« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Raspored zvonjenja
PRIJE PODNE
1. 8:00 - 8:45
2. 8:50 - 9:35
veliki odmor 9:35 - 9:45 - podjela hrane za učenike od 1. - 4. razreda
3. 9:45 - 10:30
veliki odmor 10:30 - 10:40 - podjela hrane za učenike od5. - 8. razreda
4. 10:40 - 11:25
5. 11:30 - 12:15
6. 12:20 - 13:05
POSLIJE PODNE
1. 13:15 - 14:00
2. 14:05 - 14:50
veliki odmor 14:50 - 15:05
3. 15:05 - 15:50
4. 15:55 - 16:40
5. 16:45 - 17:30
6. 17:35 - 18:20
"Nesloga državljana za neprijatelja je dobitak." dr. Ante Starčević (Žitnik, Gospić, 23. svibnja 1823. - Zagreb, 28. veljače 1896.), doktor filozofije, teolog, pisac i esejist, političar, Otac domovine. Ovo su riječi velikana hrvatske povijesti dr. Starčevića koji je preminuo na današnji dan prije 116 godina. Utemeljitelj moderene hrvatske nacije, žestoki kritičar Austrije i Ugarske te najžešći protivnik jugoslavenske ideje. Utemeljitelj Stranke prava, čiji je program utemeljen na ideji slobodne i suverene hrvatske države, socijalne pravde, moralnih i etičkih vrednota.
U Hrvatskom saboru je bio najgorljiviji zagovornik hrvatske neovisnosti odlučno se protiveći bilo kakvim upravnim i državnim vezama Hrvatske s Austrijom i Mađarskom, gradeći tako temelje za osnivanje Stranke prava, koju je 1861. godine osnovao s Eugenom Kvaternikom. Od prvih svojih zapisa iz 1861. godine pa do zadnjeg svog govora Ante Starčević je punih 30 godina neumorno dokazivao kako je glavna i najpreča stvar osloboditi se austrijskog sužanjstva i da za hrvatski narod nema života ni sretnije budućnosti dok bude pod Austriom-Madjarijom. Dosljedno je zauzimao krajnje neprijateljski stav prema umišljotini koja se zove Austrija; u kojoj su se vlade i vladari... urotili protiv narodima. Najvećim neprijateljima hrvatskog naroda Starčević je smatrao Habsburšku dinastiju.
U Habsburškoj monarhiji vidio je neprijatelja hrvatskog naroda. Vjerovao je u sposobnost hrvatskog naroda da sam sobom upravlja i da suverenitet proizlazi iz nacije, naroda, a ne iz vladarske veličine postavljene tobože milošću i voljom Božjom. "Bog i Hrvati" bio je sukus Starčevićeve političke ideje. Pod utjecajem ideja francuske revolucije borio se protiv ostataka feudalizma i zalagao se za demokratizaciju političkog života. U politici se oslanjao na građanske slojeve, imućnije seljaštvo i inteligenciju. U drugoj polovici 19. stoljeća Starčević je bio najuporniji i najdosljedniji pobornik demokratskih narodnih prava i političkih sloboda.
Ante Starčević umro je 28. veljače 1896. godine u Zagrebu u 73-oj godini života. Sahranjen je, prema vlastitoj želji, u crkvi sv. Mirka u zagrebačkim Šestinama, a spomenik je izradio Ivan Rendić.