Srednja škola Dugo Selo
| SAT | VRIJEME |
| Jutarnja smjena | |
| 1. | 7:45 - 8:30 |
| 2. | 8:35 - 9:20 |
| 3. | 9:25 - 10:10 |
|
VELIKI ODMOR 10:10 - 10:30 |
|
| 4. | 10:30 - 11:15 |
| 5. | 11:20 - 12:05 |
| 6. | 12:10 - 12:55 |
| 7. | 13:00 - 13:45 |
| Popodnevna smjena | |
| 1. | 13:50 - 14:35 |
| 2. | 14:40 - 15:25 |
| 3. | 15:30 - 16:15 |
|
VELIKI ODMOR 16:15 - 16:35 |
|
| 4. | 16:35 - 17:20 |
| 5. | 17:25 - 18:10 |
| 6. | 18:15 - 19:00 |
| 7. | 19:05 - 19:50 |
Osnovne informacije:
Radno vrijeme:
pon, sri, pet 9:00 - 15:00
uto, čet 13:00 - 19:00
Knjižničarka
Nikolina Ćorković
mail: nikolina.corkovic@skole.hr
Tel.: 2756 000 (nakon uspostave poziva biraj 109)
mail: knjiznica.ssds@gmail.com
Mrežni katalog knjižnice
Ovdje provjeri koje knjige imamo u knjižnici i jesu li slobodne za posuditi (klikni za ulaz):
Pretražuj ga po autorima, naslovu, ključnim riječima...
Posudba knjiga
Zbirke građe
lektira
Više o pravilima korištenja knjižnice: Pravilnik o radu knjižnice SŠDS
"Čitajući knjige nećeš usavršiti vještinu življenja. Život je neobuhvatno protjecanje: opire se svakom određenju. Čitajući knjige nećeš doprijeti do istine. Sve što je napisano, izmišljeno je - stvarnost se ne pokorava riječima. Čitajući knjige nećeš postati ni sretniji ni bolji - ali knjige moraš čitati da bi sve to shvatio."
Miro Gavran
Dan žena nastoji potaknuti svijest o važnosti zalaganja za jednakost i ravnopravnost žena u društvu, kao i istaknuti sva njihova postignuća. Jedna od žena koje su bile u samim počecima borbe za prava žena bila je slavna književnica, aktivistica i novinarka Marija Jurić Zagorka kojoj se 2023. godine slavi 150. obljetnica rođenja.
Prvi Dan žena
Prije nešto više od sto godina žene su počele sve glasnije i jače uzburkavati svijet. Zbog loših uvjeta rada, niskih plaća i uskraćenog prava glasa na izborima organizirale su demonstracije godinu za godinom tražeći promjene. Najviše je odjeka imao prosvjed u New Yorku 1908. godine kada se u maršu za prava okupilo 15 tisuća žena.
Ubrzo je 1910. godine ustanovljeno obilježavanje međunarodnog dana žena na inicijativu Međunarodne konferencije žena socijalista predvođene slavnom njemačkom socijalisticom Clarom Zetkin, a prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, uz SAD, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
Marš žena u Londonu, 16. svibnja 1911.[1]
Hrvatske prilike
U to vrijeme Hrvatska je imala borbe druge vrste. Život pod vladavinom Austro-Ugarske Monarhije i sve veća mađarizacija dovele su do velikih demonstracija 1903. godine protiv vladavine bana Khuena Hedervaryja. I žene su bile potaknute dati svoj doprinos toj borbi dok su se istovremeno malim pobjedama borile i za ženska prava.
Slavna Marija Jurić Zagorka povela je tako žene u prosvjed protiv bana Khuena Hedervaryja 1903. godine, i to ni manje ni više, nego iz crkve sv. Marka.
Tko je bila Marija Jurić Zagorka?
Povijest će je pamtiti kao „prvu hrvatsku profesionalnu novinarku, političku aktivisticu i popularnu književnicu koja se za svoj položaj u društvu borila jednako ozbiljno kao što su se njezina djela natjecala za zasluženo mjesto u hrvatskoj književnosti“[2].
Svoj prvi članak objavila je kao dvadesttrogodišnjakinja 1896. godine u političkom dnevniku Obzor gdje napreduje od anonimne reporterke do europski afirmirane političke novinarke koja izvještava o svim važnijim političkim zbivanjima u regiji[3].
U tom istom dnevniku 1899. godine objavljuje i svoj prvi roman Roblje s aktualnom društvenom tematikom, ali titulu najčitanijeg hrvatskog pisca dobiva stvaranjem povijesnih romana u nastavcima poput Gričke vještice, Gordane ili Kćeri Lotršćaka s napetim zapletima i mnoštvom likova među kojima su žene važni i borbeni akteri.
Svaki novi nastavak romana, publika je s nestrpljenjem iščekivala, a kolege pisci i kritičari je nazivali spisateljicom „šund-literature za kravarice“ bez obzira na to što je za pisanje svojih djela opsežno istraživala povijesnu građu.
Pokrenula je i uređivala prvi hrvatski časopis za žene 'Ženski list' i 'Hrvaticu', a bavila se i pisanjem dramskih tekstova koji su se izvodili na kazališnim daskama što je opet rezultiralo jednakim prijemom kod publike i kritike kao i njezni romani.
Zagorka je bila jedna od prvih žena u Hrvatskoj koja je javno govorila o problemima žena i njihovim pravima te je svojim radom i aktivizmom postavila temelje za daljnju borbu za ženska prava. Njezin rad i djela i danas su važni u borbi za ravnopravnost i jednakost spolova te su inspiracija mnogim ženama koje se bore za svoja prava i dostojanstvo.
Tekst: Nikolina Ćorković, knjiž.
[1] Izvor slike: https://spartacus-educational.com/Wdespard.htm
[2] Zvonarek, D. Marija Jurić Zagorka i njezina „krivnja“, 29. 11. 2012. // Blog NSK. Dostupno na: http://nsk.hr/blog/marija-juric-zagorka-i-njezina-krivnja/ (7. 3. 2023.)
[3] Jakobović Fribec, S. Biografija: Marija Jurić Zagorka. // Vlada RH: Ured za ravnopravnost spolova. Dostupno na: https://ravnopravnost.gov.hr/arhiva/marija-juric-zagorka/biografija-marija-juric-zagorka/1539 (7. 3. 2023.)
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
.jpg)
.bmp)
