Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Danas 21. 03. kada obilježavamo Dan darovitih učenika razmišljamo o učenicima koji se ističu svojim sposobnostima i inteligencijom te su odlikuju svojim literarno-recitatorskim, matematičkim, likovnim, dramskim, sportskim ili bilo kojim drugim postignućima. No, tko su daroviti učenici i kako ih prepoznati?

Postoje različite definicije darovitosti, no David George u knjizi „Obrazovanje darovitih: kako identificirati i obrazovati darovite i talentirane učenike“ daje slijedeću definiciju:

„Daroviti učenici su oni učenici koji pokazuju potencijal za izuzetnu uspješnost u mnogim različitim područjima djelovanja. Talentirani učenici su oni učenici koji pokazuju potencijal za izuzetnu uspješnost u jednom području djelovanja.“

Kako prepoznati darovite učenike?

Daroviti učenici imaju određene karakteristike.

 Kognitivne osobine:

• veoma dobro zapaža stvari
• iznimno znatiželjan
• intenzivno zainteresiran za svijet oko sebe
• izvrsno pamćenje
• dugo zadržavanje pažnje
• izvrsna moć rasuđivanja
• brzo i lako uočava odnose u idejama, objektima ili činjenicama
• brzo i fleksibilno razmišljanje
• kompleksno i originalno razmišljanje
• izvrsne vještine rješavanja problema
• brzo uči, s manje prakse i ponavljanja
• neobična i / ili živa mašta

Socijalne i emocionalne osobine

• zainteresirani za filozofska i društvena pitanja
• vrlo osjetljiv, emocionalno, pa čak i fizički
• zabrinut za pravednost i nepravdu
• perfekcionist
• energičan
• dobro razvijeni smisao za humor
• obično introvertirano motiviran
• dobro se ponaša i komunicira s roditeljima, nastavnicima i drugim odraslim osobama

Vokabularne osobine:

• uočljivo opsežan vokabular
• rano je počeo čitati
• čita brzo i opsežno
• pita: "što ako" pitanja

Dodatne osobine:

• uživa u učenju novih stvari
• uživa intelektualnim aktivnostima
• pokazuje intelektualnu zaigranost
• preferira knjige i časopise za stariju djecu
• skeptičan, kritičan, evaluira situacije i događaje
• asinkroni razvoj

(http://zena.hr/clanak/predskolski_uzrast/10_znakova_da_bi_vase_dijete

_moglo_biti_posebno_nadareno/5131)

Najvažniju ulogu za razvoj darovitosti kod pojedinca imaju obitelj, škola i sam pojedinac. Efikasna obiteljska okolina mora osigurati zadovoljenje četiri osnovne potrebe darovitog djeteta: potrebu za ljubavlju i sigurnošću, potrebu za novim iskustvima, potrebu za postizanjem uspjeha i potrebu za osjećajem odgovornosti i nezavisnosti (http://www.portalalfa.com/mambo/index2.php?option=com_content...)

Također, nezaobilaznu ulogu u prepoznavanju darovite djece imaju nastavnici.

Elementi nastavne atmosfere koji nepovoljno utječu na darovitost:

  -       nezanimljivost nastave,

  -       pretjerano naglašavanje ocjena i vanjskih kriterija uspjeha,

  -       sitničavost propisa i nepovjerenje nastavnika u sposobnosti učenika,

  -       nagrađivanje napamet, tj. vjernog reproduciranja materijala i netolerancija za odstupanja od uobičajenog i prihvaćenog mišljenja ili načina mišljenja.

  Elementi nastavne atmosfere koji povoljno utječu na darovitost:  

-       omogućiti učenicima slobodu i ohrabrivati ih u samostalnom mišljenju i postupcima,

  -       omogućiti zadovoljavanje radoznalosti i njeno daljnje razvijanje,

  -       omogućiti svladavanje osnovnih znanja i vještina,

  -       omogućiti i osigurati ponavljanje radi potpunog usvajanja osnovnih znanja i vještina,

  -       poticati i nagrađivati divergentno mišljenje, maštu i perceptivno predočavanje.  

Nastavnik ne mora biti kreativan stvaratelj, ali bi trebao osigurati slobodni razvoj interesa, ne zakočiti emotivni kreativni sklop i  individualiziranim pristupom u razredu poticati razvoj interesa i stjecanje baze znanja, koji su usklađeni s vrstom i razvijenošću sposobnosti učenika.

Nastavnik bi trebao omogućiti učenicima pristup izvorima specifičnog znanja donoseći mu ili ga upućujući na određene knjige, časopise, ustanove: knjižnice, muzeje, prirodne životne sredine i situacije, društva, organizacije, umjetničke ustanove, priredbe, izložbe;

-      omogućiti pristup instrumentima i poduci u njihovoj upotrebi (računalo, teleskop, snimateljski pribor, ...)

-      razvijati ljubav i trajni interes za određene aktivnosti i područja: razgovorima, pokazivanjem iskrene zainteresiranosti za područje interesa djeteta i njegovo napredovanje u tom području, sudjelovanje u dječjem napretku i pružanjem podrške, savjeta i pomoći u problemskim situacijama;

-      uspostaviti suradnju s roditeljima darovitog djeteta i uključiti ih na širenju i podržavanju »potporne mreže« koju je nastavnik započeo;

-      omogućiti djetetu kontakte sa stručnjacima iz područja interesa -    pronalaženje (u zajednici) kvalitetnog mentora koji će voditi darovito dijete u više nivoe darovitosti (http://www.portalalfa.com/

mambo/index2.php?option=com_content...)

Naposljetku, važnu ulogu za razvoj darovitosti ima sam pojedina – dijete jer o njegovoj motivaciji ovisi hoće li razviti svoju darovitost ili neće.

 Preporučena literatura:

1. George, David. Obrazovanje darovitih: kako identificirati i obrazovati darovite i talentirane učenike, Zagreb, 2004.
2. Cvetković Lay, J. i Sekulić Majurec. Darovito je, a što ću s njim?, Zagreb, 1998.
3. Cvetković Lay, J. Darovito je, a što ću sa sobom?, Zagreb, 2002.
4. Vrgoč, H. Poticanje darovite djece i učenika, Zagreb, 2002.
5. YahnkeWalker, S. Darovita djeca, Zagreb, 2007.