Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

INFORMACIJSKA PISMENOST

           Suvremena je školska knjižnica informacijsko, medijsko i komunikacijsko središte kvalitetne škole koja radi po Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu. Ona je, kao izvor informacija i znanja, prije svega namijenjena učenicima i učiteljima za potrebe redovne nastave, ali i potpora svim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima škole, mjesto okupljanja i provođenja slobodnog vremena. Nositelj djelatnosti školske knjižnice je školski knjižničar od kojeg se očekuje profesionalni pristup u komunikaciji i radu, sposobnost razumijevanja korisničkih potreba te posjedovanje informacijskih vještina i znanja o svrsishodnoj uporabi informacija.

   Školske knjižnice, time što pružaju temelje za učenje i samostalno istraživanje, uvažavaju učenika onakvog kakav on jeste i utječu na njega kakav će biti i kako će   djelovati na svoje socijalno okruženje u daljnjem životu glede cjeloživotnog učenja i svoga odnosa prema znanju.

         Zadaća suvremene školske knjižnice prema HNOS-u je potpora obrazovnim ciljevima i zadacima zacrtanim nastavnim planom i programom škole. Na prvom mjestu treba osigurati pristup izvorima znanja koji će učenike potaknuti na različite ideje u procesu iskustvenog učenja i omogućiti im stjecanje stvaralačkog iskustva pri uporabi i kreiranju informacija. Ovo su preduvjeti za uspješna postignuća u učenju i razumijevanju, poticanju mašte i uživanju u čitanju, promicanju načela da su sloboda mišljenja i slobodan pristup informacijama polazišta za uspješno i odgovorno sudjelovanje u građanskom demokratskom društvu. Radi postizanja zacrtanih ciljeva nužna je suradnja s učenicima, nastavnicima, administrativnim osobljem i roditeljima.      

         Djelatnost knjižničara u školskoj knjižnici obuhvaća neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, stručnu knjižničnu te kulturnu i javnu djelatnost.  

         U današnjem društvu informacijska pismenost je jedna od važnih sastavnica čovjekove pismenosti uopće. Ona uključuje razumijevanje i uporabu informacija iz konvencionalnih izvora, ali i onih koje su posredovane suvremenom tehnologijom. Upravo u edukaciji ove pismenosti školska knjižnica treba odigrati važnu ulogu jer poučava učenike samostalnom istraživačkom radu na različitim izvorima informacija, potiče u njih stvaralačko i kritičko mišljenje i samostalno pronalaženje, selektiranje i vrjednovanje informacija na svim razinama i u svim područjima. U ovim aktivnostima očituju se potpuna obrazovna kompetencija školskog knjižničara, uhodani proces uvođenja novih oblika učenja u obrazovni proces, usmjerenost prema uporabi novih tehnologija i uvježbavanje novih vještina i sposobnosti koje treba integrirati u nastavu.

         Samostalnost u uporabi izvora informacija i znanja pretpostavlja snalaženje u svim knjižnicama i  služenje njihovom građom, poznavanje klasifikacijskih načela, korištenje raznovrsnih kataloga, bibliografija, referentne zbirke i drugih izvora bez kojih nema učenja, a ni kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.

         Timskim radom školskog knjižničara i učitelja omogućuje se međupredmetno povezivanje sličnih ili zajedničkih nastavnih sadržaja iz područja informacijske i čitalačke pismenosti, kako pri planiranju tako i u ostvarenju, čime se znatno smanjuje opterećenost učenika. Program rada školske knjižnice može biti namijenjen učenicima, učiteljima, roditeljima ili svim korisnicima zajedno, a razlikuje se u zadaćama i ciljevima.

Biserka Šušnjić, viša savjetnica u Zavodu za školstvo RH