkovce kao gimnazijski profesor. Godine 1886. napušta Vinkovce, odlazi u Slavonsku Požegu, zatim u Zagreb.
Kao srednjoškolski profesor piše svoje prve vrlo uspjele radove iz fizike i matematike, koje objavljuje u raznim novinama i časopisima. Godine 1899. godine stekao je zvanje doktora filozofije, od prosvjetnih vlasti postavljen je za učitelja matematike i fizike na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Inicijator je, osnivač i prvi predstojnik Zvjezdarnice Hrvatskog prirodoslovnog društva od 5. prosinca 1903. kada je svečano otvorena na Popovu tornju u Zagrebu.
Matica hrvatska izdala mu je: "Crte o magnetizmu i elektricitetu" (1891.), "Naše nebo" (1895.), "Vrijeme", "Crtice iz meterologije" (1897.), "Valovi i zrake" (1903.), "Gibanja i sile", "Crtice iz mehanike neba i zemlje" (1915.), "Novovjeki izumi - u znanosti, obrtu i umjetnosti -Telegraf i telefon bez žica" (1925.), napisao je više školskih knjiga za matematiku i fiziku, a objavio je velik broj studija za Jugoslavensku akademiju u Radu, Vjesniku, Pedagoškom vjesniku, i za Hrvatsko prirodoslovno društvo. Radovi su mu prevedeni na strane jezike, posebno na njemački. Svojim djelima, člancima i napisima nastojao je popularizirati prirodne znanosti među širim slojevima naroda.
Jedan je od inicijatora i utemeljivača Radio Zagreba (1924./26.), prvi je predsjednik Radio kluba Zagreb, surađuje s elektrotehničkim inženjerom Josipom Lončarom, isto tako vinkovačkim gimnazijskim učenikom.
Umro je u Zagrebu, 19. prosinca 1931. godine.
Astronomija i u našoj školi!!!!
Sve ozbiljno zainteresirane učenike sedmog i osmog razreda koje zanimaju osnove, nove teorije i aktualnosti iz svijeta astronomije, pozivamo na predavanja koja će se održavati svaku srijedu u tjednu B varijante od 18.00 sati u učionici fizike i tehničke kulture. Nakon predavanja planirano je promatranje noćnog neba uz pomoć teleskopa.
