« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Raspored zvonjenja
PRIJE PODNE
1. 8:00 - 8:45
2. 8:50 - 9:35
veliki odmor 9:35 - 9:45 - podjela hrane za učenike od 1. - 4. razreda
3. 9:45 - 10:30
veliki odmor 10:30 - 10:40 - podjela hrane za učenike od5. - 8. razreda
4. 10:40 - 11:25
5. 11:30 - 12:15
6. 12:20 - 13:05
POSLIJE PODNE
1. 13:15 - 14:00
2. 14:05 - 14:50
veliki odmor 14:50 - 15:05
3. 15:05 - 15:50
4. 15:55 - 16:40
5. 16:45 - 17:30
6. 17:35 - 18:20
Svjetski dan zaštite životinja, obilježava se svake godine 4. listopada. Prvi puta počeo se obilježavati 1931. godine tijekom konvencije ekologa u Firenci, a njegov je cilj bio upozoriti na položaj ugroženih životinja. Od tada do danas obilježava se u svim zemljama. Udruge za zaštitu životinja globalno obilježavaju taj dan kako bi povećale svijest o problemima životinja te potaknule ljude na razmišljanje o tome kako se odnose prema životinjama.
Datum 4. listopada odabran je jer se tada ujedno obilježava DAN SVETOG FRANJE ASIŠKOG, koji se smatra zaštitinikom okoliša i životinja, poznat po vegetarijanstvu i privrženosti svim živim bićima.
Po podatcima svjetskih organizacija, svaki dan nestanu stotine životinjskih vrsta, a najugroženije su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi... Životinje uglavnom ugrožava čovjek. U svijetu je poznato oko 1,8 milijuna životinjskih vrsta, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više.
Zbog posebnog zemljopisnog položaja, na razmeđi nekoliko biogeografskih regija, te karakterističnih klimatskih i geomorfoloških uvjeta, Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta te znatnim udjelom endema.
Broj do danas poznatih vrsta u Hrvatskoj procjenjuje se na 38.000, ali stvaran broj zasigurno je veći, ističe Ministarstvo kulture. Primjerice, u posljednjih šest godina otkriveno je novih 199 kopnenih svojti, 205 slatkovodnih i 20 svojti morskih beskralježnjaka. Otkrivene su i tri za znanost potpuno nove vrste riba. U Ministarstvu drže kako to pokazuje da je stvarna bioraznolikost u Hrvatskoj mnogo veća no što to pokazuju postojeći službeni podatci.
U Hrvatskoj obitava velik broj vrsta ugroženih u Europi, što je povezano s očuvanim staništima.
Po Crvenom popisu, ugrožena je ukupno 1131 vrsta kralježnjaka, leptira, vretenaca, podzemne faune, vaskularne flore i gljiva.
Temeljem Zakona o zaštiti prirode divlje vrste proglašavaju se strogo zaštićenim i zaštićenim na temelju njihove ugroženosti i međunarodnih ugovora koje je Hrvatska preuzela. Kršenje zakona kažnjivo je od tisuću do milijun kuna.
U Hrvatskoj je strogo zaštićen veliki broj vrsta iz skupine sisavaca, poput vuka i risa, sve vrste šišmiša, dvije vrste dupina koje se pojavljuju u Jadranu, ali i sve vrste dupina i kitova koji se u njemu slučajno zateknu, zatim velik broj ptica, gmazova, kornjača i vodozemaca.