« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Raspored zvonjenja
PRIJE PODNE
1. 8:00 - 8:45
2. 8:50 - 9:35
veliki odmor 9:35 - 9:45 - podjela hrane za učenike od 1. - 4. razreda
3. 9:45 - 10:30
veliki odmor 10:30 - 10:40 - podjela hrane za učenike od5. - 8. razreda
4. 10:40 - 11:25
5. 11:30 - 12:15
6. 12:20 - 13:05
POSLIJE PODNE
1. 13:15 - 14:00
2. 14:05 - 14:50
veliki odmor 14:50 - 15:05
3. 15:05 - 15:50
4. 15:55 - 16:40
5. 16:45 - 17:30
6. 17:35 - 18:20
Danas, prigodom obilježavanja 250 godina od osnivanja naše škole, prisjećamo se života i djela M. A. Reljkovića (Relkovića), hrvatskog književnika, gramatičara i prevoditelja čije ime nosi naša škola. Najznačajnije je Relkovićevo djelo Satir, didaktični spjev ispjevan ikavskom štokavštinom, u puku bliskom deseteračkome stihu.
Književno djelo M. A. Relkovića nedvojbeno je najjače svjedočanstvo o prisutnosti prosvjetiteljskih ideja u hrvatskoj književnoj kulturi, a misao o mogućnosti obrazovanja i prosvjećivanja svih, ponajprije nižih slojeva društva, prisutna u svim Relkovićevim djelima, govori o snažnoj demokratizaciji književno-kulturnih procesa na području hrvatskih zemalja. (Leksikon hrvatskih pisaca, Nemec, Krešimir, Zagreb, 2000.)
SATNIK MATIJA ANTUN RELKOVIĆ U BABINOJ GREDI
Satnik Matija Antun Relković
zapovidao je graničarima
iz Babine Grede
i štacijama u Štitaru i Gundincima.
Kumpanija Relkovićeva čuvala je
granicu na Savi
i šume i močvare i oranice
među sikirevačkom i županjskom
kumpanijom.
U vojnom kvartiru u Babinoj Gredi
obitavaše
satnik Relković i zastavnik Jerković,
u Štitaru bijaše poručnik,
u Gundincima natporučnik.
Svakog je dana kapetan Relković
obilazio straže na Savi, vojne čardake
da vidi je li u redu naoružanje
i posada,
a čim bi se Turci pojavili
na drugoj obali
pozvati na uzbunu i dignuti sve
momke
na oružje i javiti svim drugim
kumpanijima ako bi došlo do napada.
Jahao je svojeg konja na putu
do Šamca na Savi
i gledao guste šume slavonske
i stare stanove na rubu njihovom
i močvare, i trsku i čaplju i rodu
i smeđe oranice dobre zemlje
slavonske
i štagljeve pune kukuruza i dvorišta
s golemim bundevama i stare
drvene kuće
i dim kako se vije iz dimjaka
i konje bijele, sive krave i crne svinje
i pastire ogrnute opaklijom
gdje sviraju u gajde i smišljao je
na konju jašući
kako da svojem narodu
pomogne i digne ga u red drugih
naroda
koje je vidio ratujući u Europi.
Svakog petka je satnik Relković
pribivao štacijama u Štitaru
i u Gundincima pješačkom egzeciru,
svake subote vodio muštru
u kumpanijskom sjedištu.
Kapetan Relković je u svakoj
kumpaniji vizitirao od kuće do kuće
i pregledavao munduru,
vojničku opremu, streljivo, oružje
i kućanstvo
u svakoj krajiškoj kući, je li sve
u redu i nije li se što dogodilo
što nije u redu.
Satnik Relković morao je znati sve;
što tko radi i što ne radi,
a zadrugarima je dijelio batine
ako je tko odstupio od pravila
što ih je objavila kumpanija.
Svakoga tjedna obišao je šume
na svojem području,
nadgledao je čuvare
i kažnjavao šumokvarce.
Kapetan Relković svakog je dana
u kancelu primao izvješće
kako se sade i održavaju dudovi
i kako napreduje uzgoj svilene bube,
da li svi đaci uredno polaze školu
i tko je izostao i zašto,
dijelio je odobrenje o sječi drveta
za ogrjev
i kako napreduje sjetva
i žetva u polju, gdje je izbila poplava
i kako pomoći puku
u povodnju:
koji je čovjek gdje obolio, koja žena,
dite, primao prijave o bolesti konja,
krava i svinja i gdje se peče rakija
i koliko je litara ispečeno
i tko se je kod kotla potukao
i psovao
i sva izvješća slao upravi u Vinkovce.
Zlatko Tomičić
Izvori:
Leksikon hrvatskih pisaca, Nemec, Krešimir, Zagreb, 2000.
Putujući Slavonijom, siječanj/ožujak, Vinkovci, 1995.
Internet