Gospodarska škola Varaždin

Gospodarska škola Varaždin u Varaždinskoj je županiji od 2010. g.nositelj aktivnosti Centra izvrsnosti iz poduzetništva. Učenici, koji dolaze iz cijele Županije i iz različitih srednjih škola,  ovdje stječu znanja i kompetencije vezane uz razvoj poduzetničke ideje, te uz osnivanje i vođenje tvrtke.

Ove šk. god. jedan od ciljeva nam je upoznati polaznike s pojmom Plave ekonomije,  belgijskog ekonomista Guntera Pauli-a i njegovom vizijom, kako na temelju 100 inovacija doći do 100 milijuna radnih mjesta. Mnoge od tih  inovacija dostupne su "običnim ljudima" za pokretanje posla i poduzetništva.

Osim što će se upoznati s pojmom plave ekonomije, učenici rade na izradi i provedbi ankete o poznavanju tog pojma kod nas, a također odlaze i u posjet socijalnoj zadruzi Humana Nova u Čakovcu koja izrađuje odjeću iz recikliranog materijala i zapošljava osobe s invaliditetom. Tamo će direktor zadruge, gosp. Ivan Božić održati predavanje i upoznati učenike s organizacijom zadruge i konceptom njenog poslovanja. Na završetku ovog mini projekta, polaznici Centra će informirati ostale učenike naše škole o saznanjima koja su stekli i rezultatima ankete putem plakata.

Da bismo i ostale učenike naše škole upoznali s pojmom plave ekonomije i informirali ih o događanjima u okviru ovog projekta, na našim ćemo internetskim stranicama objavljivati aktualne novosti o provedbi projekta. 

Tko je Gunter Pauli i što je plava ekonomija

Gunter  Pauli rođen je u Antwerpenu 1956. godine. Iako je ekonomiju diplomirao na sveučilištu St.Ignatius Loyola's u Belgiji, daljnje ga je školovanje odvelo izvan granica njegove zemlje, pa je tako titulu magistra stekao u Francuskoj, a počasnu titulu magistra u Torinu, te doktora u Mađarskoj. Tečno govori  7 jezika, a nakon što je živio na 4 kontinenta skrasio se 1994. g. u Japanu. Otac je 5 sinova i 1 kćeri.    

Aktivan je kao poduzetnik, predavač i komentator zbivanja s područja kulture, znanosti, politike, održivog razvoja, inovacija i okoliša.

1992., kao generalni direktor Ecover-a, Pauli gradi u Malle-u, Belgija,prvu ekološku tvornicu za proizvodnju sapuna neškodljivu za okoliš. Travnatog krova velikog preko 6000m2, ta zgrada postaje svjetski poznata ekološka zgrada. Tvornica je u potpunosti  sagrađena od recikliranog materijala i materijala koji se može reciklirati, Travnati krov i trstika osiguravale su odvođenje otpadne vode, a ostvareni profit koristio se za istraživanje kitova. Godinu dana kasnije Pauli je bio šokiran otkrićem da se palmino ulje, kao osnova za proizvodnju, dobivalo od nasada palmi zbog kojih su uništene goleme površine prašuma, a time i staništa orangutana. U tom trenutku Pauli shvaća da je „zelen“, ali ne i „održiv“!

Ta su ga saznanja potakla da 1994. g. inicira istraživanje mogućnosti proizvodnje potpuno bezopasne za okoliš pod nazivom the Zero Emissions Resarch Initiative (ZERI). Rad ove organizacije započeo je u Tokiju uz potporu japanske vlade i Sveučilišta Ujedinjenih naroda u Tokiju s ciljem preoblikovanja proizvodnje i potrošnje na temelju sustava koji postoje u prirodi. ZERI je mreža 3000 znanstvenika koji traže pragmatična rješenja za siromaštvo, klimatske promjene i konkurenciju u svijetu.

POSJETILI SMO SOCIJALNU ZADRUGU “HUMANA NOVA“ U ČAKOVCU

U okviru provedbe projekta Plava ekonomija dana 20.02.2016. godine polaznici Centra izvrsnosti posjetili su socijalnu zadrugu Humana Nova u Čakovcu.

Učenike je dočekao direktor Zadruge, gospodin Ivan Božić, te ih upoznao s radom i ciljevima ove zadruge. U zadruzi Humana Nova, inače neprofitnoj organizaciji, zaposlene su osobe iz skupine teško zapošljivih osoba, dakle osobe s posebnim potrebama, mlade majke te osobe teško zapošljive dobne skupine. Nakon upoznavanja sa strukturom zadruge, njezinim poslovanjem proteklih godina, problemima s kojima se svakodnevno susreće i ciljevima u budućnosti, polaznici Centra krenuli su u obilazak ''dućana'', posjetili šivaonu te upoznali  zaposlenike i vidjeli način rada. Zadivljeni entuzijazmom i upornošću svih zaposlenih, zatim su krenuli na zajednički ručak i u razgovoru izmijenili dojmove, te dogovorili provedbu ankete na temu Plave ekonomije na svojim matičnim školama.

Karla Čep, 4.d

Kako smo doživjeli posjet Humani novoj

Humana nova je neprofitna organizacija koja se bavi preradom i prodajom rabljenog tekstila te pružanjem usluge šivanja. Nakon dolaska prvi nam se obratio upravitelj zadruge Ivan Božić te nas upoznao s povijesti i radom zadruge. Zadruga trenutno zapošljava 15 radnika od kojih je nekoliko njih s invaliditetom i nekoliko mladih majki. Osim radnika tu su i volonteri koji volontiraju na svim većim akcijama, a u zamjenu za svoj rad dobivaju odjeću. Zadruga posluje sa inozemnim partnerima iz Njemačke i Indije. Nakon upraviteljeva uvoda zaposlenica zadruge nas je provela kroz šivaonu. Nakon posjeta Humani novoj otišli smo na druženje uz ručak, gdje smo izmijenili dojmove i dogovorili provedbu ankete.

Luka Vinter

Posjet Humani Novoj me se dojmio jer sam vidjela kako rade socijalne zadruge. Kod njih mi se svidjelo što među zaposlenima ima i nekoliko invalida. Bila sam ugodno iznenađena što Zadruga izrađuje majice po narudžbi iz inozemstva, jer Hrvatska većinom uvozi robu.

Drago mi je što zadruga Humana Nova ne pravi razlike među ljudima, posebno među onima s posebnim potrebama, te ih zapošljava i time daje kvalitetu njihovom životu.

Štefica Kos

Meni se taj posjet jako sviđao  jer sam dobio  neke nove ideje. Isprva nisam bio osobito oduševljen, ali kad smo došli u radionicu sve se promijenilo. Sviđa mi se to što se u Zadruzi zapošljavaju osobe s invaliditetom.

Karlo Habajec

Svidio mi se posjet Humani Novoj jer smo vidjeli kako radi socijalna zadruga koja zapošljava osobe s invaliditetom. Najviše me se dojmilo to što  Humana nova potiče zapošljavanje društveno marginaliziranih osoba.

Fasciniralo me to što majice koje izrađuju u socijalnoj zadruzi odlaze za Njemačku, jer Hrvati većinom uvoze odjeću iz drugih zemalja, a rijetko izvoze u strane države.

Sviđa mi se što zadruga svojim djelovanjem doprinosi izgradnji tolerantnih društvenih odnosa i uravnoteženom korištenju resursa.

Nikolina Horvat