Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Godine 1999. Ujedinjeni narodi su prihvatili 25. studenoga kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Taj je datum odabran kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na sestre Mirabel koje je 1960.godine u Dominikanskoj republici brutalno dao ubiti diktator Trujillo. Odluka o tome datumu pala je na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba održanom u Bogoti 1981.godine.

Nasilje nad ženama događa se u raznim aspektima; od ženskog i obiteljskog pa do društvenog života. Ono obuhvaća narušavanje građanskih, kulturnih, ekonomskih, političkih i društvenih prava žena. Činjenica da je u Hrvatskoj svakih 15 minuta fizički zlostavljana po jedna žena, govori dovoljno o ozbiljnosti problema. Od svih kriminalnih djela u Velikoj Britaniji četvrtina je ona nad ženama. U Kanadi je svaka deseta žena žrtva nasilja svog partnera, a u SAD-u svaka šesta.

Ti podaci su samo djelomični, jer većina nasilja ostaje neregistrirana. Nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura, od intelektualaca, radnika do dobro situiranih građana i političara. Većina pravnih sustava smatra nasilje u obitelji kriminalnim djelom koje podliježe sankcijama. Ti mehanizmi ponekad se nedovoljno koriste, stoga su se u mnogim zemljama žene samoorganizirale i otvorile skloništa za žene žrtve nasilja u obitelji. Skloništa su organizirale građanke po načelima ženske podrške, suodgovornosti i međusobne suradnje.

U skladu sa svime navedenim, građanska je obaveza da se pridruži ovoj kampanji koja ne traži ništa drugo osim prava na život bez nasilja, promoviranja kulture nenasilja i međusobnog poštivanja spolova. Ravnopravnost spolova je demokratski zahtjev, a prava žena su, odgovaralo to nekome ili ne, ljudska prava.

U Hrvatskoj je nasilje nad ženama i djecom najčešće u obitelji koja bi trebala biti najsigurnije okruženje, no nažalost velik broj takvih zločina ostaje neprijavljen.