preskoči na sadržaj

Srednja škola Dugo Selo

Login
Virtualna šetnja školom

Raspored

Tjedan A

Tjedan B

Tražilica
RCK - Industrija 4.0

e-Dnevnik

Pratite nas

 

  

 

FOTOVIDEOKLUB SŠDS

 

ŠKOLSKI VOLONTERSKI KLUB

Škola za život

Raspored zvona
SAT VRIJEME
Jutarnja smjena 
1. 7:45 - 8:30
2. 8:35 - 9:20
3. 9:25 - 10:10

VELIKI ODMOR

10:10 - 10:30

4. 10:30 - 11:15
5. 11:20 - 12:05
6. 12:10 - 12:55
7. 13:00 - 13:45
Popodnevna smjena
1. 13:50 - 14:35
2. 14:40 - 15:25
3. 15:30 - 16:15

VELIKI ODMOR

16:15 - 16:35

4. 16:35 - 17:20
5. 17:25 - 18:10
6. 18:15 - 19:00
7. 19:05 - 19:50
Brojač posjeta
Ispis statistike od 30. 3. 2019.

Ukupno: 611336
Danas: 41
CARNet
Dugo Selo

Brojač posjeta
Ispis statistike od 30. 3. 2019.

Ukupno: 611336
Ovaj mjesec: 602
Danas: 41
Upisi

Otvorena vrata škole

Udžbenici

Sigurno na internetu

Foto-galerija

Državna matura

Profesorska poveznica

 

Knjižnica

 

 

Osnovne informacije:

Radno vrijeme:

  pon, sri, pet      9:00 - 15:00

  uto, čet           13:00 - 19:00

 

Knjižničarka

 Nikolina Ćorković

 mail: nikolina.corkovic@skole.hr

Tel.: 2756 000 (nakon uspostave poziva biraj 109)

mail: knjiznica.ssds@gmail.com

 

Mrežni katalog knjižnice

Ovdje provjeri koje knjige imamo u knjižnici i jesu li slobodne za posuditi (klikni za ulaz): 

Pretražuj ga po autorima, naslovu, ključnim riječima...

 

Knjižna željoteka
 
Ako niste našli knjigu koju tražite, pošaljite u knjižnu željoteku svoj prijedlog:
https://forms.gle/oh8AjrpNBjW8Dh1CA

 

Posudba  knjiga

  • Možeš posuditi 2 knjige odjednom
  • Rok za vraćanje je 2 tjedna
  • Rok za posudbu može se produžiti 2x14 dana

 

 Zbirke građe

  • lektira
  • lektira na engleskom i njemačkom jeziku
  • stručna literatura
  • referentna zbirka (enciklopedije, rječnici, leksikoni...)
  • beletristika (romani za mlade, a i odrasle)
  • english corner (romani na engleskom jeziku)
  • prva pomoć za maturu (priručnici)

 

Više o pravilima korištenja knjižnice: Pravilnik o radu knjižnice SŠDS

Vodič kroz knjižnicu

 

 


 

"Čitajući knjige nećeš usavršiti vještinu življenja. Život je neobuhvatno protjecanje: opire se svakom određenju. Čitajući knjige nećeš doprijeti do istine. Sve što je napisano, izmišljeno je - stvarnost se ne pokorava riječima. Čitajući knjige nećeš postati ni sretniji ni bolji - ali knjige moraš čitati da bi sve to shvatio."

                                                                                                                                                                                                     Miro Gavran

Vijesti iz knjižnice
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Dan žena u znaku Marije Jurić Zagorke i 150. obljetnice njezina rođenja
Autor: Administrator , 8. 3. 2023.

Dan žena nastoji potaknuti svijest o važnosti zalaganja za jednakost i ravnopravnost žena u društvu, kao i istaknuti sva njihova postignuća. Jedna od žena koje su bile u samim počecima borbe za prava žena bila je slavna književnica, aktivistica i novinarka Marija Jurić Zagorka kojoj se 2023. godine slavi 150. obljetnica rođenja.


