Putovanje kroz vrijeme
Školske godine 2011./2012. naša je škola ponosno proslavila 50. obljetnicu. Jubilej smo obilježili materijalno skromno (u skladu s prilikama), ali timski složno i optimistično nizom aktivnosti u kojima su nam se pridružili naši umirovljenici, roditelji i gosti. Za svakog se tu našlo ponešto: Dan otvorenih vrata, Staza znanja, Geografski turnir, svečana priredba, izložbe, školski godišnjak, a svjetlo dana ugledao je i novi školski mural. Bila je to i prilika da se zajedno prisjetimo starih vremena i puta do današnjeg trenutka.
Iako se današnjim stanovnicima Cvjetnog naselja čini da je škola od pamtivijeka ovdje i da je izrasla s jablanovima, priča koja nas vraća u prošlost drukčija je.
Daleke 1939. arhitekt Vlado Antolić urbanistički je osmislio prvo plansko naselje uz rijeku Savu, a 2004. godine Cvjetno naselje proglašeno je povijesnom cjelinom i zaštićeno kao kulturno dobro.
Rješenjem 07-1496/I-1961 Općina Trnje 28. 9. 1961. službeno je donijela odluku o osnivanju Osnovne škole Cvjetno naselje. Redovna nastava počela je sredinom nastavne godine, 5. veljače 1962. čime su se rasteretile okolne škole. Sljedeće školske godine upisano je 719 učenika u 24 odjela.
Školsku zgradu projektirao je arhitekt Zlatko Neuman sa svim sadržajima koje je zahtijevala suvremena školska zgrada – učionicama, kabinetima, zbornicom, dvoranom za tjelesni odgoj, kuhinjom, sanitarnim čvorovima, kotlovnicom za centralno grijanje i stanom za školskog podvornika. No, nije se dugo čekalo na prvu nepogodu.
Već krajem listopada 1964. škola je pretrpjela veliku poplavu rijeke Save koja je osobito teško pogodila ovaj dio grada. Nastava je prekinuta na četrnaest dana. Ostavši bez svojih domova, mnogi stanovnici ovog dijela Trnja odselili su te je i škola ostala bez velikog broja učenika. Stambena izgradnja uglavnom je dovršena 80-ih godina prošlog stoljeća, a naselje je dobro prometno povezano.
7. 11. 1967. škola je preimenovana u OŠ Crveni oktobar, ali 13. 12. 1990. vraća joj se stari naziv koji i danas ponosno nosimo: Cvjetno naselje.
Od osnutka do danas školom su rukovodili:
1961. – 1966. – Melanija Cvetković
1966. – 1972. – Matija Šuba
1972. – 1980. – Božena Kajfeš
1980. – 1988. – Ivan Busija
1988. – 1997. – Zdenka Škare
1997. – 2013. - Jozica Jeh
2013. – Nataša Batnožić
Škola je polako napredovala, pratila trendove suvremenog školstva i mijenjala se u skladu s njima, ali neke su stvari oduvijek konstanta. Uvijek su naši učenici i djelatnici pokazivali spremnost pomoći onima kojima je to najpotrebnije i aktivno sudjelovali u akcijama Crvenog križa i Caritasa. O tome svjedoči niz zapisa, fotografija i pisama zahvale u školskoj spomenici od osnutka škole do danas. Zahvale su stigle i od brojnih institucija čiju je obnovu ili izgradnju naša škola financijski pomogla – od bolničkih odjela do zagrebačke katedrale.
Od prvih dana u školi se promicala kultura i sveobuhvatno obrazovanje i razvoj učenika. U školskom KUD-u sudjelovali su mnogi učenici, izvodili su predstave i koncerte, posjećivali izložbe… Škola je bila nositelj kulturno-umjetničkih aktivnosti u Mjesnoj zajednici, a budući da je u našoj knjižnici počela raditi Školska TV (kao podstanar), naši su učenici i učitelji bili česti gosti u televizijskim emisijama. Mnogi su učenici ostali vezani uz aktivnosti škole i nakon odlaska iz nje. Tako je nastao zbor Zagrepčanke koji je vodila naša učiteljica Branka Pintar.
Upravo ona zaslužna je i za brojne koncerte koje je sa svojim učenicima priređivala u bolnicama uveseljavajući najstarije pacijente ili veličajući različite skupove i kongrese. Naravno, KUD je redovito uljepšavao i školske priredbe dajući im osobitu vrijednost.
Ni družina naklonjena peru nije zaostajala. Učenički literarni radovi redovito su bili zamjećivani na brojnim smotrama, a oni koji su njegovali zavičajni govor još su 70-ih prošlog stoljeća bili dijelom Dana kajkavske riječi i Festivala dječje kajkavske popevke. Tradicija se nastavila pa je, primjerice, pjesmu naše današnje učiteljice informatike u njezinu osmom razredu 1995. Program za djecu i mladež HRTV-a nagradio kao najbolji kajkavski rad.
Novinarske skupine uz pomoć svojih voditeljica i knjižničara marljivo su izdavale školske časopise – prvi se zvao Kokotiček, a naslijedio ga je Mi, vi, oni koji je izlazio do 1999.
Spomenice čuvaju i mnoga priznanja za sportska postignuća, a ekološku osviještenost potvrđuje sudjelovanje u prvoj đačkoj akciji sakupljanja papira 1988.
Već je 1970. godine naša škola dobila službenu potvrdu svoje kvalitete prema službenoj se kategorizaciji svrstavši u prvu kategoriju.
