Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Čokolada je jedna od najomiljenijih poslastica koje zaslađuju život i mladima i starima. No, ipak su najveći čokoljupci djeca, koji bi, da nema budnog nadzora roditelja, zasigurno mogli živjeti jedući samo čokoladu. Pošto je toliko ukusna i slasna namirnica, za čokoladu se kaže da je i hrana bogova. Vrlo je korisna za naše zdravlje, naročito mozak i srce, a također jača imunitet, djeluje antidepresivno te umanjuje stres. Dakle, nema vam druge, ako osjećate nelagodu i imate tremu prije ispita ili usmenog odgovaranja, konzumacija nekoliko slatkih kockica prije ključnog trenutka pomoći će vam da mirno prebrodite tu nezavidnu situaciju (naravno, po mogućnosti da ste gradivo ipak učili!).

MALA POVIJEST ČOKOLADE

Sve je zapravo počelo otkrićem malog zrna kakaovca, još oko 600. godine, kada su Maje i Asteci pili piće zvano cocoatl, tj. kakao,koji su spravljali od mljevenog kakaovca, vode, soje i vanilije. Samo je „viša klasa“ mogla piti to piće povlaštenih, a to su bili ratnici i plemstvo. U 15. stoljeću, otkrićem Amerike, otkrivena je i čokolada, a u Europu ju je donio Kristofor Kolumbo. Kakaova zrna su se u Americi cijenili toliko da su predstavljala pravi novac, pomoću njih su se plaćali porezi i materijalna dobra. Jedan bi rob vrijedio, na primjer, sto kakaovih zrna.

drvo kakaovca

PRIPREMANJE ČOKOLADE

Pripremanje čokolade nije jednostavno. Kakao prah iz kojeg nastaje čokolada radi se od sjemenki koje rastu u mahuni na drvetu Theobroma cacao (ime znači „hrana bogova“). Kada se mahune poberu, otvaraju se pomoću drvenih čekića i iz njih se vade plodovi. Oni se naslažu na listove banane, i ostavljaju da fermentiraju 5-6 dana. Mijenja im se boja, od purpurno crvene do tamno smeđe. Zatim se smjesa suši, a plodovi dobivaju čokoladni miris i okus. Sve se tada usitnjava i melje da bi se dobila čokoladna tekućina, kojoj se zatim mogu dodati razni sastojci, poput vanilije, maslaca i mlijeka.

 Postoji mit da čokolada uzrokuje povećan broj akni i prištića, ali ne postoje dokazi koji to vjerovanje potvrđuju. Prema do sad provedenim znanstvenim istraživanjima, ne postoje tvari u čokoladi koje bi uzrokovale takve nuspojave. Dakle, možete odahnuti! Pubertet je uzročnik prištića, a ne čokolada!

                                                 Eh, ovo je pravi život!

Čokolada ne uzrokuje karijes, nego bakterije koje žive u našim ustima. Čokolada, zapravo, ima antibakterijska svojstva koja stvaraju zaštitni sloj na zubima.

Čokolada ne otežava probavu, niti uzrokuje debljanje. Redovito jedenje energetski jake hrane najbrži je način dobivanja viška kilograma, ali bilo bi pogrešno reći da često jedenje čokolade automatski vodi ka prekomjernoj debljini. Krivac za prekomjernu debljinu zapravo je prejedanje, a ne određena vrsta hrane. Osoba koja ne jede previše može sigurno jesti čokoladu bez straha od debljanja.

ZANIMLJIVOSTI O ČOKOLADI

• u svijetu se godišnje proizvede 2.700.000 tona kakao-zrna

• 8 metara je visina drveta koju doseže stablo kakaovca
• prosječan Švicarac godišnje pojede 1016 kg čokolade
• prosječan Hrvat godišnje pojede 3.3 kg čokolade
• u Hrvatskoj postoje tri tvornice čokolade: u Požegi, Osijeku i Zagrebu
• za jedan kilogram čokolade potrebno je 800 kakao-zrna
• 1931. g. na hrvatskom se tržištu pojavljuju prve čokoladice sa sličicama „Životinjsko carstvo“
• prvi put u svijetu čokolada s rižom je proizvedena u požeškoj tvornici „Zvečevo“
• na 90% farmi kakaovca zapošljavaju se djeca

Pošto je dokazano da čokolada ima više prednosti nego nedostataka (štiti srce i krvni tlak, produljuje život, umanjuje stres, ne uzrokuje karijes, prištiće i pretjerano debljanje) slobodno se prepustite uživanju u toj slasnoj namirnici (naravno u razumnoj mjeri!).

                                                                         Pripremile članice novinarske sekcije:

                                                                                                     Marija Kesegić, 8. b

                                                                                                     Ines Duktaj, 8. b