Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

U programskom sadržaju medijske kulture za osmi razred ističe se dokumentarni film. Kako učenici svoje slobodno vrijeme često provode gledajući različite vrste filmova, ispunjavali su anketu o učestalosti i razlozima gledanja ponajviše dokumentarnih filmova. Nakon provedene ankete može se vidjeti kako najviše prostora daju igranome filmu, a najčešći je razlog gledanja dokumentarnoga filma da nešto novo nauče. Dokumentarni bi film trebao biti više zastupljen i u ostalim predmetima jer putem osjetila vida i sluha mogu doživjeti i lakše zapamtiti sadržaje predmeta.

Dokumentarni se film tematski i sadržajno oslanja na događaje u zbilji. Za razliku od igranoga filma, dokumentarni film ne obilježava izmišljeni, namješteni i pripremljeni događaj, već stvarni ljudi u stvarnome prostoru, u životnim situacijama. O pitanju realističnosti u dokumentarnome filmu moglo bi se raspravljati. Naime, redatelj dokumentarnoga filma bira i određuje što će se i kako vidjeti u pojedinome kadru te na taj način bira prizore koje pronalazi u stvarnosti, stoga dokumentarni film nije mehanička reprodukcija zbilje što je važno napomenuti učenicima.

Vrste dokumentarnoga filma ovise o temi i namjeri, a dijele se na činjenični film (prikazivanje događaja, reportaže, odnosno nadogradnja snimanoga događaja), namjenski film (obrazovni film), popularno-znanstveni film, promidžbeni film (od političke propagande do reklamnih filmova) i antropološki film (život pojedinca, sredine).

Anketu su ispunjavali učenici 8. b i 8. c razreda prije obrade dokumentarnoga filma na satu tako da tada učenici nisu bili upoznati s vrstama dokumentarnoga filma. Zadatak nakon obrade bio je pogledati jedan dokumentarni film određene vrste kod kuće te ga prikazati ostalim učenicima vodeći se sljedećim natuknicama: vrsta dokumentarnoga filma, naziv, vrijeme prikazivanja, tema, zapisati jednu činjenicu koja im je poznata od prije i jedna koju su prvi put čuli gledajući film.

Nadamo se da se odnos prema dokumentarnome filmu promijenio nakon obrade i individualnoga zadatka.

Anketa je bila anonimna, učenici su trebali poredati koje filmske rodove najviše vole gledati te koliko često i zašto gledaju pojedine vrste dokumentarnih filmova.

Obrazac ankete koju su učenici ispunjavali:

ANKETA: DOKUMENTARNI FILM

1. Spol         M              Ž

2. Poredaj filmske rodove prema svojem zanimanju i to tako da na prazne crte ispred svakoga istaknutog filmskog roda napišeš redni broj 1., 2. ili 3., pri čemu redni broj 1. označuje najveće zanimanje, 2. manje zanimanje i redni broj 3. najmanje zanimanje.

_____animirani film              ______igrani film                    ______ dokumentarni film

3. Kvačicom označi istinitu tvrdnju.

Anketu je ispunilo 17 učenica i 20 učenika, a vidljivo je kako nema nekih većih odstupanja mišljenja u spolu ispitanika.

 Poredak filmskih rodova prema zanimanju donio je rezultat da većina učenika i učenica stavljaju igrani film na prvo mjesto (10 učenica i 13 učenika), na drugo mjesto animirani film (12 učenica i 9 učenika), a na treće mjesto dokumentarni film (12 učenica (isti broj kao za animirani film) i 13 učenika).

Iako učenici dokumentarni film rijetko gledaju i tek ih njih petero stavljaju na prvo mjesto, u sljedećoj je tablici vidljivo da ipak neke vrste dokumentarnoga filma ponekad ili uvijek gledaju.

Obrazloženja su kod većine slična pa će biti ispisana za odgovore nikada, ponekad i uvijek, ali ne i po vrstama dokumetarnoga filma.

Kako učenici budu rasli i izgrađivali se u odgovorne osobe (nadamo se željne znanja) sigurno će se mijenjati i njihovo zanimanje za određene vrste dokumentarnih filmova.