Upisno područje OŠ Cvjetno naselje urbano je područje okruženo velikim prometnicama: na zapadu Savskom cestom, na istoku Ulicom Hrvatske bratske zajednice, na sjeveru Slavonskom avenijom, a na jugu rijekom Savom. Broj djece školske dobi na našem području opada, ali se zbog brojnih prednosti naše škole ovamo upisuju i djeca iz drugih dijelova grada. Roditelji prepoznaju pogodnost produženog boravka do trećeg razreda, nastave u samo jutarnjem turnusu, malih razrednih odjela i, naravno, pristupačnih i uspješnih učitelja.
U školskoj godini 2012./2013. škola broji 334 učenika u 17 razrednih odjela (9 odjela razredne i 8 odjela predmetne nastave). Produženi boravak organiziran je za učenike od 1. do 3. razreda i trenutačno ga koristi 112 učenika.
U školi je danas zaposleno 18 učitelja predmetne nastave (6 s nepunim radnim vremenom), 8 učitelja razredne nastave, 5 učitelja u produženom boravku, 3 stručna suradnika, ravnateljica, tajnica, računovođa, domar, 5 spremačica i 2 kuhara.
Od 1998. u našoj je školi organizirana nastava u jednom (jutarnjem) turnusu u skladu sa europskim standardima. Školska je zgrada prostorno adekvatna za odvijanje nastave u jutarnjoj smjeni, a poslije redovite nastave održavaju se izvannastavne aktivnosti i izborna nastava.
Malen broj učenika u razrednim odjelima omogućuje posvećivanje svim učenicima i lakše provođenje individualiziranog pristupa, kao i rada u skupini.
Školske godine 2001./2002. bili smo među prvim školama u kojima je uveden eksperimentalni program učenja stranog jezika od prvog razreda. Broj odgojno-obrazovnih skupina produženog boravka (zbog velikog broja interesa roditelja) udvostručen je.
1998. uređena je školska kuhinja (građevinski radovi i opremanje), počelo je i opremanje informatičke učionice i izvođenje izborne nastave informatike. Zatim smo informatizirali školsku knjižnicu, tajništvo, pedagošku službu, računovodstvo, a ove školske godine u sve je učionice uveden bežični internet. Zadovoljstvo svojih djelatnika postižemo sustavnom edukacijom, opremanjem nastavnim sredstvima i nabavom stručne literature.
Od 2003. postavljena je javna rasvjeta na školskom igralištu, dobili smo ogradu, izmjenu električnih instalacija, uređenje učeničkih sanitarnih čvorova, 2009. završena je adaptacija školske sportske dvorane, a 2010. toplinske podstanice.
Trudimo se (i nadamo) da će nam Gradski ured za obrazovanje pomoći u realizaciji daljnjih planova za poboljšanje uvjeta rada što podrazumijeva izmjenu krova, dotrajale stolarije, uređenje učionice fizike i tehničke kulture, likovne kulture, uređenje školskog dvorišta i fasade te obnovu dijela učioničkog namještaja.
Vodimo brigu o održavanju školskog prostora i opreme, o stvaranju pozitivnog ozračja, povjerenja i suradnje u svrhu poticanja naših učenika i zaposlenika na dobre radne rezultate.
Naši su učitelji vrsni stručnjaci, priznati i cijenjeni među svojim kolegama, pa se možemo pohvaliti trima voditeljima županijskih stručnih vijeća (Danijel Jukopila – geografija, učitelj savjetnik, Karmen Jardas Žugčić – biologija, učiteljica mentorica i Ante Žderić – engleski jezik, učitelj mentor).
Nekoliko je učitelja svoje iskustvo i znanje uspješno utkalo u udžbenike i priručnike za druge učitelje jer su autori, urednici, recenzenti ili stručni suradnici brojnih odgojno-obrazovnih izdanja.
Zadovoljni učenici motivirani su za izvannastavne aktivnosti i dodatnu nastavu iz mnogih predmeta pa rado sudjeluju na natjecanjima iz većine predmeta. Da se mnogo ne hvalimo, izdvojit ćemo uspjeh učenika koji su u školskoj godini 2010./2011. sudjelovali na državnim natjecanjima iz: Matematike, Informatike, Tehničke kulture, Biologije i debate te šestero učenika koji su i ove školske godine nastavili njihovim putem i plasirali se na državna natjecanja (Mladi tehničari, debata i Informatika). Naravno, na školskim i županijskim natjecanjima bilo ih je mnogo više i to iz gotovo svih predmeta: Hrvatskog jezika i LiDraNa, Likovne kulture, Engleskog jezika, Matematike, Biologije, Povijesti, Geografije, Tehničke kulture, Informatike i Vjeronauka.
Osobito nastojimo da se u našoj školi ljudske vrijednosti učenika i učitelja poštuju i priznaju, razvijaju i usavršavaju što znači humanizaciju školskog sustava, školskog prostora i programa. Zato sustavno vodimo računa o posebnostima svakog djeteta poklanjajući osobitu pažnju moralnim i društvenim pitanjima, potičemo razvoj interesa, sposobnosti i vještina sa željom da kvalitetnom komunikacijom i međusobnim uvažavanjem ostvarimo najvažniji zadatak – da svaki naš učenik bude sretno dijete.
Zahvaljujemo svim učenicima i djelatnicima koji su u ovim hodnicima i učionicama ostavili dio svog djetinjstva ili radnog vijeka i obilježili prvih pola stoljeća naše škole.
Jozica Jeh, ravnateljica