
| « Rujan 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Raspored zvonjenja
PRIJE PODNE
1. 8:00 - 8:45
2. 8:50 - 9:35
veliki odmor 9:35 - 9:45 - podjela hrane za učenike od 1. - 4. razreda
3. 9:45 - 10:30
veliki odmor 10:30 - 10:40 - podjela hrane za učenike od5. - 8. razreda
4. 10:40 - 11:25
5. 11:30 - 12:15
6. 12:20 - 13:05
POSLIJE PODNE
1. 13:15 - 14:00
2. 14:05 - 14:50
veliki odmor 14:50 - 15:05
3. 15:05 - 15:50
4. 15:55 - 16:40
5. 16:45 - 17:30
6. 17:35 - 18:20
Društvo je osnovano 21. prosinca 2009. godine s ciljem unaprjeđenja odgojno-obrazovne i društvene djelatnosti u području astronomije, matematike, fizike, povijesti, kulture, turizma i srodnih područja znanosti. Trenutna web stranica društva je: www.kalendarorion.com.
Desna obala Dunava u istočnoj Hrvatskoj je bila naseljena populacijom vučedolske kulture na početku trećeg tisućljeća prije Krista. Ovaj dominantni kulturni fenomen (u periodu između 2900.-2400. godine prije Krista) imao je velik utjecaj na ostale tadašnje kulture te je ostavio značajne tragove na sveukupno europsko nasljeđe.
Ova je kultura postojala u vrijeme sumerskog perioda u Mezopotamiji, Starog kraljevstva u Egiptu (Doba piramida) i rane Troje (I. i II. razdoblje). Cjelokupni raspon ukrasa na vučedolskim posudama zasnovan je na Suncu i astralnom simbolizmu te Veneri i Marsu.
Urezani ukras na posudi koja je pronađena u vučedolskom sloju u Vinkovcima i čiji je nastanak datiran prije 2600. godine prije Krista prikazuje najpotpuniji europski (indo-europski) kalendar koji je zasnovan na astralnom simbolizmu s relevantnim zviježđima za sva četiri godišnja doba. Kalendar je nastao u isto vrijeme kada i sumerski i egipatski kalendari, ali ni u kojem slučaju ne predstavlja njihovu repliku zato što je utemeljen na sjevernijoj, 45. paraleli. Klimatski uvjeti koji odgovaraju toj zemljopisnoj širini imaju za posljedicu četiri godišnja doba.
![]()
Određivanje godišnjih doba može se najbolje razumjeti na osnovu položaja i odnosa određenih urezanih simbola koji označavaju signifikantne konstelacije pojedinačnih dijelova godine.
S obzirom na ovakav tisućljetni utjecaj astronomije na ovo područje osnovano je i astronomsko društvo "Oton Kučera" u Vinkovcima u cilju promicanja znanja i zapisa iz astronomije kojima je Slavonija obilježena kroz povijest. Naravno ovo društvo promiče i nova znanja i tehnologije za sve zainteresirane. Posjeduju veliki moderni teleskop i u planu je gradnja planetarija.
![]()
Teleskop astronomskog društva "Oton Kučera" Vinkovci
Prof.dr.sc. Oton Kučera, sveučilišni profesor, fizičar, astronom. Rođen je u Petrinji 1. siječnja 1857. godine. Pučku školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Senju i Vinkovcima. Maturirao je 1873. godine. Studirao je matematiku, fiziku i astronomiju u Beču, a nakon završetka, 1877. vraća se u Vinkovce kao gimnazijski profesor. Godine 1886. napušta Vinkovce, odlazi u Slavonsku Požegu, zatim u Zagreb.
Kao srednjoškolski profesor piše svoje prve vrlo uspjele radove iz fizike i matematike, koje objavljuje u raznim novinama i časopisima. Godine 1899. godine stekao je zvanje doktora filozofije, od prosvjetnih vlasti postavljen je za učitelja matematike i fizike na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Inicijator je, osnivač i prvi predstojnik Zvjezdarnice Hrvatskog prirodoslovnog društva od 5. prosinca 1903. kada je svečano otvorena na Popovu tornju u Zagrebu.

Matica hrvatska izdala mu je: "Crte o magnetizmu i elektricitetu" (1891.), "Naše nebo" (1895.), "Vrijeme", "Crtice iz meterologije" (1897.), "Valovi i zrake" (1903.), "Gibanja i sile", "Crtice iz mehanike neba i zemlje" (1915.), "Novovjeki izumi - u znanosti, obrtu i umjetnosti -Telegraf i telefon bez žica" (1925.), napisao je više školskih knjiga za matematiku i fiziku, a objavio je velik broj studija za Jugoslavensku akademiju u Radu, Vjesniku, Pedagoškom vjesniku, i za Hrvatsko prirodoslovno društvo. Radovi su mu prevedeni na strane jezike, posebno na njemački. Svojim djelima, člancima i napisima nastojao je popularizirati prirodne znanosti među širim slojevima naroda.
Jedan je od inicijatora i utemeljivača Radio Zagreba (1924./26.), prvi je predsjednik Radio kluba Zagreb, surađuje s elektrotehničkim inženjerom Josipom Lončarom, isto tako vinkovačkim gimnazijskim učenikom.
Umro je u Zagrebu, 19. prosinca 1931. godine