SAT | VRIJEME |
Jutarnja smjena | |
1. | 7:45 - 8:30 |
2. | 8:35 - 9:20 |
3. | 9:25 - 10:10 |
VELIKI ODMOR 10:10 - 10:30 |
|
4. | 10:30 - 11:15 |
5. | 11:20 - 12:05 |
6. | 12:10 - 12:55 |
7. | 13:00 - 13:45 |
Popodnevna smjena | |
1. | 13:50 - 14:35 |
2. | 14:40 - 15:25 |
3. | 15:30 - 16:15 |
VELIKI ODMOR 16:15 - 16:35 |
|
4. | 16:35 - 17:20 |
5. | 17:25 - 18:10 |
6. | 18:15 - 19:00 |
7. | 19:05 - 19:50 |
Cilj projekta je omogućiti učenicima razumijevanje kulturne baštine pomoću IKT-a, potičući ih na razvoj transverzalnih, interkulturalnih i ključnih kompetencija kao što su kritičko razmišljanje, timski rad, kreativnost, inovativnost, otpornost itd. Korištenje kulturnih koncepata baštine u školi, učenici će razvijati svoje ideje, promičući jednakost, osobno ispunjenje i razvoj, socijalno uključivanje, aktivno građanstvo i zapošljavanje u digitalnoj eri.
Prije završnog webinara koji će se održati krajem svibnja, provodimo određene aktivnosti odnosno istraživanja i izradu najzanimljivijih materijala za predstavljanje svoje kulturne baštine (materijalne, nematerijalne, prirodne ili digitalne) korištenjem IKT-a.
Tako smo se uputili prema Etnografskom muzeju Zagreb čija je zadaća prikupljanja i objedinjavanja kulturno-povijesne građe, podjednako prirodoslovne, arheološke, povijesne, povijesno-umjetničke i etnografske. U stalnome postavu (na prvom katu) izložene su narodne nošnje iz Hrvatske, s kraja 19. i početka 20. stoljeća, prostorno i kulturološki podijeljene u tri etnografska područja: panonsko, dinarsko i jadransko. Iako je riječ pretežito o nošnji kao odjeći za svečane prigode, raznolikost inačica nošnje pojedinog područja govori i o društvenoj dimenziji njezinih nositelja – životnoj dobi i položaju unutar obiteljske cjeline, što je naročito istaknuto kod ženske odjeće. Izloženi primjerci rječito govore i o raznolikosti umijeća tekstilnog rukotvorstva pojedinoga područja, jer valja naglasiti da je sva osnovna odjeća nastajala u krugu domaće radinosti samostalnih seoskih domaćinstava.
Također potrebno je istaknuti nematerijalnu kulturnu (UNESCO) baštinu u sklopu izložbe: drvene igračke Hrvatskog zagorja, licitar, Hrvatsko čipkarstvo te zvončarstvo.
Osim toga vrlo je vrijedna Zbirka predmeta izvaneuropskih domorodačkih kultura, izložena u prizemlju Muzeja, a prikazuje nam izloške iz Afrike, Australije, Azije, Južne Amerike, i Oceanije.
Nakon opsežnog sagledavanja zbirke muzeja uputili smo se prema centralnom dijelu grada. Šetajući se ulicama pokušali smo odgovoriti na pitanje: Koliko je kulturne baštine uklopljeno u vizualni identitet grada?
Pratite nas preko Facebook strance i web stranice projekta.
Voditelj projekta:
Petar Rajaković mag. ing. el.