Prvi Dan žena

Prije nešto više od sto godina žene su počele sve glasnije i jače uzburkavati svijet. Zbog loših uvjeta rada, niskih plaća i uskraćenog prava glasa na izborima organizirale su demonstracije godinu za godinom tražeći promjene. Najviše je odjeka imao prosvjed u New Yorku 1908. godine kada se u maršu za prava okupilo 15 tisuća žena.

Ubrzo je 1910. godine ustanovljeno obilježavanje međunarodnog dana žena na inicijativu Međunarodne konferencije žena socijalista predvođene slavnom njemačkom socijalisticom Clarom Zetkin, a prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, uz SAD, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

Marš žena u Londonu, 16. svibnja 1911.[1]

Hrvatske prilike

U to vrijeme Hrvatska je imala borbe druge vrste. Život pod vladavinom Austro-Ugarske Monarhije i sve veća mađarizacija dovele su do velikih demonstracija 1903. godine protiv vladavine bana Khuena Hedervaryja. I žene su bile potaknute dati svoj doprinos toj borbi dok su se istovremeno malim pobjedama borile i za ženska prava.

Slavna Marija Jurić Zagorka povela je tako žene u prosvjed protiv bana Khuena Hedervaryja 1903. godine, i to ni manje ni više, nego iz crkve sv. Marka.

Tko je bila Marija Jurić Zagorka?

Povijest će je pamtiti kao „prvu hrvatsku profesionalnu novinarku, političku aktivisticu i popularnu književnicu koja se za svoj položaj u društvu borila jednako ozbiljno kao što su se njezina djela natjecala za zasluženo mjesto u hrvatskoj književnosti“[2].

Svoj prvi članak objavila je kao dvadesttrogodišnjakinja 1896. godine u političkom dnevniku Obzor gdje napreduje od anonimne reporterke do europski afirmirane političke novinarke koja izvještava o svim važnijim političkim zbivanjima u regiji[3].

U tom istom dnevniku 1899. godine objavljuje i svoj prvi roman Roblje s aktualnom društvenom tematikom, ali titulu najčitanijeg hrvatskog pisca dobiva stvaranjem povijesnih romana u nastavcima poput Gričke vještice, Gordane ili Kćeri Lotršćaka s napetim zapletima i mnoštvom likova među kojima su žene važni i borbeni akteri.

Svaki novi nastavak romana, publika je s nestrpljenjem iščekivala, a kolege pisci i kritičari je nazivali spisateljicom „šund-literature za kravarice“ bez obzira na to što je za pisanje svojih djela opsežno istraživala povijesnu građu.

Pokrenula je i uređivala prvi hrvatski časopis za žene 'Ženski list' i 'Hrvaticu', a bavila se i pisanjem dramskih tekstova koji su se izvodili na kazališnim daskama što je opet rezultiralo jednakim prijemom kod publike i kritike kao i njezni romani.

Zagorka je bila jedna od prvih žena u Hrvatskoj koja je javno govorila o problemima žena i njihovim pravima te je svojim radom i aktivizmom postavila temelje za daljnju borbu za ženska prava. Njezin rad i djela i danas su važni u borbi za ravnopravnost i jednakost spolova te su inspiracija mnogim ženama koje se bore za svoja prava i dostojanstvo.

Tekst: Nikolina Ćorković, knjiž.


[1] Izvor slike: https://spartacus-educational.com/Wdespard.htm

[2] Zvonarek, D. Marija Jurić Zagorka i njezina „krivnja“, 29. 11. 2012. // Blog NSK. Dostupno na: http://nsk.hr/blog/marija-juric-zagorka-i-njezina-krivnja/ (7. 3. 2023.)

[3] Jakobović Fribec, S. Biografija: Marija Jurić Zagorka. // Vlada RH: Ured za ravnopravnost spolova. Dostupno na: https://ravnopravnost.gov.hr/arhiva/marija-juric-zagorka/biografija-marija-juric-zagorka/1539 (7. 3. 2023.)





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju