preskoči na sadržaj

Srednja škola Dugo Selo

Login
Virtualna šetnja školom

Raspored

Tjedan A

Tjedan B

RCK - Industrija 4.0

e-Dnevnik

Pratite nas

 

  

 

FOTOVIDEOKLUB SŠDS

 

ŠKOLSKI VOLONTERSKI KLUB

Škola za život

Raspored zvona
SAT VRIJEME
Jutarnja smjena 
1. 7:45 - 8:30
2. 8:35 - 9:20
3. 9:25 - 10:10

VELIKI ODMOR

10:10 - 10:30

4. 10:30 - 11:15
5. 11:20 - 12:05
6. 12:10 - 12:55
7. 13:00 - 13:45
Popodnevna smjena
1. 13:50 - 14:35
2. 14:40 - 15:25
3. 15:30 - 16:15

VELIKI ODMOR

16:15 - 16:35

4. 16:35 - 17:20
5. 17:25 - 18:10
6. 18:15 - 19:00
7. 19:05 - 19:50
Brojač posjeta
Ispis statistike od 30. 3. 2019.

Ukupno: 611336
Danas: 41
CARNet
Dugo Selo

Upisi

Otvorena vrata škole

Udžbenici

Sigurno na internetu

Foto-galerija

Državna matura

Profesorska poveznica

 

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Zimski solsticij
Autor: Ružica Mlinarić, 21. 12. 2013.

Zemljina je os, kao što znamo, nagnuta. Zemlja, dakle, obilazi Sunce po svojoj putanji tako da joj je jedan od polova uvijek više nagnut prema Suncu. Na dan zimskog solsticija Sjeverni je pol najudaljeniji od Sunca, a Južni je najpriklonjeniji suncu pa je sjeverna polutka toga dana najmanje obasjana i svim  je ljudima na toj  polutki dan najkraći, a noć najdulja u godini. Najkraći dan u godini ujedno  je i kalendarski početak zime. Upita li vas tko kad zima započinje, spremno ćete odgovoriti: “Dvadeset i prvog prosinca”.


Neki će od vas ipak primijetiti da se zimski solsticij ne događa svake godine u isti sat, pa čak ni dan. Ove je godine zimski solsticij 22. prosinca. Ali ako zemljina os ne mijenja svoj položaj u prostoru tijekom vremena, kako je to moguće? Pa moguće je jer na položaj zemljine osi utječe gravitacijsko djelovanje    Sunca i Mjeseca, a također i zbog korekcije kalendara u prijestupnim godinama. Taj dan kada je Zemlja najtamnija u mnogim drevnim kulturama slavi se kao ponovno rođenje, odnosno povratak Boga. Tako su, na primjer,  Egipćani dvanaest dana slavili ponovno rođenje Sunca, kao odraz dvanaest dijelova kalendara. U Mezopotamiji je godišnji festival zapravo preuzet od Perzijanaca, kada se dvanaestodnevnim festivalom slavila pobjeda boga Marduka nad čudovištima tame, a sve te tradicije nastavile su se u antičkom svijetu. U  Grčkoj je legenda o Zeusovoj pobjedi nad Kronom bila osnova slavlju, kod Rimljana su suparnici bili Jupiter i Saturn, zbog čega je naposljetku festival dobio naziv Saturnalia. Slavio se Saturn, koji će na zadnji dan ipak biti poražen od svjetlonoše Jupitera. Kod drevnih Egipćana je 21. prosinca dan boga Ozirisa, koji ima karakteristike i boga i čovjeka i koji je spasitelj i otkupitelj od grijeha, umirao je i bivao pokopan. No  nakon ponoći najtamnije noći u godini, svećenici bi iz osvijetljenog hrama iznijeli dijete i okupljenima tako nagovještavali da je Oziris ponovno rođen. Na zimski solsticij Židovi slave Hanukkah, festival svjetla, dok kršćani počinju slaviti  Božić.

Mato Matijević, 1.ogA





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju