KRITERIJI PRAĆENJA I OCJENJIVANJA
(prema Kurikulima nastavnih predmeta)
1. razred osnovne škole
Postotna skala za ocjenjivanje pisanih provjera
POSTOTAK |
OCJENA |
0 % – 49 % |
nedovoljan (1) |
50 % - 62 % |
dovoljan (2) |
63 % - 76 % |
dobar (3) |
77% - 89 % |
vrlo dobar (4) |
90% - 100 % |
odličan (5) |
Diktati i razumijevanje pročitanoga teksta (odgovori na pitanja): do 1 pogreške – odličan (5), 2 pogreške – vrlo dobar (4), 3-4 pogreške – dobar (3), 5-6 pogrešaka - dovoljan (2), 7 i više pogrešaka – nedovoljan (1).
Prepisivanje: bez pogrešaka – odličan (5), 1 pogreška – vrlo dobar (4), 2-3 pogreške - (dobar (3), 4-5 pogrešaka – dovoljan (2), 6 i više pogrešaka – nedovoljan (1).
Oblikovanje kraćih tekstova - prati se i boduje - ( 2 boda – u potpunosti ostvarena sastavnica, 1 bod – djelomično ostvarena sastavnica, 0 bodova – neostvarena sastavnica)
1. Sastavnica - Cjelovitost kraćeg teksta - međusobna povezanost i ulančanost rečenica.
2. Sastavnica - Rječnik i stil – jasno izražavanje i oblikovanje misli, funkcionalna uporaba riječi.
3. Sastavnica - Pravopis i primjena pravopisnih pravila – utvrđuje se točnost primjene - veliko početno slovo, rečenični znak.
4. Sastavnica - Uporaba formalnog školskog pisma – utvrđuje se čitkost, urednost i točnost u oblikovanju slova.
Bodovi i ocjena: 8 bodova – odličan (5), 7 bodova – vrlo dobar (4), 6 bodova – dobar (3), 5 bodova – dovoljan (2), 4 i manje bodova - nedovoljan (1)
NASTAVNI PREDMET: HRVATSKI JEZIK
Sastavnice vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik su:
- hrvatski jezik i komunikacija
- književnost i stvaralaštvo
- kultura i mediji.
Sadržaj vrednovanja u nastavnom predmetu su:
- razgovor, pitanja i odgovori (usmeni odgovori)
- rješavanje zadataka pisane provjere znanja
- rješavanje problemskih zadataka
- tumačenje grafičkih organizatora znanja i/ili tablično/grafički prikazanih rezultata znanstvenih istraživanja
- izvedba pokusa ili istraživanja prema pisanom protokolu
- obrazloženje izvedenog pokusa ili istraživanja
- izrada izvješća o provedenom istraživanju prema unaprijed utvrđenim kriterijima
- izrada konceptualnih i/ili umnih mapa, križaljki, pitalica, rebusa, kvizova, stripova, infografika prema unaprijed utvrđenim kriterijima
- pisanje sastavka na određenu temu prema unaprijed zadanim smjernicama i utvrđenim kriterijima
- izrada plakata, prezentacija, seminara prema unaprijed utvrđenim kriterijima.
Oblici vrednovanja naučenog su:
- usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga i /ili otvorenog tipa;
- predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici,
- praktični radovi, projekti; učeničke mape i sl.
Tekst u kurzivu je u cijelosti preuzet iz Kurikuluma za Hrvatski jezik.
SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA: HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA |
|||||||
ISHOD: OŠ HJ A. 1. 1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. |
|||||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
||
razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama“ po zadanim elementima. |
Djelomično razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama.
|
Razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama uz poticaj i dodatna pitanja.
|
Samostalno oblikuje razgovor u skladu sa svojim interesima i potrebama uz manji poticaj. |
Samostalno i bez poticaja razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama te primjenjuje pravilnu jezičnu intonaciju. |
||
postavlja jednostavna pitanja;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „postavlja jednostavna pitanja“ po zadanim elementima. |
Postavlja jednostavna pitanja uz stalni poticaj.
|
Postavlja jednostavna pitanja i primjenjuje upitne riječi.
|
Postavlja jednostavna pitanja koja uz poticaj proširuje i pravilno koristi upitne riječi.
|
Pravilno formulira upitne rečenice bez poticaja i pomoći, upitne riječi koristi jezično ispravno i u duhu jezika govorenja. |
||
odgovara cjelovitom rečenicom; |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „odgovara cjelovitom rečenicom“ po zadanim elementima. |
Na postavljena pitanja odgovara kratkom, gramatički nepravilnom i nepotpunom rečenicom. |
Odgovara na postavljena pitanja uglavnom kratkim rečenicama.
|
U većoj mjeri potpuno odgovara na postavljena pitanja cjelovitom rečenicom čineći manje greške. |
U potpunosti odgovara na postavljena pitanja cjelovitom rečenicom koju produbljuje i proširuje. |
||
upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti, izvoli;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti, izvoli“ po zadanim elementima. |
Upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti i izvoli ne shvaćajući njihovo značenje u aktivnosti govorenja. |
Uglavnom upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti i izvoli bez dodatnog konteksta.
|
U većoj mjeri upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti i izvoli uz kraće dodatno pojašnjenje.
|
Upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti i izvoli jasno i uz pojašnjenje i te su riječi dio svakodnevne samostalne komunikacije. |
||
govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu“ po zadanim elementima. |
Djelomično povezuje rečenice u kraću cjelinu isključivo uz predložak i navođenje.
|
Govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu uz dodatna pitanja i sugestije učitelja.
|
U većoj mjeri govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu.
|
Inicira razgovor koji povezuje u cjelinu bez poticaja i navođenja te rečenice suvislo i jasno povezuje u tematsku cjelinu. |
||
izgovora glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem; |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „izgovora glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem“ po zadanim elementima. |
Djelomično izgovara glasove i naglašava riječi uz pomoć reprodukcije. |
Izgovara glasove i naglašava riječi uz pomoć reprodukcije.
|
U većoj mjeri izgovara glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem. |
Izgovora glasove i naglašava riječi točno i elokventno u skladu s jezičnim razvojem. |
||
točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s jezičnim razvojem i dobi;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s jezičnim razvojem i dobi“ po zadanim elementima. |
Greške u intonaciji kao i netočan poredak riječi u rečenici uočava isključivo pomoću modela.
|
Prema zadanim smjernicama uglavnom točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s jezičnim razvojem i dobi. |
U većoj mjeri točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s jezičnim razvojem i dobi.
|
Spretno, samostalno i točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s jezičnim razvojem i dobi.
|
||
poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora“ po zadanim elementima. |
Poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora isključivo uz stalno podsjećanje na norme lijepoga ponašanja. |
Uglavnom poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora. |
Većinom poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora. |
U potpunosti poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora spretno i argumentirano. |
||
ISHOD: OŠ HJ A. 1. 2. Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta. |
|||||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
||
sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora“ po zadanim elementima. |
Sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora uz težu koncentraciju.
|
Uglavnom sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora uz povremeno skretanje pažnje na sadržaj. |
Većinom sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora.
|
U potpunosti sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora s aktivnom pažnjom i interakcijom.
|
||
odgovara na pitanja o slušanome tekstu;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „odgovara na pitanja o slušanome tekstu“ po zadanim elementima. |
Kratko i nepotpuno odgovara na pitanja o slušanome tekstu. |
Uglavnom odgovara na pitanja o slušanome tekstu uz stalno navođenje.
|
U većoj mjeri odgovara na pitanja o slušanome tekstu.
|
Samostalno i potpuno odgovara na pitanja o slušanome tekstu. |
||
postavlja pitanja o slušanome tekstu; sluša i razumije uputu i postupa prema uputi;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „postavlja pitanja o slušanome tekstu; sluša i razumije uputu i postupa prema uputi“ po zadanim elementima. |
Postavlja pitanja o slušanome tekstu prema predlošku, ali ne samostalno; sluša i razumije jasnu i kratku uputu i postupa prema uputi uz navođenje i korak po korak. |
Uglavnom postavlja jednostavna pitanja o slušanom tekstu; sluša i razumije jednostavniju uputu i postupa prema njoj.
|
U većoj mjeri postavlja pitanja o slušanome tekstu; sluša i razumije uputu i postupa prema uputi.
|
Inicira postavljanje pitanja o slušanome tekstu te ih produbljuje; sluša i razumije uputu i postupa prema uputi brzo i točno.
|
||
točno ponavlja izgovor glasova i čestih riječi te intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu; |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „točno ponavlja izgovor glasova i čestih riječi te intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu“ po zadanim elementima. |
Nakon višekratnog i učestalog ponavljanja čestih riječi i glasova iste ponavlja i pravilno intonira zadane rečenice. |
Uglavnom točno ponavlja izgovor glasova i čestih riječi te intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu.
|
Većinom točno izgovara učestale glasove i riječi te primjenjuje pravilnu rečeničnu intonaciju.
|
U potpunosti točno izgovora glasove i riječi hrvatskoga standardnog književnog jezika, te intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu. |
||
spoznaje značenje riječi na temelju vođenoga razgovora |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „spoznaje značenje riječi na temelju vođenoga razgovora“ po zadanim elementima. |
Teže spoznaje značenje riječi na temelju vođenog razgovora. |
Uz pomoć spoznaje značenje riječi na temelju vođenog razgovora uz dodatna pojašnjenja. |
Uz manje greške spoznaje značenje riječi na temelju vođenoga razgovora. |
U svakodnevnom govoru u potpunosti koristi i produbljuje riječi na temelju razgovora. |
||
ISHOD: OŠ HJ A. 1. 3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i obilježjima jezičnoga razvoja. |
|||||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
||
razlikuje slovo od drugih znakova; prepoznaje slova; |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „razlikuje slovo od drugih znakova; prepoznaje slova“ po zadanim elementima. |
Razlikuje slovo od drugih znakova uz dopunu i pojašnjenje, prepoznaje dio slova. |
Uglavnom razlikuje slovo od drugih znakova; prepoznaje većinu slova. |
Većinom razlikuje slovo od drugih znakova i prepoznaje slova čineći manje greške. |
Razlikuje sva slova i prepoznaje ih samostalno i bez poticaja. |
||
povezuje napisano slovo s glasom; povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu; |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „povezuje napisano slovo s glasom; povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu“ po zadanim elementima. |
Teže povezuje napisano slovo s glasom; povremeno povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu. |
Uglavnom povezuje napisano slovo s glasom; povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu uz manje greške i dodatni poticaj. |
Uz manje greške povezuje napisano slovo s glasom; povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu. |
Samostalno i točno povezuje napisano slovo s glasom; povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu s lakoćom. |
||
čita riječi, rečenice, tekstove primjereno početnomu opismenjavanju;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „čita riječi, rečenice, tekstove primjereno početnomu opismenjavanju“ po zadanim elementima. |
Čita kraće riječi i rečenice metodom slovkanja. |
Sporo i nesigurno čita riječi, rečenice i tekstove primjereno početnomu opismenjavanju. |
Uz manje greške, čita riječi, rečenice i tekstove primjereno početnomu opismenjavanju. |
Brzo i tečno čita rečenice i tekstove primjereno početnomu opismenjavanju. |
||
odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta“ po zadanim elementima. |
Nakon čitanja teksta odgovara na jednostavna pitanja uz stalni poticaj i potpitanja. |
Uglavnom odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta. |
U većoj mjeri potpuno odgovara na postavljena pitanja cjelovitom rečenicom čineći manje greške. |
U potpunosti odgovara na postavljena pitanja cjelovitom rečenicom koju produbljuje i proširuje. |
||
postavlja pitanja primjereno početnom opismenjavanju;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „postavlja pitanja primjereno početnom opismenjavanju“ po zadanim elementima. |
Postavlja jednostavna pitanja uz stalni poticaj.
|
Postavlja jednostavna pitanja i primjenjuje upitne riječi.
|
Postavlja jednostavna pitanja koja uz poticaj proširuje i pravilno koristi upitne riječi.
|
Pravilno formulira upitne rečenice bez poticaja i pomoći, upitne riječi koristi jezično ispravno i u duhu jezika govorenja. |
||
prikazuje i čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta (npr. Matematika, Priroda i društvo...) |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prikazuje i čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta“ po zadanim elementima. |
Podatke u grafičkim prikazima čita isključivo uz pomoć nastavnika. |
Uglavnom samostalno čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta. |
U većoj mjeri čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta. |
U potpunosti prikazuje, povezuje i čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta. |
||
ISHOD: OŠ HJ A. 1. 4. Učenik piše školskim formalnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim razvojem. |
|||||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
||
povezuje glas s odgovarajućim slovom; razlikuje slova od drugih znakova; povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „povezuje glas s odgovarajućim slovom; razlikuje slova od drugih znakova; povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu“ po zadanim elementima. |
Povezuje određene glasove s odgovarajućim slovima čineći greške; razlikuje neka slova od drugih znakova; povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu uz pomoć i poticaj. |
Uglavnom povezuje glas s odgovarajućim slovom te razlikuje slova od drugih znakova; povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu uz povremena slovkanja i slogovno čitanje. |
U većoj mjeri povezuje glas s odgovarajućim slovom; razlikuje slova od drugih znakova; povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu. |
Povezuje glas s odgovarajućim slovom točno i pravovremeno; razlikuje slova od drugih znakova bez greške; povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu ispravno i jasno. |
||
piše velika i mala slova školskoga formalnog pisma;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „piše velika i mala slova školskoga formalnog pisma“ po zadanim elementima. |
Griješi u pisanju velikih i malih slova školskog formalnog pisma jer ne poznaje sva usvojena slova školskog formalnog pisma. |
Piše velika i mala slova školskoga formalnog pisma uz greške i zamjenu slova. |
Piše velika i mala slova školskoga formalnog pisma uz manja odstupanja (prelazi redove). |
Točno i pravilno piše velika i mala slova školskoga formalnog pisma. |
||
prepisuje riječi i rečenice;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepisuje riječi i rečenice“ po zadanim elementima. |
Prepisuje jednostavnije riječi i rečenice nepravilno pišući velika i mala zadana slova u zadatcima. |
Prepisuje riječi i rečenice bez naglaska na urednost napisanoga. |
Prepisuje riječi i rečenice vodeći računa o obliku slova i rečeničnim znakovima. |
Pravilno i uredno prepisuje riječi i rečenice vodeći računa o obliku slova i rečeničnim znakovima. |
||
samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima; |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima“ po zadanim elementima. |
Povremeno samostalno piše riječi i rečenice samo s nekim naučenim slovima, izostavlja slova koja nisu naučena ili ih mijenja s nekim drugim slovima. |
Uglavnom samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima prema uputama i uz pojašnjenja. |
Samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima uz greške u pisanju nekih slova. |
Samostalno piše riječi i rečenice naučenim slovima točno, lako i pravovremeno jer je usvojio zadana slova školskog formalnog pisma te ih piše pravilno primjenjujući dosad obrađena jezična pravila u pisanju. |
||
oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju“ po zadanim elementima. |
Uz stalni poticaj i navođenje oblikuje kratak pisani tekst ne vodeći računa o primjeni pravopisnih pravila. |
Oblikuje kratak pisani tekst u formi odgovora na postavljena pitanja. |
Oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju. |
Samostalno oblikuje pisani tekst razrađujući priču i vodeći računa o urednosti i strukturi fabule. |
||
ističe pisanje velikog početnog slova: prva riječ u rečenici, vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta u užem okružju; |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „ističe pisanje velikog početnog slova: prva riječ u rečenici, vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta u užem okružju“ po zadanim elementima. |
Metodom pokušaja i pogrešaka piše veliko početno slovo u rečenici, imenima i prezimenima ljudi te naseljenih mjesta u okružju. |
Uglavnom ističe pisanje velikog početnog slova (prva riječ u rečenici, vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta u užem okružju) samo na poznatim primjerima. Pravopisna pravila ne prenosi na ostale primjere. |
Većinom ističe pisanje velikog početnog slova (prva riječ u rečenici, vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta u užem okružju) primjenjujući naučena pravopisna pravila. |
Promatrajući primjere samostalno donosi pravopisna pravila za pisanje velikog početnog slova (prva riječ u rečenici, vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta u užem okružju) te ih koristi u pisanju. |
||
piše rečenični znak na kraju rečenice |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „piše rečenični znak na kraju rečenice“ po zadanim elementima. |
Uz stalna podsjećanja piše rečenični znak na kraju rečenice. |
Piše rečenični znak na kraju rečenice uz povremena podsjećanja. |
U većoj mjeri piše rečenični znak na kraju rečenice. |
Samostalno određuje vrstu rečenice te analogno tome zaključuje koji znak staviti. |
||
ISHOD: OŠ HJ A. 1. 5. Učenik upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju u uobičajenim komunikacijskim situacijama. |
|||||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
||
izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice; |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice“ po zadanim elementima. |
Izabire isključivo poznate riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice uz više vremena i pomoći. |
Povremeno izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice uz dodatne upute. |
Izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice. |
Izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice s lakoćom i sigurnošću u izvedbu. |
||
traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije; |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije“ po zadanim elementima. |
Potrebno je dodatno pojasniti i približiti nepoznate riječi. |
Učenik povremeno traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije isključivo od učitelja. |
Traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije od učitelja, ali s rječnikom i drugim medijima koristi uz pomoć i upute. |
Učenik sam istražuje značenja nepoznatih riječi koristeći se rječnikom ili digitalnim medijima. |
||
objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora; |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora“ po zadanim elementima. |
Objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora uz pojašnjavanja i pojednostavljeni vođeni razgovor. |
Objašnjava vlastitim riječima značenje nekih nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora. |
Objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora uz nezamjetne greške u značenju riječi. |
Objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora primjenjujući pravilnu intonaciju i produbljuje svojim primjerom. |
||
traži nepoznate riječi u dječjem rječniku poznavajući abecedni poredak riječi i čita s razumijevanjem objašnjenje značenja riječi |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „traži nepoznate riječi u dječjem rječniku poznavajući abecedni poredak riječi i čita s razumijevanjem objašnjenje značenja riječi“ po zadanim elementima. |
Traži nepoznate riječi u dječjem rječniku uz pomoć i predložak djelomično poznavajući abecedni poredak riječi. Čita slovkanjem objašnjenje značenja riječi i razumije nakon višekratnog ponavljanja. |
Traži lakše i kraće nepoznate riječi u dječjem rječniku poznavajući abecedni poredak riječi čineći manje greške i relativno uspješno čita s razumijevanjem objašnjenje značenja riječi. |
Traži nepoznate riječi u dječjem rječniku većinom poznavajući abecedni poredak riječi i čita s razumijevanjem objašnjenje značenja riječi uz poneko slogovno čitanje. |
Traži nepoznate riječi u dječjem rječniku poznavajući abecedni poredak riječi i čita s razumijevanjem objašnjenje značenja riječi te povezuje novo sa već naučenim u smislenu cjelinu. |
||
ISHOD: OŠ HJ A. 1. 6. Učenik prepoznaje razliku između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika. |
|||||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
||
prepoznaje različitost u riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika; |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje različitost u riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika“ po zadanim elementima. |
Ponekad prepoznaje različitost u kratkim i učeniku poznatim riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika. |
Uglavnom prepoznaje različitost u riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika uz zadani predložak. |
U većoj mjeri prepoznaje različitost u riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika prema zadanom primjeru. |
Prepoznaje različitost u riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika. |
||
prepoznaje naglasnu različitost riječi u mjesnome govoru i standardnome hrvatskome jeziku |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje naglasnu različitost riječi u mjesnome govoru i standardnome hrvatskome jeziku“ po zadanim elementima. |
Učenik teže prepoznaje naglasnu različitost riječi u mjesnome govoru i standardnome hrvatskome jeziku. |
Uz pomoć prepoznaje naglasnu različitost riječi u mjesnome govoru i standardnome hrvatskome jeziku u poznatim riječima i učeniku lako razumljivim riječima i izrazima uz dodatna pojašnjenja nekih riječi. |
Prepoznaje naglasnu različitost riječi u mjesnome govoru i standardnome hrvatskome jeziku čineći poneke greške. |
Prepoznaje naglasnu različitost riječi u mjesnome govoru i standardnome hrvatskome jeziku točno i lako. |
||
ISHOD: OŠ HJ A. 1. 7. Učenik prepoznaje glasovnu strukturu riječi te glasovno analizira i sintetizira riječi primjereno početnomu opismenjavanju. |
|||||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
||
prepoznaje glasovnu strukturu riječi; uočava početni, središnji i završni glas u riječi; |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje glasovnu strukturu riječi; uočava početni, središnji i završni glas u riječi“ po zadanim elementima. |
Prepoznaje glasovnu strukturu riječi uz upute i primjere; uočava početni, središnji i završni glas u riječi korak po korak. |
Uglavnom prepoznaje glasovnu strukturu riječi; uočava početni, središnji i završni glas u riječi čineći greške. |
U većoj mjeri prepoznaje glasovnu strukturu riječi; uočava početni, središnji i završni glas u riječi. |
Pravovremeno i samostalno prepoznaje glasovnu strukturu riječi; uočava početni, središnji i završni glas u riječi bez ikakve pomoći i predloška/primjera. |
||
izvodi glasovnu analizu i sintezu; |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „izvodi glasovnu analizu i sintezu“ po zadanim elementima. |
Isključivo uz pomoć učitelja i metodu pokušaja i pogrešaka izvodi glasovnu analizu i sintezu. |
Izvodi glasovnu analizu i sintezu kraćih i poznatih riječi uz pomoć. |
Izvodi glasovnu analizu i sintezu kraćih riječi u većoj mjeri. |
Samostalno i sigurno izvodi glasovnu analizu i sintezu na duljim i nepoznatim riječima. |
||
pravilno izgovora glasove i naglašava riječi primjereno početnomu opismenjavanju |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „pravilno izgovora glasove i naglašava riječi primjereno početnomu opismenjavanju“ po zadanim elementima. |
Djelomično izgovara glasove i naglašava riječi uz pomoć reprodukcije.
|
Izgovara glasove i naglašava riječi uz pomoć reprodukcije.
|
Većinom točno izgovara glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem.
|
Izgovora glasove i naglašava riječi točno i elokventno u skladu s jezičnim razvojem.
|
||
SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA PREMA KURIKULARNIM DOKUMENTIMA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO |
|||||||
OŠ HJ B.1.1. Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom. |
|||||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
||
govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta“ po zadanim elementima. |
Šturo i nepotpunim rečenicama izražava osobni doživljaj djela (kratki odgovori, potvrdni ili niječni, uz upite i potpitanja). |
Većinom uz podršku i potpitanja govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta |
Slobodno izražava osobni doživljaj djela, govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta uz kraća potpitanja. |
Izražava osobni doživljaj nakon slušanja/čitanja književnog djela koristeći se opisima i cjelovitim rečenicama. |
||
izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima, crtežom i pokretom |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima, crtežom i pokretom“ po zadanim elementima. |
Nesigurno ili isključivo vođeno od strane učitelja, kratkim i jednostavnim rečenicama, izražava jednu opisanu situaciju ili doživljaj riječima. |
Uglavnom uspješno izražava neke od opisanih situacija i doživljenoga u književnome tekstu riječima, crtežom ili pokretom. |
Uz manji poticaj opisuje predočene situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima, crtežom i pokretom.
|
Maštovito i živopisno izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima, crtežom i pokretom.
|
||
izražava mišljenje o postupcima likova |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „izražava mišljenje o postupcima likova“ po zadanim elementima. |
Siromašnim rječnikom, većinom potvrdnim ili niječnim odgovorima na učiteljeva pitanja izražava vlastito mišljenje o događajima u priči i postupcima likova. |
Potaknut mišljenjima vršnjaka slobodniji je u izražavanju vlastitog mišljenja o događajima u priči i postupcima likova, sklon služiti se tuđom interpretacijom. |
Izražava vlastito mišljenje o događajima u priči i postupcima likova većinom ispravnim rečenicama. |
Samouvjereno i argumentirano izražava vlastito mišljenje o događajima u priči i postupcima likova te ih dovodi u suodnos. |
||
uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju“ po zadanim elementima. |
Prepoznaje postupke likova iz književnoga djela i klasificira ih na dobre ili loše, ali ih teško uspoređuje s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju. |
Razlikuje postupke likova iz književnog teksta, ali ih uspoređuje prema primjeru s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju. |
Uz povremeni poticaj ili dodatnu kraću uputu samostalno uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju. |
Argumentirano uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju, dovodeći u vezu osobna iskustva s onima iz književnog teksta. |
||
pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu“ po zadanim elementima. |
Uz usmjeravanje pripovijeda o događaju iz svakodnevnoga života koji je u vezi s onime u književnome tekstu koristeći brojne poštapalice. |
Prema zadanom planu pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu uz veće greške. |
Pripovijeda uz manje greške o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu. |
Pripovijeda, povezuje i uspoređuje događaje svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu. |
||
objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa“ po zadanim elementima. |
Teško i uz pomoću niza potpitanja objašnjava razloge zbog kojih mu se neki tekst sviđa ili ne sviđa. |
Nepotpunim rečenicama iznosi ali ne potkrepljuje primjerima razloge zbog kojih mu se neki tekst sviđa ili ne sviđa. |
Objašnjava razloge zbog kojih mu se neki tekst sviđa ili ne sviđa. |
Argumentirano objašnjava razloge zbog kojih mu se neki tekst sviđa ili ne sviđa te svojim izlaganjem služi za primjer. |
||
dogovorenim simbolima unutar skupine ili crtežom izražava sviđa li mu se književni tekst ili ne sviđa |
Navedena razrada ishoda se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske godine. |
||||||
ISHOD: OŠ HJ B. 1. 2. Učenik sluša/čita književni tekst, izražava o čemu tekst govori i prepoznaje književne tekstove prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi. |
|||||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
||
prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i igrokaz prema obliku;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i igrokaz prema obliku“ po zadanim elementima. |
Metodom pokušaja i pogrešaka prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i igrokaz prema obliku. |
Uz dodatna pitanja i primjere prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i igrokaz prema obliku. |
Prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i igrokaz prema obliku uz poneku pogrešku. |
Prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i igrokaz prema obliku i razlikuje ih te rado stvara i svoje navedene književne vrste primjereno dobi. |
||
opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima“ po zadanim elementima. |
Proizvoljno i neprecizno opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima. |
Opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima uz dodatna pitanja učitelja. |
Samostalno opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima uz poneku grešku. |
Samostalno opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima iznoseći vlastite stavove i izvodeći zaključke i poruke. |
||
prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu; |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu“ po zadanim elementima. |
Uz ponavljanje i naglašavanje riječi koje se rimuju uočava rimu. |
Prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu uz poticaj učitelja. |
U većoj mjeri prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu. |
Prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu, samostalno stvara svoje rime. Slušno uočava rimu kao poklapanje u posljednjem slogu. |
||
prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama;
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama“ po zadanim elementima. |
Čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama prepoznaje tek uz dodatna naglašavanja elemenata. |
Prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama donoseći vlastite stavove i vrijednosti ne vodeći računa o pravogovoru. |
Prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama donoseći vlastite stavove i vrijednosti. |
Prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama i radi samostalnu karakterizaciju likova donoseći vlastite stavove i vrijednosti. |
||
prepoznaje elemente igre riječima u pjesmama za djecu |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje elemente igre riječima u pjesmama za djecu“ po zadanim elementima. |
Slušno uočava elemente igre riječima u pjesmi tek uz dodatnu pomoć. |
Prepoznaje elemente igre riječima u pjesmama za djecu. |
Uočava koncept u igrama riječima i izdvaja ih u pjesmi. |
Samostalno stvara svoje igre riječima ili nadopunjuje već ponuđene. |
||
prepričava pročitanu priču vlastitim riječima
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepričava pročitanu priču vlastitim riječima“ po zadanim elementima. |
Prepričava pročitanu priču uz mnogo potpitanja i poticaja. |
Prepričava pročitanu priču vlastitim riječima uz uporabu poštapalica i neknjiževnih izraza. |
Prepričava pročitanu priču vlastitim riječima uz manje greške. |
Prepričava i produbljuje pročitanu priču vlastitim riječima i bogatim rječnikom. |
||
OŠ HJ B 1. 3. Učenik izabire ponuđene književne tekstove i čita/sluša ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu. Razrada ishoda:
|
Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske godine. |
||||||
OŠ HJ B. 1. 4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta. Razrada ishoda:
|
Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske godine. |
||||||
SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA PREMA KURIKULARNIM DOKUMENTIMA: KULTURA I MEDIJI |
|||||||
ISHOD: OŠ HJ C. 1. 2. Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu. |
|||||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
||
izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima: animirani filmovi, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa, kazališne predstave, slikovnice i knjige za djecu; |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima: animirani filmovi, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa, kazališne predstave, slikovnice i knjige za djecu“ po zadanim elementima. |
Uz primjere i poticaj učitelja prepoznaje medijske sadržaje. |
Uglavnom prepoznaje određene medijske sadržaje i o njima razgovara uz poticaje. |
U većoj mjeri izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima. |
Izdvaja, uspoređuje i analizira omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima. |
||
sluša ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „sluša ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu“ po zadanim elementima. |
Uz nepostojanu pažnju sluša kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu ne povezujući sadržaje. |
Sluša kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu povezujući sadržaje uz pomoć učitelja. |
Sluša kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu povezujući sadržaje. |
Samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu i o njima argumentirano razgovara. |
||
OŠ HJ C. 1. 3. Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi. Razrada ishoda:
|
Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske godine. |
||||||
NASTAVNI PREDMET: LIKOVNA KULTURA
Učenje i poučavanje predmeta Likovna kultura u 1. razredu osnovne škole organizira se kao niz manjih ili većih cjelina vezanih uz zadane i izborne teme.
Zadane teme:
- Slika, igra, priča: učenik istražuje različite odnose između slike i priče proizašle iz osobnih doživljaja. Kao poticaj koristi igru, umjetnička djela, literarne i glazbene predloške (ispričati priču kombinacijama boja, kontrasta, ritma itd.).
- Vidljivo-nevidljivo: učenik koristi likovnu ili vizualnu umjetnost kao mogućnost interpretacije vidljivoga (svijeta koji ga okružuje) i izražavanja nevidljivoga (unutarnjega svijeta osjećaja, misli i stavova).
- Priroda i oblik: učenik istražuje prirodu različitim osjetilima (vizualni opažaj, taktilni i prostorni doživljaj: uočavanje detalja, boja, površina, odnosa veličina i oblika, ritma, građe oblika itd.).
- Prostor u kojem boravim: učenik istražuje povezanost oblikovanja prostora u kojem svakodnevno boravi s kvalitetom vlastitog života (namjena, veličina, boja, oblik, granice prostora itd.).
Izborne teme:
- Zajedno smo različiti: učenik likovnim i vizualnim izražavanjem istražuje pripadnost skupini, vršnjacima, obitelji i zajednici te važnost prihvaćanja različitosti, međusobnog uvažavanja i tolerancije.
- Umjetnost i zajednica: učenik istražuje likovno i vizualno oblikovanje kao sastavni dio života pojedinca i zajednice (prisutnost likovnog i vizualnog oblikovanja u svakodnevnom okruženju; dizajn, primijenjena umjetnost, vizualne komunikacije, kazalište, spomenici, muzeji, galerije, izložbe, ulična umjetnost).
Elementi ocjenjivanja i vrednovanja od prvog do četvrtog razreda osnovne škole uključuju:
- stvaralaštvo (stvaralački proces)
- stvaranje udaljenih asocijacija (izbjegavanje šablonskih i stereotipnih prikaza)
- prepoznaje učinjeno i na temelju toga poduzima sljedeće korake.
Načini praćenja su: diskusija, skice, bilješke (razrada procesa izvedbe), likovni ili vizualni rad.
Tekst u kurzivu je u cijelosti preuzet iz Kurikuluma za Likovnu kulturu.
STVARALAŠTVO I PRODUKTIVNOST |
||||
ISHOD: OŠ LK A.1.1. Učenik prepoznaje umjetnost kao način komunikacije i odgovara na različite poticaje likovnim izražavanjem. |
||||
|
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
|
RAZRADA ISHODA: Učenik odgovara likovnim i vizualnim izražavanjem na razne vrste poticaja. |
Učenik se uglavnom uspješno likovno i vizualno izražava na neke vrste poticaja. |
Učenik se u većoj mjeri uspješno likovno i vizualno izražava na razne vrste poticaja. |
Učenik se u potpunosti uspješno likovno i vizualno izražava na sve vrste poticaja, ističući svoju kreativnost i slobodu u likovnom izražavanju. |
|
Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi: • princip kreativne igre • likovni jezik (obvezni pojmovi likovnog jezika i oni za koje učitelj smatra da mu mogu pomoći pri realizaciji ideje u određenom zadatku) • iskustvo usmjerenog opažanja • prožimanje različitih umjetničkih formi (glazba, ples/pokret, priča, predstava, likovna i vizualna umjetnost); • doživljaj temeljen na osjećajima, iskustvu, mislima i informacijama • upoznaje pojmove te forme izražavanja i oblikovanja vezane uz likovnu ili vizualnu umjetnost i kulturu • Učenik, kroz kreativnu igru, otkriva značaj osobnog zadovoljstva u stvaralačkom procesu
|
Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju većinom koristi:
|
Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju uglavnom koristi:
|
Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju, koristi:
|
|
ISHOD: OŠ LK A.1.2. Učenik demonstrira poznavanje osobitosti različitih likovnih materijala i postupaka pri likovnom izražavanju. |
||||
RAZRADA ISHODA |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
|
Učenik primjećuje osobitosti likovnih materijala i postupaka te ih primjenjuje pri likovnom izražavanju. |
Učenik primjećuje osobitosti likovnih materijala i postupaka te ih primjenjuje uz poticaj i dodatna pojašnjenja pri likovnom izražavanju. Učenik koristi crtačke, slikarske, prostorno plastičke i druge materijale i tehnike pomalo nesigurno, teže koordinira prste i oči te sitne pokrete. |
Učenik primjećuje i povremeno uspoređuje osobitosti likovnih materijala i postupaka te ih uglavnom primjenjuje bez poticaja, ali s dodatnim uputama pri likovnom izražavanju. Učenik koristi crtačke, slikarske, prostorno plastičke i druge materijale i tehnike prilično precizno i usredotočeno, pokušavajući koordinirati prste i oči te sitne pokrete. |
Učenik primjećuje i uspoređuje osobitosti likovnih materijala i postupaka te ih primjenjuje bez poticaja i dodatnog pojašnjenja pri likovnom izražavanju na zanimljiv način. Učenik samostalno i sigurno koristi crtačke, slikarske, prostorno plastičke i druge materijale i tehnike precizno, usredotočeno, koordinira prste i oči te sitne pokrete. |
|
DOŽIVLJAJ I KRITIČKI STAV |
||||
ISHOD: OŠ LK B.1.1. Učenik razlikuje likovno i vizualno umjetničko djelo te prepoznaje osobni doživljaj, likovni jezik i tematski sadržaj djela |
||||
RAZRADA ISHODA |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
|
Učenik povezuje djelo s vlastitim iskustvom i opisuje osobni doživljaj djela.
|
Učenik povezuje djelo s vlastitim iskustvom i opisuje osobni doživljaj djela isključivo uz poticaj ili prema primjeru.
Učenik u stvarnome prostoru upoznaje i istražuje barem 1 skulpturu u javnom prostoru i elemente grada/sela (arhitektura i urbanizam) uz dodatne upute i rad po koracima. |
Učenik povezuje djelo s vlastitim iskustvom i opisuje osobni doživljaj djela uz manji poticaj.
Učenik u stvarnome prostoru upoznaje i istražuje skulpture u javnom prostoru i elemente grada/sela (arhitektura i urbanizam) prema uputama i zajedničkom radu. |
Učenik povezuje djelo s vlastitim iskustvom i opisuje osobni doživljaj djela bez poticaja, samostalno i uspješno.
Učenik u stvarnome prostoru samostalno upoznaje i istražuje skulpture u javnom prostoru i elemente grada/sela (arhitektura i urbanizam).
|
|
Učenik opisuje:
– tematski sadržaj djela (motiv, teme, asocijacije). |
Učenik kratko i siromašnim rječnikom opisuje:
|
Učenik opisuje:
|
Učenik opisuje i objašnjava te predstavlja navedeno na svom ili drugom djelu :
|
|
ISHOD: OŠ LK B.1.2. Učenik uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika te opisuje svoj rad i vlastiti doživljaj stvaranja. |
||||
RAZRADA ISHODA |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
|
Učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: osobnog doživljaja, likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza teme ili motiva te originalnosti i uloženog truda. |
Učenik uglavnom opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: osobnog doživljaja, likovnog jezika te originalnosti i uloženog truda. Učenik prepoznaje način na koji je izražen u likovnom ili vizualnom radu.
|
Učenik u većoj mjeri opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: osobnog doživljaja, likovnog jezika, likovnih materijala i tehnika, prikaza teme ili motiva te originalnosti i uloženog truda. Učenik prepoznaje poticaj i način na koji je izražen u likovnom ili vizualnom radu. |
Učenik u potpunosti opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: osobnog doživljaja, likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza teme ili motiva te originalnosti i uloženog truda. Učenik prepoznaje poticaj i način na koji je izražen u likovnom ili vizualnom radu. |
|
Učenik prepoznaje poticaj i način na koji je izražen u likovnom ili vizualnom radu. |
Aktivnosti opisivanja događaju se tijekom stvaranja i po dovršetku likovnog ili vizualnog uratka uz poticaj i navođenje. |
Aktivnosti opisivanja događaju se većinom po dovršetku likovnog ili vizualnog uratka. |
Aktivnosti opisivanja događaju se jednako tijekom stvaranja i po dovršetku likovnog ili vizualnog uratka. |
|
Učenik prepoznaje osobno zadovoljstvo u stvaralačkom procesu. |
Učenik prepoznaje osobno zadovoljstvo u stvaralačkom procesu, ali ga je potrebno motivirati kako bi ga izrekao. |
Učenik prepoznaje osobno zadovoljstvo u stvaralačkom procesu. |
Učenik prepoznaje osobno zadovoljstvo u stvaralačkom procesu. |
|
UMJETNOST U KONTEKSTU |
||||
ISHOD: OŠ LK C.1.1. Učenik prepoznaje i u likovnom radu interpretira povezanost oblikovanja vizualne okoline s aktivnostima, sadržajima i namjenama koji se u njoj odvijaju. |
||||
RAZRADA ISHODA |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
|
Kroz kreativne igre u prostoru te likovno i vizualno izražavanje učenik:
|
Kroz kreativne igre u prostoru te likovno i vizualno izražavanje učenik:
|
Kroz kreativne igre u prostoru te likovno i vizualno izražavanje učenik:
|
Kroz kreativne igre u prostoru te likovno i vizualno izražavanje učenik:
|
|
ISHOD: OŠ LK C.1.2. Učenik povezuje neki aspekt umjetničkog djela s iskustvima iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom. |
||||
RAZRADA ISHODA |
|
|||
Učenik povezuje neki od aspekata umjetničkog djela (likovni, vizualni i tematski sadržaj) s iskustvom iz svakodnevnog života i svoje okoline. |
Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. |
|||
Učenik prepoznaje njemu bliske sadržaje kao produkt likovnog i vizualnog izražavanja. |
Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. |
|||
U nastavku donosimo elemente vrednovanja za dodani element: Odgojni učinci rada.
|
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
ODGOJNI UČINCI RADA |
Učenik ne želi raditi ni kao dio skupine niti samostalno čak ni uz stalne poticaje. Ne prihvaća pravila. Neprimjereno se ponaša u radu. Ne prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. Nema razvijen osjećaj samokontrole. Ne nosi pribor za rad. Ne reagira na opomenu.
|
U rad se uključuje tek uz stalne intervencije učitelja. Postavljena pravila prihvaća uz stalna podsjećanja na ista. Neprimjereno se ponaša u radu. Odgovornost za svoje ponašanje prihvaća nakon intervencije učitelja. Potrebno razvijati osjećaj za samokontrolu. Ne brine o urednosti pribora za rad i na sat ga nosi povremeno. Često ne reagira na opomenu.
|
Uz poticaj se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća samo određena postavljena pravila. U radu ponekada dolazi do nepoželjnih oblika ponašanja te je često potrebna intervencija učitelja. Ponekada zaboravlja pribor za rad.
|
U većoj mjeri se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća i slijedi postavljena pravila pri radu uz manje opomene i podsjećanja. U radu se uglavnom ponaša primjereno. Nosi pribor za rad.
|
Rado se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća i slijedi postavljena pravila pri radu. U radu se ponaša primjereno. Redovito nosi pribor za rad i brine o njegovoj urednosti. Sve dodatne zadatke prihvaća i odrađuje na vrijeme, kvalitetno i sa entuzijazmom.
|
NASTAVNI PREDMET: GLAZBENA KULTURA
Domene
- Domena A: Slušanje i upoznavanje glazbe
- Domena B: Izražavanje glazbom i uz glazbu
- Domena C: Glazba u kontekstu
Obvezni elementi vrednovanja u 1. razredu OŠ su:
- Slušanje i poznavanje glazbe
- Izražavanje glazbom i uz glazbu
Tekst u kurzivu je u cijelosti preuzet iz Kurikuluma za Glazbenu kulturu.
DOMENA A. SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE |
|||
ISHOD: OŠ GK A.1.1. Učenik poznaje određeni broj skladbi. |
|||
RAZRADA ISHODA |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz i filmska glazba). |
Poznaje manji dio obrađenih dijelova skladbi različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz i filmska glazba) ali ih nije u mogućnosti razvrstati po navedenim stilovima. |
Poznaje dio obrađenih cjelovitih skladbi ili dijelova različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz i filmska glazba) i uz poticaj ih razvrstava po navedenim stilovima. |
Poznaje većinu obrađenih cjelovitih skladbi različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz i filmska glazba) te ih je u mogućnosti samostalno razvrstati po navedenim stilovima. |
ISHOD: OŠ GK A.1.2. Učenik temeljem slušanja razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice. |
|||
RAZRADA ISHODA |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Temeljem slušanja razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice: – metar/dobe – tempo – visina tona – dinamika – boja/izvođači. |
Temeljem slušanja uspoređuje glazbeno-izražajne sastavnice u različitim skladbama isključivo uz pomoć učitelja te uspoređujući sa prethodno slušanim skladbama i sastavnicama u njima. |
U većoj mjeri, temeljem slušanja uspoređuje glazbeno-izražajne sastavnice u različitim skladbama. |
Temeljem slušanja samostalno uspoređuje glazbeno-izražajne sastavnice u različitim skladbama imenujući i razlikujući jednu od druge. |
DOMENA B. IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU |
|||
ISHOD OŠ GK B.1.1. Učenik sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe. |
|||
RAZRADA ISHODA |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
|
Isključivo uz poticaj sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, teško usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika. Nevoljko i nerealno vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
Većinom sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
Rado i aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika. Realno vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu te daje sugestije za poboljšanje iste. |
ISHOD: OŠ GK B.1.2. Učenik pjeva/izvodi pjesme i brojalice. |
|||
RAZRADA ISHODA |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika). |
Nevoljko pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom ne uvažavajući glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika). |
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uz manja odstupanja uvažava glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika). |
Samostalno i rado pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika). |
ISHOD: OŠ GK B.1.3. Učenik izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu. |
|||
RAZRADA ISHODA |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža i uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
Uz poticaj i intervencije učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe. Potrebno učestalo skretanje pozornosti na uvažavanje glazbeno-izražajnih sastavnica. |
Većinom samostalno izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe uz povremeno skretanje pozornosti na glazbeno-izražajne sastavnice. |
Samostalno i rado izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe uvažavajući glazbeno-izražajne sastavnice. |
ISHOD: OŠ GK B.1.4. Učenik stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te svira uz pjesme/brojalice koje izvodi. |
|||
RAZRADA ISHODA |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom/plesom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama. |
Tek uz poticaj stvara melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
|
U skupini stvara jednostavne melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
|
Samostalno stvara kreativne i složene melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
|
Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi. |
Udaraljke iz dječjeg instrumentarija koristi na nepravilan i često nenamjenski način te uz čestu intervenciju i korekciju učitelja. |
Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi uz manja odstupanja u tekstu i/ili ritmu. Ritam i tekst pjesama i brojalica reproducira uglavnom točno. |
Samostalno svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme ili brojalice koje pjeva/izvodi. Ritam i tekst pjesama i brojalica reproducira točno. Udaraljke iz dječjeg instrumentarija koristi ispravno. |
DOMENA C: GLAZBA U KONTEKSTU |
|||
ISHOD: OŠ GK C.1.1. Učenik na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe. |
|||
RAZRADA ISHODA |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.). |
Glazbene primjere sluša uz česta skretanja pozornosti na sadržaje slušanja. Teško i uz poticaje prepoznaje različite uloge glazbe. |
Pozorno sluša glazbene primjere uz manje intervencije učitelja. Dio slušanih glazbenih primjera pravilno kategorizira po ulozi (svečana glazba, glazba za ples i sl.). |
Slušanjem glazbenih primjera samostalno prepoznaje različite uloge glazbe. Samoinicijativno i samostalno daje primjere i ostalih skladbi u istoj vrsti glazbe. |
Odgojni učinci rada.
|
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
ODGOJNI UČINCI RADA |
Niti uz poticaj ne želi raditi kao dio skupine niti samostalno. Ne prihvaća pravila. Neprimjereno se ponaša u radu. Ne prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. Nema razvijen osjećaj samokontrole. Ne nosi pribor za rad. Ne reagira na opomenu.
|
U rad se uključuje tek uz stalne intervencije učitelja. Postavljena pravila prihvaća uz stalna podsjećanja na ista. Neprimjereno se ponaša u radu. Odgovornost za svoje ponašanje prihvaća nakon intervencije učitelja. Potrebno razvijati osjećaj za samokontrolu. Ne brine o urednosti pribora za rad i na sat ga nosi povremeno. Često ne reagira na opomenu.
|
Uz poticaj se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća samo određena postavljena pravila. U radu ponekada dolazi do nepoželjnih oblika ponašanja te je često potrebna intervencija učitelja. Ponekada zaboravlja pribor za rad.
|
U većoj mjeri se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća i slijedi postavljena pravila pri radu uz manje opomene i podsjećanja. U radu se uglavnom ponaša primjereno. Nosi pribor za rad.
|
Rado se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća i slijedi postavljena pravila pri radu. U radu se ponaša primjereno. Redovito nosi pribor za rad i brine o njegovoj urednosti. Sve dodatne zadatke (izrada plakata, jednostavnih glazbala..) prihvaća i odrađuje na vrijeme, kvalitetno i sa entuzijazmom.
|
NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA
Domene u nastavnome predmetu Matematika jesu:
- brojevi
- algebra i funkcije
- oblik i prostor
- mjerenje
- podatci, statistika i vjerojatnost
Elementi vrednovanja u nastavnome predmetu Matematika jesu:
1. Usvojenost znanja i vještina:
- opisuje matematičke pojmove
- odabire odgovarajuće i matematički ispravne procedure te ih provodi
- provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rezultata
- upotrebljava i povezuje matematičke koncepte.
2. Matematička komunikacija:
- koristi se odgovarajućim matematičkim jezikom (standardni matematički simboli, zapisi i terminologija) pri usmenome i pisanome izražavanju
- koristi se odgovarajućim matematičkim prikazima za predstavljanje podataka
- prelazi između različitih matematičkih prikaza
- svoje razmišljanje iznosi cjelovitim, suvislim i sažetim matematičkim rečenicama
- postavlja pitanja i odgovara na pitanja koja nadilaze opseg izvorno postavljenoga pitanja
- organizira informacije u logičku strukturu
- primjereno se koristi tehnologijom.
3. Rješavanje problema:
- prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja
- uspješno primjenjuje odabranu matematičku metodu pri rješavanju problema
- modelira matematičkim zakonitostima problemske situacije uz raspravu
- ispravno rješava probleme u različitim kontekstima
- provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rješenja problema
- generalizira rješenje.
Sadržaji vrednovanja u nastavi Matematike su:
- usmena ispitivanja
- opažanja izvedbe u nekoj aktivnosti
- analiza mape radova
- procjena učeničke rasprave
- analiza učeničkih izvješća
Tekst u kurzivu je u cijelosti preuzet iz Kurikuluma za Matematiku.
BROJEVI |
|||||
ISHOD: MAT OŠ A.1.1. Opisuje i prikazuje količine prirodnim brojevima i nulom. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Povezuje količinu i broj.
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Povezuje količinu i broj“ po zadanim elementima. |
Teško povezuje količinu i broj.
|
Uglavnom točno povezuje količinu i broj.
|
Većinom točno povezuje količinu i broj.
|
Samostalno i bez upotrebe konkreta povezuje količinu i broj.
|
Broji u skupu brojeva do 20.
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Broji u skupu brojeva do 20“ po zadanim elementima. |
Metodom pokušaja i pogrešaka broji u skupu do 20. |
Broji u skupu brojeva do 20 prema brojevnom nizu, zadanim slijedom uz pomoć.
|
Broji u skupu brojeva do 20 samostalno prema zadanom predlošku ( 2, 4, 6, ili 3, 7, 9, 11) uz manje greške. |
Broji u skupu brojeva do 20 samostalno prema zadanom predlošku ( 2, 4, 6, ili 3, 7, 9, 11) i obrnutim slijedom točno i bez greške. |
Prikazuje brojeve do 20 na različite načine.
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prikazuje brojeve do 20 na različite načine“ po zadanim elementima. |
Metodom pokušaja i pogrešaka prikazuje brojeve na različite načine. |
Rastavlja brojeve do 20 na ponuđene načine uz pomoć. |
Prikazuje brojeve do 20 na različite načine uz manji poticaj.
|
Samostalno točno rastavlja brojeve do 20 na različite načine. |
Čita i zapisuje brojeve do 20 i nulu brojkama i brojevnim riječima.
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Čita i zapisuje brojeve do 20 i nulu brojkama i brojevnim riječima“ po zadanim elementima. |
Uz metodički predložak djelomično čita i prepisuje brojeve do 20 i nulu brojkama i zadanim brojevnim riječima. |
Čita uz pomoć i prepisuje brojeve do 20 i nulu brojkama i brojevnim riječima.
|
Čita i zapisuje brojeve do 20 i nulu brojkama i brojevnim riječima uz manje greške.
|
Uredno i točno čita i zapisuje brojeve do 20 i nulu brojkama i brojevnim riječima.
|
Razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve“ po zadanim elementima. |
Isključivo vizualno razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve, bez potpunog razumijevanja. |
Razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve uz pomoć. |
U većoj mjeri razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve. |
Jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve smješta na nepotpunu brojevnu crtu točno i bez pomoći. |
Objašnjava vezu između vrijednosti znamenaka i vrijednosti broja. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Objašnjava vezu između vrijednosti znamenaka i vrijednosti broja“ po zadanim elementima. |
Metodom pokušaja i pogrešaka djelomično objašnjava vezu između vrijednosti znamenaka i vrijednosti broja prema zadanom predlošku. |
Uglavnom objašnjava vezu između vrijednosti znamenaka i vrijednosti broja prema zadanom predlošku i uz navođenje. |
Objašnjava vezu između vrijednosti znamenaka i vrijednosti broja uz zadane primjere uz manje greške. |
U potpunosti objašnjava vezu između vrijednosti znamenaka i vrijednosti broja. |
ISHOD: MAT OŠ A.1.2. Uspoređuje prirodne brojeve do 20 i nulu. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Određuje odnos među količinama riječima: više – manje – jednako. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Određuje odnos među količinama riječima: više – manje – jednako“ po zadanim elementima. |
Uz pomoć učitelja određuje odnos među količinama riječima: više – manje – jednako. |
Uglavnom točno određuje odnos među količinama riječima: više – manje – jednako. |
Primjenjuje odnos među veličinama u različitim okolnostima uz manje greške. |
Primjenjuje odnos među veličinama u različitim okolnostima. |
Određuje odnos među brojevima riječima: veći – manji – jednak. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Određuje odnos među brojevima riječima: veći – manji – jednak“ po zadanim elementima. |
Uz pomoć učitelja određuje odnos među brojevima riječima: veći – manji – jednak. |
Uglavnom točno određuje odnos među brojevima riječima: veći – manji – jednak. |
Određuje odnos među brojevima riječima: veći – manji – jednak uz manje greške. |
Primjenjuje odnos među brojevima u različitim okolnostima. |
Uspoređuje brojeve matematičkim znakovima >, < i =. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uspoređuje brojeve matematičkim znakovima >, < i =“ po zadanim elementima. |
Uspoređuje brojeve matematičkim znakovima >, < i = koristeći grafičke primjere. |
Uz zadani predložak , uglavnom točno uspoređuje brojeve matematičkim znakovima >, < i = |
Većinom točno i samostalno uspoređuje brojeve matematičkim znakovima >, < i = |
Međusobno uspoređuje više brojeva matematičkim znakovima >, < i =. |
Reda brojeve po veličini. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Reda brojeve po veličini“ po zadanim elementima. |
Reda brojeve po veličini isključivo po numeričkom nizu. |
Uglavnom točno reda brojeve po veličini. |
U većoj mjeri, samostalno i točno reda brojeve po veličini. |
Reda brojeve po veličini prema različitim nizovima. |
ISHOD: MAT OŠ A.1.3. Koristi se rednim brojevima do 20. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Čita i zapisuje redne brojeve. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Čita i zapisuje redne brojeve“ po zadanim elementima. |
Uz pomoć i uglavnom točno čita i zapisuje redne brojeve. |
Uglavnom točno čita i zapisuje redne brojeve. |
U većoj mjeri čita i uredno zapisuje redne brojeve samostalno ih nižući. |
Koristi se rednim brojevima do 20 za prikazivanje redoslijeda u različitim situacijama. |
Uočava redoslijed i određuje ga rednim brojem. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uočava redoslijed i određuje ga rednim brojem“ po zadanim elementima. |
Uočava numerički redoslijed koji djelomično točno određuje rednim brojem. |
Rednim brojevima prikazuje redoslijed i određuje prvoga i posljednjega u redu. |
Uočava redoslijed svih članova niza i određuje ga rednim brojem. |
Samostalno i točno označava redoslijed svih članova niza i određuje ga rednim brojem. |
Razlikuje glavne i redne brojeve. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Razlikuje glavne i redne brojeve“ po zadanim elementima. |
Teško uviđa razliku između glavnih i rednih brojeva. |
Razlikuje glavne i redne brojeve uz pomoć. |
Većinom uočava razliku između glavnih i rednih brojeva te se njima koristi na točan način. |
Objašnjava razliku između glavnih i rednih brojeva te se njima koristi na točan način. |
ISHOD: MAT OŠ A.1.4. MAT OŠ B.1.1. Zbraja i oduzima u skupu brojeva do 20. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Zbraja i oduzima brojeve do 20. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Zbraja i oduzima brojeve do 20“ po zadanim elementima. |
Zbraja i oduzima brojeve do 20 koristeći se konkretima. |
Zbraja i oduzima uz poneku pogrešku i manju pomoć učitelja. |
Zbraja i oduzima uz poneku pogrešku. |
Automatizirano i točno zbraja i oduzima brojeve do 20. |
Računske operacije zapisuje matematičkim zapisom. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Računske operacije zapisuje matematičkim zapisom“ po zadanim elementima. |
Započete i nepotpune matematičke zapise dovršava ponuđenim računskim operacijama uz pomoć. |
Računske operacije zapisuje matematičkim zapisom uz veće greške. |
Računske operacije zapisuje matematičkim zapisom uz manje greške. |
Računske operacije zapisuje matematičkim zapisom samostalno i točno. |
Imenuje članove u računskim operacijama. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Imenuje članove u računskim operacijama“ po zadanim elementima. |
Imenuje članove u računskim operacijama uz napisani predložak. |
Imenuje članove u računskim operacijama uz pomoć. |
Većinom točno imenuje članove u računskim operacijama. |
Uočava imena članova u računskim operacijama u zadanim zadatcima te ih koristi u govoru. |
Primjenjuje svojstva komutativnosti i asocijativnosti te vezu zbrajanja i oduzimanja. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Primjenjuje svojstva komutativnosti i asocijativnosti te vezu zbrajanja i oduzimanja“ po zadanim elementima. |
Rabi zamjenu mjesta i združivanje pribrojnika na različite načine završavajući započete jednostavne primjere. |
Rabi zamjenu mjesta i združivanje pribrojnika na različite načine isključivo prema riješenim modelima zadataka uz pomoć. |
Rabi zamjenu mjesta i združivanje pribrojnika na različite načine uz manje greške. |
Uočava pravila asocijativnosti i komutativnosti i primjenjuje ih samostalno i točno. |
Određuje nepoznati broj u jednakosti. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Određuje nepoznati broj u jednakosti“ po zadanim elementima. |
Isključivo uz grafički prikaz zadatka i prisustvo učitelja određuje nepoznati broj u jednakosti. |
Određuje nepoznati broj u jednakosti koristeći konkrete ili crtež. |
Uz poneku grešku određuje nepoznati broj u jednakosti. |
Primjenjujući vezu zbrajanja i oduzimanja samostalno, brzo i točno određuje nepoznati broj u jednakosti. |
ISHOD: MAT OŠ A.1.5. Matematički rasuđuje te matematičkim jezikom prikazuje i rješava različite tipove zadataka. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Postavlja matematički problem (određuje što je poznato i nepoznato, predviđa/istražuje i odabire strategije, donosi zaključke i određuje moguća rješenja). |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Postavlja matematički problem“ po zadanim elementima. |
Uz vođenje i dodatne primjere postavlja matematički problem. |
Uglavnom donosi zaključke rješavajući jednostavne primjere. |
Uz manju asistenciju postavlja matematički problem, određuje što je poznato i nepoznato, odabire strategije. Donosi uglavnom ispravne zaključke.
|
Postavlja matematički problem, određuje što je poznato i nepoznato, odabire strategije, donosi zaključke i određuje moguća rješenja.
|
Koristi se stečenim spoznajama u rješavanju različitih tipova zadataka (računski zadatci, u tekstualnim zadatcima i problemskim situacijama iz svakodnevnoga života).
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Koristi se stečenim spoznajama u rješavanju različitih tipova zadataka“ po zadanim elementima. |
Uz stalnu podršku učitelja povezuje stečena znanja i primjenu istih.
|
Matematičkim jezikom na različite načine prikazuje i rješava samo jednostavne brojevne izraze. |
Uglavnom se samostalno koristi stečenim spoznajama u rješavanju različitih tipova zadataka (računski zadatci, u tekstualnim zadatcima i problemskim situacijama iz svakodnevnoga života).
|
Koristi se stečenim spoznajama u rješavanju različitih tipova zadataka (računski zadatci, u tekstualnim zadatcima i problemskim situacijama iz svakodnevnoga života).
|
Odabire matematički zapis uspoređivanja brojeva ili računsku operaciju u tekstualnim zadatcima.
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Odabire matematički zapis uspoređivanja brojeva ili računsku operaciju u tekstualnim zadatcima“ po zadanim elementima. |
Odabire matematički zapis uspoređivanja brojeva ili računsku operaciju u zadatcima sa grafičkim prikazom.
|
Odabire matematički zapis uspoređivanja brojeva ili računsku operaciju u jednostavnijim tekstualnim zadatcima uz veću pomoć.
|
Odabire matematički zapis uspoređivanja brojeva ili računsku operaciju u tekstualnim zadatcima uz manju pomoć učitelja.
|
Koristi se stečenim spoznajama odabira matematičkih zapisa uspoređivanja brojeva ili računskih operacija u tekstualnim zadatcima.
|
Smišlja zadatke u kojima se pojavljuju odnosi među brojevima ili potreba za zbrajanjem ili oduzimanjem. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Smišlja zadatke u kojima se pojavljuju odnosi među brojevima ili potreba za zbrajanjem ili oduzimanjem“ po zadanim elementima. |
Prema zadanim smjernicama i uz prisustvo učitelja smišlja jednostavnije zadatke u kojima se pojavljuju odnosi među brojevima ili potreba za zbrajanjem ili oduzimanjem. |
Uz zadane predloške smišlja jednostavnije zadatke u kojima se pojavljuju odnosi među brojevima ili potreba za zbrajanjem ili oduzimanjem. |
Smišlja jednostavnije zadatke u kojima se pojavljuju odnosi među brojevima ili potreba za zbrajanjem ili oduzimanjem. |
Smišlja zadatke u kojima se pojavljuju odnosi među brojevima ili potreba za zbrajanjem ili oduzimanjem, samostalno ih postavlja i točno rješava. |
ALGEBRA I FUNKCIJE |
|||||
ISHOD: OŠ MAT B.1.2. Prepoznaje uzorak i nastavlja niz. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Uočava uzorak nizanja. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uočava uzorak nizanja“ po zadanim elementima. |
Teško određuje uzorak nizanja. |
Uglavnom samostalno uočava uzorak nizanja. |
U većoj mjeri uočava uzorak nizanja. |
Uočava uzorak nizanja te stvara vlastite nizove prema određenim kriterijima. |
Objašnjava pravilnost nizanja. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Objašnjava pravilnost nizanja“ po zadanim elementima. |
Prema više jednakih primjera uz pomoć i vođenje tumači pravilnost nizanja jednostavnijih primjera. |
Objašnjava pravilnost nizanja jednostavnijih primjera. |
Objašnjava pravilnost nizanja uz manju grešku. |
Objašnjava pravilnost nizanja dajući svoje primjere. |
Objašnjava kriterije nizanja. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Objašnjava kriterije nizanja“ po zadanim elementima. |
Uz stalni poticaj i dodatne primjere objašnjava kriterije nizanja. |
Uz poticaj objašnjava kriterije nizanja. |
U većoj mjeri, samostalno objašnjava kriterije nizanja. |
Ispravnim argumentima objašnjava kriterije nizanja dajući svoje primjere. |
Niže po zadanome kriteriju. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Niže po zadanome kriteriju“ po zadanim elementima. |
Metodom pokušaja i pogrešaka niže po zadanome kriteriju. |
Nastavlja nizati jednostavne nizove. |
Niže po zadanome kriteriju. |
Uočava kriterije nizanja i po njima samostalno niže. |
OBLIK I PROSTOR |
|||||
ISHOD: OŠ MAT C.1.1. Izdvaja i imenuje geometrijska tijela i likove i povezuje ih s oblicima objekata u okruženju. |
|||||
RADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Imenuje i opisuje kuglu, valjak, kocku, kvadar, piramidu i stožac. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Imenuje i opisuje kuglu, valjak, kocku, kvadar, piramidu i stožac“ po zadanim elementima. |
Razlikuje kuglu, valjak, kocku, kvadar, piramidu i stožac uz pomoć. |
Izdvaja i imenuje geometrijska tijela i likove predstavljene objektima iz skupine didaktičkih modela uz veće greške. |
Uz manje greške, izdvaja i imenuje geometrijska tijela i likove predstavljene objektima iz neposredne okoline i didaktičkim modelima. |
U potpunosti izdvaja, imenuje i uspoređuje geometrijska tijela i likove predstavljene objektima iz neposredne okoline i vlastitog iskustva prisjećanjem. |
Imenuje ravne i zakrivljene plohe. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Imenuje ravne i zakrivljene plohe“ po zadanim elementima. |
Djelomično točno razlikuje ravne i zakrivljene plohe |
Imenuje i uz poticaj pokazuje ravne i zakrivljene plohe. |
Većinom točno pokazuje ravne i zakrivljene plohe na didaktičkim modelima. |
Pronalazi ravne i zakrivljene plohe u okolini te ih samostalno izdvaja. |
Ravne plohe geometrijskih tijela imenuje kao geometrijske likove: kvadrat, pravokutnik, trokut i krug. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Ravne plohe geometrijskih tijela imenuje kao geometrijske likove: kvadrat, pravokutnik, trokut i krug“ po zadanim elementima. |
Ravne plohe geometrijskih tijela imenuje ali ih sa likovima povezuje samo uz prisustvo modela geometrijskih tijela. |
Ravne plohe geometrijskih tijela uz poticaj imenuje kao geometrijske likove: kvadrat, pravokutnik, trokut i krug. |
Ravne plohe geometrijskih tijela imenuje kao geometrijske likove: kvadrat, pravokutnik, trokut i krug uz manje greške. |
Samostalno izdvaja ravne i zakrivljene plohe s geometrijskih tijela i imenuje ih kao geometrijske likove. |
Imenuje i opisuje kvadrat, pravokutnik, krug i trokut. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Imenuje i opisuje kvadrat, pravokutnik, krug i trokut“ po zadanim elementima. |
Izdvaja i opisuje ali ne imenuje geometrijske likove. |
Izdvaja i imenuje geometrijske likove i likove predstavljene objektima iz skupine didaktičkih modela uz pomoć. |
Izdvaja i imenuje geometrijske likove i likove predstavljene objektima iz neposredne okoline i didaktičkim modelima uz manje greške. |
Izdvaja, imenuje i uspoređuje geometrijske likove i likove predstavljene objektima iz neposredne okoline i vlastitog iskustva prisjećanjem. |
ISHOD: OŠ MAT C.1.2. Crta i razlikuje ravne i zakrivljene crte. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Razlikuje i crta ravne i zakrivljene crte. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Razlikuje i crta ravne i zakrivljene crte“ po zadanim elementima. |
Razlikuje ravne i zakrivljene crte, crta ih uz zadane predloške i naputke. |
Uglavnom razlikuje i crta ravne i zakrivljene crte. |
U većoj mjeri razlikuje, uspoređuje i crta zakrivljene i ravne crte te se koristi ravnalom pri crtanju ravnih crta. |
Crta zakrivljene i ravne crte te se ravnalom koristi na pravilan način, ravne crte crta slijeva udesno. |
Koristi se ravnalom. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Koristi se ravnalom“ po zadanim elementima. |
Koristi se ravnalom uz stalno podsjećanje. |
Koristi se ravnalom uz podsjećanje na ispravan način korištenja ravnala. |
Većinom se pravilno služi ravnalom te crta njime pravilnim smjerom. |
Pravilno se služi ravnalom te crta njime pravilnim smjerom. |
ISHOD: OŠ MAT C.1.3. Prepoznaje i ističe točke. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Prepoznaje istaknute točke i označava ih velikim tiskanim slovima. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje istaknute točke i označava ih velikim tiskanim slovima“ po zadanim elementima. |
Istaknute točke prepoznaje uz pomoć, povremeno ih označava velikim tiskanim slovima. |
Prepoznaje istaknute točke i povremeno ih označava velikim tiskanim slovima. |
Prepoznaje istaknute točke i označava ih velikim tiskanim slovima. |
Samostalno prepoznaje i ističe točke i označava ih velikim tiskanim slovima. |
Određuje vrhove geometrijskih tijela i likova kao točke. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje istaknute točke i označava ih velikim tiskanim slovima“ po zadanim elementima. |
Određuje samo vrhove geometrijskih likova kao točke. |
Određuje vrhove geometrijskih tijela i likova kao točke prema riješenom primjeru. |
Određuje vrhove geometrijskih tijela i likova kao točke. |
Određuje vrhove geometrijskih tijela i likova kao točke, označava ih i imenuje velikim početnim slovom. |
Crta (ističe) točke. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Crta (ističe) točke“ po zadanim elementima. |
Ističe točke na sjecištu ravnih i zakrivljenih crta uz dodatnu pomoć učitelja. |
Ističe točke na sjecištu ravnih i zakrivljenih crta te na geometrijskim likovima uz poticaj. |
Ističe točke na sjecištu ravnih i zakrivljenih crta, na geometrijskim tijelima i likovima uz manje greške. |
Ističe točke na sjecištu ravnih i zakrivljenih crta, na geometrijskim tijelima i likovima bez poticaja. |
MJERENJE |
|||||
ISHOD: OŠ MAT D.1.1. Analizira i uspoređuje objekte iz okoline prema mjerivom svojstvu. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Prepoznaje odnose među predmetima: dulji – kraći – jednako dug, veći – manji – jednak. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje odnose među predmetima: dulji – kraći – jednako dug, veći – manji – jednak“ po zadanim elementima. |
Prepoznaje odnose među predmetima: dulji – kraći – jednako dug, veći – manji – jednak. |
Uspoređuje odnose među predmetima: dulji – kraći – jednako dug, veći – manji – jednak te ih objašnjava. |
Uspoređuje, razvrstava i niže objekte prema mjerivu svojstvu. |
Samostalno uspoređuje, razvrstava i niže objekte prema mjerivu svojstvu. |
Određuje najdulji, najkraći, najveći, najmanji objekt. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Određuje najdulji, najkraći, najveći, najmanji objekt“ po zadanim elementima. |
Određuje najdulji, najkraći, najveći, najmanji objekt. |
Međusobno uspoređuje najdulji, najkraći, najveći, najmanji objekt. |
Uspoređuje najdulji, najkraći, najveći, najmanji objekt te ih po tim svojstvima razvrstava. |
Uspoređuje, razvrstava i niže objekte prema mjerivu svojstvu. |
ISHOD: OŠ MAT D.1.2. Služi se hrvatskim novcem u jediničnoj vrijednosti eura u skupu brojeva do 20. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Prepoznaje hrvatske kovanice i novčanice vrijednosti: 1 €, 2 €, 5 €, 10 € i 20 €.
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje hrvatske kovanice i novčanice vrijednosti: 1 €, 2 €, 5 €, 10 € i 20 €. “ po zadanim elementima. |
Metodom pokušaja i pogrešaka prepoznaje hrvatske kovanice i novčanice vrijednosti: 1 €, 2 €, 5 €, 10 € i 20 €.
|
Uglavnom prepoznaje hrvatske kovanice i novčanice vrijednosti: 1 €, 2 €, 5 €, 10 € i 20 €.
|
Uspoređuje i razvrstava hrvatske kovanice i novčanice vrijednosti: 1 €, 2 €, 5 €, 10 € i 20 €.
|
Razvrstava po vrijednosti hrvatske kovanice i novčanice vrijednosti: 1 €, 2 €, 5 €, 10 € i 20 €.
|
Služi se eurima i znakom jedinične vrijednosti kuna. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Služi se eurima i znakom jedinične vrijednosti eura“ po zadanim elementima. |
Služi se eurima pri jednostavnijim radnjama. |
Služi se eurima i znakom jedinične vrijednosti eura uz pomoć i zadane primjere. |
Služi se eurima i znakom jedinične vrijednosti eura. |
Služi se eurima i znakom jedinične vrijednosti eura, shvaća vrijednost novca, primjenjuje znanje na svakodnevne situacije. |
Uspoređuje vrijednosti kovanica i novčanica te računa s novcem u skupu brojeva do 20. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uspoređuje vrijednosti kovanica i novčanica te računa s novcem u skupu brojeva do 20“ po zadanim elementima. |
Uz asistenciju računa s novcem jednostavnije zadatke. |
Uglavnom točno računa s novcem jednostavnije zadatke. |
Većino točno računa s novcem u skupu brojeva do 20. |
Lako i brzo računa s novcem u skupu brojeva do 20. |
Objašnjava svrhu i korist štednje. |
Navedena sastavnica ishoda ne vrednuje se numerički, već se za nju vode pisane bilješke. |
||||
PODACI, STATISTIKA I VJEROJATNOST |
|||||
ISHOD: OŠ MAT E.1.1. Služi se podatcima i prikazuje ih piktogramima i jednostavnim tablicama. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Određuje skup prema nekome svojstvu. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Određuje skup prema nekome svojstvu“ po zadanim elementima. |
Metodom pokušaja i pogrešaka članove svrstava u skupove. |
Prema zadanim smjernicama određuje skup prema nekome svojstvu. |
Određuje skup prema određenom svojstvu. |
Brzo, lako i točno imenuje kriterije po kojima su članovi svrstani u skup. |
Prebrojava članove skupa. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prebrojava članove skupa“ po zadanim elementima. |
Uz pomoć i poticaj prebrojava članove skupa. |
Uglavnom samostalno prebrojava članove skupa. |
Prebrojava članove skupa. |
Prebrojava članove skupa i imenuje kriterije po kojima su članovi svrstani u skup |
Uspoređuje skupove. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uspoređuje skupove“ po zadanim elementima. |
Skupove uspoređuje tek nakon skretanja pozornosti na njihova svojstva. |
Uspoređuje skupove. |
Uviđa kriterij po kojemu su članovi podijeljeni u skupove i uspoređuje ih. |
Samostalno formira skupove po određenim kriterijima. |
Prikazuje iste matematičke pojmove na različite načine (crtež, skup, piktogram i jednostavna tablica). |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prikazuje iste matematičke pojmove na različite načine“ po zadanim elementima. |
Matematičke pojmove prikazuje isključivo crtežom uz pomoć učitelja. |
Matematičke pojmove prikazuje crtežom i skupom djelomično točno, piktogramima ili tablicama samo uz pomoć i asistenciju učitelja. |
Većinom samostalno prikazuje iste matematičke pojmove na različite načine (crtež, skup, piktogram i jednostavna tablica). |
Samostalno prikazuje iste matematičke pojmove na različite načine (crtež, skup, piktogram i jednostavna tablica) te ih koristi prilikom samostalnog rješavanja zadataka. |
Čita i tumači podatke prikazane piktogramima i jednostavnim tablicama. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Čita i tumači podatke prikazane piktogramima i jednostavnim tablicama“ po zadanim elementima. |
Teško povezuje piktogram ili tablicu sa podatcima, čita ih isključivo uz pomoć učitelja. |
Čita podatke iz piktograma i tablica uz dodatne smjernice i navođenja. |
Uz manju pomoć i greške čita i tumači piktograme i tablice. |
Čita i tumači podatke prikazane piktogramima i jednostavnim tablicama. |
NASTAVNI PREDMET: PRIRODA I DRUŠTVO
Kurikulum nastavnoga predmeta Priroda i društvo obuhvaća koncepte:
- Organiziranost svijeta oko nas (oznaka A),
- Promjene i odnosi (oznaka B),
- Pojedinac i društvo (oznaka C)
- Energija (oznaka D).
U nastavnome predmetu Priroda i društvo dva su elementa vrednovanja:
- usvojenost znanja
- istraživačke vještine.
Sadržaji vrednovanja nastavnome predmetu Priroda su:
- razgovor, pitanja i odgovori (usmeni odgovori)
- rješavanje zadataka pisane provjere znanja
- rješavanje problemskih zadataka
- tumačenje grafičkih organizatora znanja i/ili tablično/grafički prikazanih rezultata znanstvenih istraživanja
- izvedba pokusa ili istraživanja prema pisanom protokolu
- obrazloženje izvedenog pokusa ili istraživanja
- izrada izvješća o provedenom istraživanju prema unaprijed utvrđenim kriterijima
- izrada konceptualnih i/ili umnih mapa, križaljki, pitalica, rebusa, kvizova, stripova, infografika prema unaprijed utvrđenim kriterijima
- izrada plakata, prezentacija, seminara prema unaprijed utvrđenim kriterijima.
Tekst u kurzivu je u cijelosti preuzet iz Kurikuluma za Prirodu i društvo.
A. ORGANIZIRANOST SVIJETA OKO NAS |
|||||
ISHOD: PID OŠ A.1.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Otkriva da cjelinu čine dijelovi, da se različite cjeline mogu dijeliti na sitnije dijelove. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Otkriva da cjelinu čine dijelovi, da se različite cjeline mogu dijeliti na sitnije dijelove“ po zadanim elementima. |
Ne uočava dio cjeline te mogućnost dijeljenja cjeline na sitnije dijelove. |
Uočava dijelove cjeline, samostalno ju ne dijeli na sitnije dijelove. |
Otkriva da cjelinu čine dijelovi, da se različite cjeline mogu dijeliti na sitnije dijelove. |
Samostalno otkriva da cjelinu čine dijelovi te različite cjeline dijeli na sitnije dijelove. |
Dijelovi i cjeline imaju različita svojstva/obilježja.
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Dijelovi i cjeline imaju različita svojstva/obilježja“ po zadanim elementima. |
Teško razlikuje dio od cjeline te samo uz navođenje i pomoć uočava njihova osnovna svojstva. |
Uočava, ali ne objašnjava svojstva dijelova i cjeline. |
Razlikuje i objašnjava većinu svojstava/obilježja dijelova i cjelina. |
Nabraja i objašnjava različita svojstva dijelova i njihovih cjelina. |
Uočava red u prirodi na primjeru biljaka, životinja i ljudi. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uočava red u prirodi na primjeru biljaka, životinja i ljudi“ po zadanim elementima. |
Uočava red u prirodi na primjeru biljaka, životinja i ljudi isključivo pomoću primjera. |
Uz navođenje uočava red u prirodi na primjeru biljaka, životinja i ljudi. |
U većoj mjeri uočava red u prirodi na primjeru biljaka, životinja i ljudi. |
Brzo i argumentirano uočava, povezuje i objašnjava red u prirodi na primjeri biljaka, životinja i ljudi. |
Uspoređuje obilježja živoga, svojstva neživoga u neposrednome okolišu |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uspoređuje obilježja živoga, svojstva neživoga u neposrednome okolišu“ po zadanim elementima. |
Navodi, ali ne uspoređuje obilježja živoga i neživoga u neposrednom okolišu. |
Uspoređuje obilježja živoga, svojstva neživoga u neposrednome okolišu uz pomoć. |
Navodi i uspoređuje obilježja živoga, svojstva neživoga u neposrednome okolišu uz manje greške. |
Opisuje obilježja bića i svojstva tvari, bilježi vremenske pojave i uočava cjelinu i njezine dijelove opažajući neposredni okoliš. |
Imenuje i razlikuje tvari u svome okružju (voda, zrak, zemlja, plastika, staklo, tkanine, drvo, metal i sl.). |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Imenuje i razlikuje tvari u svome okružju“ po zadanim elementima. |
Nepotpuno imenuje tvari u svom okružju. |
Uglavnom točno imenuje tvari u svome okružju (voda, zrak, zemlja, plastika, staklo, tkanine, drvo, metal i sl.). |
U većoj mjeri imenuje i razlikuje tvari u svome okružju (voda, zrak, zemlja, plastika, staklo, tkanine, drvo, metal i sl.). |
U potpunosti povezuje i uspoređuje tvari u svome okružju (voda, zrak, zemlja, plastika, staklo, tkanine, drvo, metal i sl.). |
Razlikuje svojstva tvari koja istražuje svojim osjetilima. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Razlikuje svojstva tvari koja istražuje svojim osjetilima“ po zadanim elementima. |
Djelomično se prisjeća svojstva tvari istražena osjetilima. |
Uglavnom razlikuje svojstva tvari koja istražuje svojim osjetilima. |
Većinom razlikuje i klasificira svojstva istraživanih tvari svojim osjetilima. |
Samostalno uspoređuje i analizira svojstva tvari te ih istražuje osjetilima. |
Otkriva da se tvari mogu miješati te osjetilima istražuje njihova nova svojstva. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Otkriva da se tvari mogu miješati te osjetilima istražuje njihova nova svojstva“ po zadanim elementima. |
Prema jasnim i kratkim uputama otkriva da se tvari mogu miješati. |
Uz učiteljevo vođenje otkriva da se tvari mogu miješati. |
Otkriva da se tvari mogu miješati te osjetilima istražuje njihova nova svojstva. |
Samostalno izvodi pokuse kojima otkriva mogućnosti miješanja tvari i otkriva i istražuje njihova svojstva svojim osjetilima. |
Razvrstava bića, tvari ili pojave u skupine primjenom određenoga kriterija, objašnjavajući sličnosti i razlike među njima. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Razvrstava bića, tvari ili pojave u skupine primjenom određenoga kriterija, objašnjavajući sličnosti i razlike među njima“ po zadanim elementima. |
Netočno i nepotpuno razvrstava bića, tvari ili pojave u skupine primjenom određenoga kriterija. |
Uglavnom razvrstava bića, tvari ili pojave u skupine primjenom zadanog kriterija uz pomoć. |
Razvrstava bića, tvari ili pojave u skupine primjenom određenoga kriterija, objašnjavajući sličnosti i razlike među njima uz dodatne napute i pitanja. |
Točno i s lakoćom bića, tvari ili pojave razvrstava u skupine prema zadanom kriteriju, objašnjavajući sličnosti i razlike među njima. |
Imenuje dijelove svoga tijela i prepoznaje razlike između djevojčice i dječaka. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Imenuje dijelove svoga tijela i prepoznaje razlike između djevojčice i dječaka“ po zadanim elementima. |
Imenuje dijelove svoga tijela nepotpuno i netočno. Prepoznaje i uočava razlike između dječaka i djevojčice tek uz navođenje i pojašnjenja. |
Uz poticaj imenuje dijelove svoga tijela i razlike između djevojčica i dječaka. |
Imenuje dijelove svoga tijela i prepoznaje razlike između djevojčice i dječaka uz manje greške. |
Brzo i točno imenuje dijelove svoga tijela i primjerima prepoznaje i potkrepljuje razlike između djevojčice i dječaka. |
Navodi dnevne obroke i primjere redovitoga održavanja osobne čistoće i tjelovježbe povezujući s očuvanjem zdravlja. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Navodi dnevne obroke i primjere redovitoga održavanja osobne čistoće i tjelovježbe povezujući s očuvanjem zdravlja“ po zadanim elementima.
|
Imenuje samo glavne dnevne obroke uz navođenje. Prema zadanim primjerima uviđa važnost i povezanost održavanja osobne čistoće, tjelovježbe i zdravlja. |
Navodi dnevne obroke i uz poticaj povezuje očuvanje zdravlja s čistoćom i tjelovježbom. |
Uz manje greške navodi dnevne obroke i primjere redovitoga održavanja osobne čistoće i tjelovježbe povezujući s očuvanjem zdravlja. |
Imenuje i predlaže poželjne primjere dnevnih obroka. Uviđa važnost redovitog održavanja osobne čistoće i tjelovježbe te njihovu vezu s očuvanjem zdravlja. |
ISHOD: PID OŠ A.1.2. Učenik prepoznaje važnost organiziranosti vremena i prikazuje vremenski slijed događaja. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Određuje i imenuje doba dana, dane u tjednu i godišnja doba opažajući organiziranost vremena. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Određuje i imenuje doba dana, dane u tjednu i godišnja doba opažajući organiziranost vremena“ po zadanim elementima. |
Uz učiteljevu pomoć ili za modelom određuje i imenuje dane u tjednu i godišnja doba, opaža organiziranost vremena u kratkim i jasnim zadacima uz predložak. |
Određuje i imenuje dane u tjednu i godišnja doba uz poneka navođenja, opaža organiziranost vremena na osobnom iskustvu i uz primjer. |
Većinom točno određuje i imenuje doba dana, dane u tjednu i godišnja doba opažajući organiziranost vremena. |
Samostalno, točno i različitim smjerom nabraja dane u tjednu i godišnja doba opažajući organiziranost vremena. |
Prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na jučer, danas i sutra i u odnosu na doba dana (npr. Vremenska crta). |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na jučer, danas i sutra i u odnosu na doba dana“ po zadanim elementima. |
Isključivo uz predložak prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na doba dana i neke dane u tjednu i neka godišnja doba. |
Uglavnom točno prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na doba dana, uz pomoć ih prikazuje u odnosu na dane u tjednu i godišnja doba. |
Većinom točno opisuje i prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na doba dana, dane u tjednu i/ili godišnja doba uz povremeni poticaj. |
Na vremenskoj crti u potpunosti opisuje i prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na doba dana, dane u tjednu i/ili godišnja doba točno i s lakoćom. |
Reda pravilno dane u tjednu i prepoznaje važnost organiziranosti vremena. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Reda pravilno dane u tjednu i prepoznaje važnost organiziranosti vremena“ po zadanim elementima.
|
Reda pravilno dane u tjednu uz predložak ili pomoć. |
Reda većinom pravilno dane u tjednu, ali teže prepoznaje važnost organiziranosti vremena (dan, tjedan). |
Reda pravilno dane u tjednu i prepoznaje važnost organiziranosti vremena. |
Reda pravilno dane u tjednu bez obzira na zadani slijed i prepoznaje i opisuje važnost organiziranosti vremena. |
ISHOD: PID OŠ A.1.3. Učenik uspoređuje organiziranost različitih prostora i zajednica u neposrednome okružju. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Uspoređuje organizaciju doma i škole (članovi obitelji, djelatnici u školi, radni prostor, prostorije...). |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uspoređuje organizaciju doma i škole“ po zadanim elementima. |
Prema primjeru i uputama nabraja i kratko uspoređuje organizaciju doma i škole. |
Nabraja organizaciju doma i škole, ali uspoređuje uz pomoć i kraće navođenje. |
Uspoređuje organizaciju doma i škole (članovi obitelji, djelatnici u školi, radni prostor, prostorije...). |
Opisuje organiziranost različitih prostora i pravila i primjere njihove primjene u neposrednome okružju te razlikuje iste. |
Prepoznaje važnost uređenja prostora u domu i školi te vodi brigu o redu u domu i školi. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje važnost uređenja prostora u domu i školi te vodi brigu o redu u domu i školi“ po zadanim elementima. |
Povremeno prepoznaje važnost uređenja prostora, ali ne shvaća svoju ulogu o vođenju reda u domu i školi, djeluje tek uz poticaj i jasne zadatke. |
Prepoznaje važnost uređenja prostora u domu i školi, ali brigu vodi o redu isključivo uz naputak. |
Prepoznaje važnost uređenja prostora u domu i školi te vodi brigu o redu u domu i školi. |
Navodi svoje dužnosti u obitelji i školi te opisuje svoje djelovanje kako u domu, tako i u školi. |
Prepoznaje organizaciju prometa (promet, prometnica, pješaci, vozači, prometni znakovi). |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje organizaciju prometa“ po zadanim elementima.
|
Djelomično prepoznaje organizaciju prometa, ali još uvijek se ne snalazi sigurno u organizaciji prometa primjerenoj njegovoj dobi (pješak, pješački prijelaz, prometnica, pločnik) te ga je potrebno nadzirati u prometu. |
Prepoznaje organizaciju prometa (promet, prometnica, pješaci, vozači, prometni znakovi). |
Kreće se u poznatom prostoru (put od škole do kuće ili promet oko škole) prema unaprijed dogovorenim pravilima samostalno. |
Prepoznaje i primjenjuje bez dodatnih uputa dogovorena i upoznata pravila u organizaciji prometnica, kako u poznatom i bliskom okružju, tako i u manje poznatom prostoru. |
Opisuje organiziranost zajednice u svome okružju te prepoznaje važnost pravila za njezino djelovanje. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Opisuje organiziranost zajednice u svome okružju te prepoznaje važnost pravila za njezino djelovanje“ po zadanim elementima.
|
Uz pomoć i navođenje navodi organiziranost njemu bliske zajednice (razred-škola, obitelj) te prepoznaje njemu bliska pravila i njihovu važnost u djelovanju zajednice. |
Uz jasan primjer opisuje organiziranost zajednice u svome okružju te prepoznaje važnost pravila za njezino djelovanje, ali je ista potrebno sustavno ponavljati. |
Opisuje organiziranost zajednice u svome okružju te prepoznaje važnost pravila za njezino djelovanje uz manja navođenja i upute. |
Shvaća, opisuje i na osobnom iskustvu pojašnjava organiziranost zajednice (npr. vrtić, razred, škola, susjedstvo, naselje..) te uviđa važnost pravila i pridržavanja pravila za djelovanje zajednice. |
Uspoređuje pravila u domu i školi. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uspoređuje pravila u domu i školi“ po zadanim elementima.
|
Razlikuje pravila u domu i školi, ali ne uspoređuje ih. |
Uspoređuje većinu pravila u domu i školi koja su unaprijed određena i pojašnjena. |
Uspoređuje pravila u domu i školi, određuje važnost istih. |
Uspoređuje i objašnjava sličnosti i razlike pravila u domu i školi te opisuje kako se pridržava istih. |
Opisuje svoje dužnosti u zajednicama kojima pripada. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Opisuje svoje dužnosti u zajednicama kojima pripada“ po zadanim elementima. |
Teško određuje svoje dužnosti u zajednicama koje pripada. |
Opisuje svoje dužnosti prema zadanom primjeru (kućni red škole, razredna pravila, dužnost u domu). |
Opisuje svoje dužnosti u zajednicama kojima pripada. |
Navodi i opisuje svoje dužnosti u zajednicama kojima pripada te objašnjava zašto je važno izvršavati svoje dužnosti. |
B: PROMJENE I ODNOSI |
|||||
ISHOD: PID OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Opisuje vremenske prilike, rast i razvoj biljke, svoj rast i razvoj. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Opisuje vremenske prilike, rast i razvoj biljke, svoj rast i razvoj“ po zadanim elementima.
|
Navodi vremenske prilike, rast i razvoj biljke, svoj rast i razvoj, ali teže samostalno opisuje, tek uz pomoć i navođenje. |
Opisuje vremenske prilike, rast i razvoj biljke, svoj rast i razvoj prema primjeru te uz dodatne upute. |
Opisuje i prikazuje promjene u živoj prirodi oko sebe i svoj rast i razvoj prema kraćim uputama. |
Samostalno opisuje i prikazuje promjene u živoj prirodi oko sebe i svoj rast i razvoj |
Povezuje izmjenu dana i noći i godišnjih doba s promjenama u životu biljaka, životinja i ljudi. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Povezuje izmjenu dana i noći i godišnjih doba s promjenama u životu biljaka, životinja i ljudi“ po zadanim elementima.
|
Navodi izmjenu dana i noći i shvaća izmjenu, ali teže povezuje izmjenu dana i noći s izmjenom godišnjih doba i promjena u životu biljaka, životinja i ljudi. |
Reproducira naučeno o izmjeni dana i noći i godišnjih doba s promjenama u životu živih bića. |
Opisuje izmjenu dana i noći i godišnjih doba s promjenama u životu biljaka, životinja i ljudi uz poneke dodatne upute. |
Povezuje izmjenu dana i noći i godišnjih doba s promjenama u životu biljaka, životinja i ljudi te samostalno zaključuje o povezanosti i promjenama. |
Promatra i predviđa promjene u prirodi u neposrednome okolišu. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Promatra i predviđa promjene u prirodi u neposrednome okolišu“ po zadanim elementima.
|
Promatra promjene u prirodi u neposrednome okolišu, opisuje prema uputama, djelomično uspoređuje tek nakon primjera. |
Promatra i opisuje promjene u prirodi u neposrednome okolišu, ali samostalno ne uspoređuje. |
Promatra i predviđa uz kratke upute promjene u prirodi u neposrednome okolišu. |
Promatra, uspoređuje i predviđa promjene u prirodi u neposrednome okolišu bez pomoći i točno. |
Brine se za očuvanje osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Brine se za očuvanje osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi“ po zadanim elementima.
|
Prepoznaje važnost brige za očuvanje osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi, ali se ne izražava samostalno svojim govorom o načinu na koji se brine o očuvanju osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi.
|
Brine se za očuvanje osobnoga zdravlja i okružja u kojem živi prema obrascu koji je usvojio u školi, svoje primjere navodi tek nakon dodatnih pojašnjenja i primjera. |
Brine se za očuvanje osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi. |
Brine se o sebi i prirodi oko sebe te navodi i pojašnjava posljedice nebrige, predlaže svoje savjete i ideje. |
ISHOD: PID OŠ B.1.2. Učenik se snalazi u vremenskim ciklusima, prikazuje promjene i odnose među njima te objašnjava povezanost vremenskih ciklusa s aktivnostima u životu. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Razlikuje dan i noć te povezuje doba dana s vlastitim i obiteljskim obvezama i aktivnostima. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Razlikuje dan i noć te povezuje doba dana s vlastitim i obiteljskim obvezama i aktivnostima“ po zadanim elementima.
|
Razlikuje dan i noć, prepoznaje neke aktivnosti s dobom dana i noći, ali ne zaključuje samostalno o izmjeni i vremenskim odrednicama pojedine aktivnosti. |
Razlikuje dan i noć te povezuje doba dana s vlastitim i obiteljskim obvezama i aktivnostima uz dodatne upute. |
Razlikuje dan i noć te povezuje i opisuje doba dana s vlastitim i obiteljskim obvezama i aktivnostima. |
Primjenjuje i raščlanjuje vlastite i obiteljske obveze i aktivnosti te uspoređuje izmjenu dana i noći s aktivnostima koje se u nekom od doba dana izvode samostalno i točno. |
Određuje odnos jučer-danas-sutra na primjerima iz svakodnevnoga života i opisuje njihovu promjenjivost. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Određuje odnos jučer-danas-sutra na primjerima iz svakodnevnoga života i opisuje njihovu promjenjivost“ po zadanim elementima.
|
Djelomično ili uz pomoć određuje izmjenu jučer-danas-sutra, njihovu promjenjivost navodi tek nakon zadanog riješenog primjera. |
Određuje odnos jučer-danas-sutra prema uputama ili zadanom primjeru iz svakodnevnog života te na taj način i opisuje njihovu promjenjivost. |
Određuje odnos jučer-danas-sutra na primjerima iz svakodnevnoga života i opisuje njihovu promjenjivost. |
Pretpostavlja prema osobnom primjeru, ali i prema iskustvima drugih o odnosu jučer-danas-sutra te raščlanjuje i zaključuje o njihovoj promjenjivosti |
Prepoznaje smjenu godišnjih doba i svoje navike prilagođava određenomu godišnjem dobu. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje smjenu godišnjih doba i svoje navike prilagođava određenomu godišnjem dobu“ po zadanim elementima.
|
Nabraja 4 godišnja doba naučenim slijedom, ali isključivo uz pomoć i vođeni razgovor prepoznaje izmjenu. Osobne navike prilagođava godišnjem dobu prema uputama, ali ne i samostalno. |
Prepoznaje smjenu godišnjih doba i svoje navike prilagođava određenomu godišnjem dobu. |
Objašnjava smjenu godišnjih doba i svoje navike prilagođava određenomu godišnjem dobu. |
Vremenskim slijedom prati, prepoznaje i opisuje smjenu godišnjih doba i svoje navike prilagođava izmjeni godišnjih doba te pojašnjava zašto to čini. |
Promatra, prati i bilježi promjene i aktivnosti s obzirom na izmjenu dana i noći i smjenu godišnjih doba. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Promatra, prati i bilježi promjene i aktivnosti s obzirom na izmjenu dana i noći i smjenu godišnjih doba“ po zadanim elementima. |
Prema zadanom kalendaru prirode učenik promatra i bilježi jednostavnije promjene i aktivnosti s obzirom na izmjenu dana i noći i godišnjih doba. |
Prema unaprijed dogovorenim uputama (kalendar prirode, zadana IKT aplikacija) promatra, prati i bilježi promjene i aktivnosti s obzirom na izmjenu dana i noći i smjenu godišnjih doba. |
Promatra, prati i bilježi promjene i aktivnosti s obzirom na izmjenu dana i noći i smjenu godišnjih doba. |
Sustavno promatra, prati i bilježi promjene i aktivnosti s obzirom na izmjenu dana i noći i smjenu godišnjih doba te samostalno izvodi zaključke o izmjeni dana i noći i smjeni godišnjih doba. |
Reda svoje obveze, aktivnosti, događaje i promjene u danu i/ili tjednu prikazujući ih na vremenskoj crti ili lenti vremena ili crtežom ili dijagramom ili uz korištenje IKT-a ovisno o uvjetima. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Reda svoje obveze, aktivnosti, događaje i promjene u danu i/ili tjednu prikazujući ih na vremenskoj crti ili lenti vremena ili crtežom ili dijagramom ili uz korištenje IKT-a ovisno o uvjetima“ po zadanim elementima. |
Isključivo uz dodatne upute i pojednostavljene zadatke učenik reda svoje obveze, aktivnosti i događaje na vremenskoj crti. |
Učenik prikazuje svoje obveze/događaje na vremenskoj crti i umnoj mapi prema unaprijed određenim smjernicama i jednostavnim uputama. |
Opisuje i prikazuje promjene i odnose dana i noći, dana u tjednu i godišnjih doba te ih povezuje s aktivnostima u životu prema zadanim smjernicama. |
Učenik se koristi vremenskom crtom ili drugim prikazima vremenskoga slijeda (IKT aplikacije, zadane ili samostalno kreirane-prilagođene, umne mape, karte znanja i slično), kako bi pratio ili planirao vlastite aktivnosti u danu i/ili tjednu Opisuje i prikazuje promjene i odnose dana i noći, dana u tjednu i godišnjih doba te ih povezuje s aktivnostima u životu bez ikakvih dodatnih uputa i smjernica. |
ISHOD: PID OŠ B.1.3. Učenik se snalazi u prostoru oko sebe poštujući pravila i zaključuje o utjecaju promjene položaja na odnose u prostoru. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Snalazi se u neposrednome okružju doma i škole uz poštivanje i primjenu prometnih pravila. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Snalazi se u neposrednome okružju doma i škole uz poštivanje i primjenu prometnih pravila“ po zadanim elementima. |
Rijetko se samostalno snalazi u neposrednome okružju doma i škole, shvaća primjenu prometnih pravila isključivo uz dodatne upute i pomoć učitelja. |
Većinom se snalazi u neposrednom okružju doma i škole, s tim da je prometna pravila kojih se treba pridržavati potrebno svakodnevno ponavljati kako ih ne bi svaki put prepoznavao, ili poštivao uz pomoć, nego se samostalno snalazio. |
Snalazi se u neposrednome okružju doma i škole uz poštivanje i primjenu prometnih pravila uz poneko odstupanje. |
Samostalno se snalazi u neposrednome okružju doma i škole (put od škole do kuće), prometna pravila prepoznaje, pridržava ih se pravilno i pravovremeno. |
Istražuje vlastiti položaj, položaj druge osobe i položaj predmeta u prostornim odnosima u učionici i izvan učionice. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Istražuje vlastiti položaj, položaj druge osobe i položaj predmeta u prostornim odnosima u učionici i izvan učionice“ po zadanim elementima. |
Istražuje vlastiti položaj i položaj druge osobe/predmeta u učionici, ali ga određuje isključivo prema sebi i prostoriji u kojoj se nalazi, ne predviđa položaje izvan prostorije i prema zamišljanju. |
Istražuje vlastiti položaj, položaj druge osobe i položaj predmeta u prostornim odnosima u učionici i izvan učionice uz smjernice i upute. |
Istražuje vlastiti položaj, položaj druge osobe i položaj predmeta u prostornim odnosima u učionici i izvan učionice. |
Smješta sebe/predmete u određene položaje u prostoriji ili izvan u položaje i zorno i prema zamišljanju. |
Prepoznaje, razlikuje i primjenjuje odnose: gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan, ispod-iznad. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje, razlikuje i primjenjuje odnose: gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan, ispod-iznad“ po zadanim elementima. |
Prepoznaje odnose: gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan, ispod-iznad. |
Razlikuje odnose: gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan, ispod-iznad. |
Primjenjuje odnose: gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan, ispod-iznad. |
Određuje položaj prema zadanim prostornim odrednicama uz poštivanje i primjenu pravila (samostalno primjenjuje i zaključuje o odnosima gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan, ispod-iznad). |
Uočava promjenjivost prostornih odnosa mijenjajući položaje u prostoru. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uočava promjenjivost prostornih odnosa mijenjajući položaje u prostoru“ po zadanim elementima. |
Uz upute prepoznaje promjenjivost prostornih odnosa mijenjajući položaje u prostoru. |
Razlikuje i djelomično uočava promjenjivost prostornih odnosa mijenjajući položaje u prostoru. |
Uočava promjenjivost prostornih odnosa mijenjajući položaje u prostoru. |
Samostalno otkriva promjenjivost prostornih odnosa mijenjajući ili zamišljajući mijenjanje položaja u prostoru. |
C: POJEDINAC I DRUŠTVO |
|||||
ISHOD: PID OŠ C.1.1. Učenik zaključuje o sebi, svojoj ulozi u zajednici i uviđa vrijednosti sebe i drugih. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Prepoznaje svoju posebnost i vrijednosti kao i posebnost i vrijednosti drugih osoba i zajednica kojima pripada; otkriva svoju ulogu u zajednici i povezanost s ostalim članovima s kojima je povezan događajima, interesima, vrijednostima. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje svoju posebnost i vrijednosti kao i posebnost i vrijednosti drugih osoba i zajednica kojima pripada; otkriva svoju ulogu u zajednici i povezanost s ostalim članovima s kojima je povezan događajima, interesima, vrijednostima“ po zadanim elementima. |
Prepoznaje svoju posebnost i vrijednosti kao i posebnost i vrijednosti drugih osoba i zajednica kojima pripada |
Razlikuje svoju ulogu i posebnost, kao i ulogu i posebnost drugih i zajednice kojoj pripada |
Otkriva svoju ulogu u zajednici i povezanost s ostalim članovima s kojima je povezan događajima, interesima, vrijednostima. |
Aktivno opisuje svoju ulogu i posebnost, kao i ulogu i posebnost drugih i zajednice kojoj pripada (razred, škola, obitelj, interesna skupina-klub/društvo) |
Zaključuje o svome ponašanju, odnosu i postupcima prema drugima i promišlja o utjecaju tih postupaka na druge. |
Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske godine. |
||||
Zaključuje o utjecaju pojedinca i zajednice na njegovu osobnost i ponašanje. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Zaključuje o utjecaju pojedinca i zajednice na njegovu osobnost i ponašanje“ po zadanim elementima. |
Metodom pokušaja i pogrešaka na zadanim primjerima sasvim djelomično zaključuje o utjecaju pojedinca i zajednice na njegovu osobnost i ponašanje. |
Uglavnom samostalno zaključuje o utjecaju pojedinca i zajednice na njegovu osobnost i ponašanje. |
Zaključuje o utjecaju pojedinca i zajednice na njegovu osobnost i ponašanje uz poneke smjernice. |
Zaključuje i objašnjava o utjecaju pojedinca i zajednice na njegovu osobnost i ponašanje (ponašanje u interesnoj grupi, razredu/pravila i slično). |
Sudjeluje u obilježavanju događaja, praznika, blagdana. |
Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske godine.
|
||||
ISHOD: PID OŠ C.1.2. Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj prava, pravila i dužnosti na pojedinca i zajednicu i preuzima odgovornost za svoje postupke |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Upoznaje ljudska prava i prava djece i razgovara o njima. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Upoznaje ljudska prava i prava djece i razgovara o njima“ po zadanim elementima. |
Prepoznaje ljudska prava djece, ali razgovara o njima kratkim i jednostavnim većinom odgovorima. |
Imenuje većinu ljudskih prava djece i razgovara o njima uz upute i dogovoreni plan razgovora. |
Imenuje i opisuje, uz manju pomoć, ljudska prava i prava djece te razgovara o pravima koje ima. |
Obrazlaže i opisuje utjecaj različitih prava, pravila i dužnosti na pojedinca i zajednicu, opisuje posljedice nepoštivanja te preuzima odgovornost za svoje postupke. |
Primjenjuje pravila, obavlja dužnosti te poznaje posljedice za njihovo nepoštivanje u razrednoj zajednici i školi. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Primjenjuje pravila, obavlja dužnosti te poznaje posljedice za njihovo nepoštivanje u razrednoj zajednici i školi“ po zadanim elementima. |
Prepoznaje pravila, obavlja dužnosti te poznaje posljedice za njihovo nepoštivanje u razrednoj zajednici i školi. |
Razlikuje pravila, obavlja dužnosti te poznaje posljedice za njihovo nepoštivanje u razrednoj zajednici i školi. |
Primjenjuje pravila, obavlja dužnosti te poznaje posljedice za njihovo nepoštivanje u razrednoj zajednici i školi. |
Primjenjuje, objašnjava i zaključuje o pravilima i primjeni istih, obavlja dužnosti samoinicijativno, svjestan posljedica nepoštivanja pravila i normi, odgovorno, savjesno i svjesno, kako u razrednoj zajednici, tako u školi i izvan nje. |
Obavlja dužnosti i pomaže u obitelji te preuzima odgovornost. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Obavlja dužnosti i pomaže u obitelji te preuzima odgovornost“ po zadanim elementima. |
Prepoznaje prava i dužnosti, ali dužnosti teže poima i preuzima. |
Razlikuje prava i dužnosti, ali dužnosti i obveze izvršava uz stalno podsjećanje. |
Razlikuje prava i dužnosti te obavlja dužnosti i preuzima odgovornost uz poneka manja odstupanja. |
Razlikuje prava od dužnosti te iste i obavlja uvažavajući shvaćajući važnost izvršavanja i obveza, s obzirom na prava. |
Prepoznaje svoju posebnost i vrijednost kao i posebnosti i vrijednosti drugih osoba i zajednica kojima pripada te uočava važnost različitosti i ravnopravnosti. |
Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske godine. |
||||
Otkriva svoju ulogu u zajednici, povezanost s ostalim članovima s kojima je povezan događajima, interesima, vrijednostima. |
Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske godine.
|
||||
Ponaša se u skladu s pravima djece i razgovara o njima. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Ponaša se u skladu s pravima djece i razgovara o njima“ po zadanim elementima. |
Ponaša se u skladu s pravima djece i razgovara o njima uz poticaj, dodatna pojašnjenja i pomoć. |
Relativno se većinom ponaša u skladu s pravima djece i razgovara o njima. |
Ponaša se u skladu s pravima djece i razgovara o njima, potiče i podržava ideje o uključivanju u akcije koje pomažu djeci kojoj su prava ugrožena. |
Ponaša se u skladu s pravima djece i razgovara o njima te obrazlaže o važnosti prava djece te o djeci kojima su prava ugrožena i predlaže kako im njihova razredna zajednica može pomoći (Unicef-Afrika i slično). |
Uvažava različitosti u svome okružju.
|
Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske godine. |
||||
Predlaže načine rješavanja problema. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Predlaže načine rješavanja problema“ po zadanim elementima. |
Rijetko samostalno predlaže načine rješavanja problema. |
Potaknut primjerom predlaže načine rješavanja problema. |
Predlaže načine rješavanja problema. |
Predlaže zanimljive načine rješavanja problema. |
Koristi se, svjesno i odgovorno, telefonskim brojem 112. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Koristi se, svjesno i odgovorno, telefonskim brojem 112“ po zadanim elementima. |
Potrebno ga je poticati na svjesnu i odgovornu uporabu brojevima za hitne slučajeve. |
Većinom se uz poticaj koristi se, svjesno i odgovorno, telefonskim brojem 112. |
Koristi se, svjesno i odgovorno, telefonskim brojem 112. |
Koristi se, svjesno, savjesno i odgovorno, telefonskim brojem 112 te uviđa važnost ne poigravanja s važnim telefonskim brojevima iz zabave. |
Ponaša se odgovorno u domu, školi, javnim mjestima, prometu, prema svome zdravlju i okolišu. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Ponaša se odgovorno u domu, školi, javnim mjestima, prometu, prema svome zdravlju i okolišu“ po zadanim elementima. |
Ponekad oscilira u odgovornom ponašanju prema svome zdravlju i brizi za okoliš, ali na poticaj većinom pozitivno reagira. |
Razlikuje odgovorno ponašanje od neodgovornoga u domu, školi, javnim mjestima, prometu, te se ponaša u skladu s dogovorenim pravilima i normama uz povremeni poticaj. |
Odgovorno se ponaša u domu, školi, na javnim mjestima i u prometu prema svome zdravlju i okolišu te brine o čistoći okoliša. |
Ponaša se odgovorno, pristojno u domu, školi, javnim mjestima, prometu, prema svome zdravlju i okolišu te svojim ponašanjem služi za primjer ostalima. |
Koristi se, odgovorno i sigurno, IKT-om uz učiteljevu pomoć (sigurnost, zaštita, komunikacija). |
Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske godine. |
||||
D: ENERGIJA |
|||||
ISHOD: PID OŠ D.1.1. Učenik objašnjava na temelju vlastitih iskustava važnost energije u svakodnevnome životu i opasnosti s kojima se može susresti pri korištenju te navodi mjere opreza. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Opisuje uređaje iz svakodnevnoga života i njihovu svrhu. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Opisuje uređaje iz svakodnevnoga života i njihovu svrhu“ po zadanim elementima. |
Prepoznaje i imenuje uređaje iz svakodnevnoga života i njihovu svrhu. |
Razlikuje i imenuje uređaje iz svakodnevnoga života i njihovu svrhu. |
Opisuje uređaje iz svakodnevnoga života i njihovu svrhu. |
Opisuje uređaje iz svakodnevnoga života i njihovu svrhu, navodi uređaje ili predmete kojima se koristi, opaža što ih pokreće te opisuje sigurnu uporabu i postupke u slučaju opasnosti. |
Prepoznaje i opisuje opasnosti koje se mogu javiti pri uporabi uređaja.
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje i opisuje opasnosti koje se mogu javiti pri uporabi uređaja“ po zadanim elementima. |
Prepoznaje i opisuje opasnosti koje se mogu javiti pri uporabi uređaja.
|
Razlikuje i opisuje opasnosti koje se mogu javiti pri uporabi uređaja. |
Opisuje opasnosti koje se mogu javiti pri nepravilnoj uporabi uređaja te imenuje načine na koje se mogu opasnosti ukloniti uz poneki poticaj pri objašnjavanju. |
Opisuje na temelju vlastitih iskustava važnost energije u svakodnevnome životu te opisuje i objašnjava opasnosti koje se mogu javiti pri uporabi uređaja i kako reagirati pri pojavi opasnosti. |
Razvija naviku isključivanja uređaja kad se ne koristi njime, brine se o čišćenju i čuvanju svojih uređaja te je svjestan štetnosti dugotrajne i nepravilne upotrebe tehnologije. |
Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske godine. |
||||
ISTRAŽIVAČKI PRISTUP |
|||||
ISHOD: PID OŠ A.B.C.D. 1.1. Učenik uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okružju i koristi se različitim izvorima informacija. |
|||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
Opaža i opisuje svijet oko sebe služeći se svojim osjetilima i mjerenjima.
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Opaža i opisuje svijet oko sebe služeći se svojim osjetilima i mjerenjima“ po zadanim elementima. |
Prema jasnim i kratkim uputama opisuje svijet oko sebe. |
Uz učiteljevo vođenje otkriva da se osjetilima i mjerenjima može opažati i opisivati svijet i promjene oko nas. |
Otkriva svojstva i osobine svijeta oko sebe svojim osjetilima i mjerenjima uz povremeno vođeno izlaganje. |
Samostalno izvodi pokuse kojima otkriva i opisuje svijet oko sebe, služeći se svojim osjetilima, mjerenjima i IKT tehnologijom. |
Crta opaženo i označava/imenuje dijelove.
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Crta opaženo i označava/imenuje dijelove“ po zadanim elementima. |
Ponekad uz učitelje upute crta opaženo i označava dijelove, imenuje ih u skladu s usvojenim tehnikama čitanja i pisanja. |
Crta opaženo i označava dijelove prema uputama ili primjeru.
|
Crta opaženo i označava dijelove.
|
Crta opaženo, uredno, točno i jasno i imenuje dijelove.
|
Prepoznaje uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju.
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju“ po zadanim elementima. |
Djelomično i metodom pokušaja i pogrešaka prepoznaje uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju. |
Reproducira uočene uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju. |
Prepoznaje uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju, objašnjava uz učiteljevo vođenje.
|
Prepoznaje i objašnjava uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju.
|
Postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi.
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi“ po zadanim elementima. |
Metodom pokušaja i pogrešaka ponekad postavlja jednostavna pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi. |
Postavlja jednostavna pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi.
|
Potaknut primjerom postavlja povezana pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi.
|
Samoinicijativno postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi.
|
Postavlja pitanja o prirodnim i društvenim pojavama.
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Postavlja pitanja o prirodnim i društvenim pojavama“ po zadanim elementima. |
Isključivo uz predložak postavlja pitanja o prirodnim i društvenim pojavama.
|
Postavlja pitanja o prirodnim i društvenim pojavama.
|
Postavlja pitanja o prirodnim i društvenim pojavama, na neka samostalno daje odgovore i pojašnjava.
|
Uspoređuje i komentira prirodne i društvene pojave dovodeći u vezu svojim pitanjima pojave u prirodi i društvu. |
Objašnjava uočeno, iskustveno doživljeno ili istraženo.
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Objašnjava uočeno, iskustveno doživljeno ili istraženo“ po zadanim elementima. |
Prepoznaje uočeno, iskustveno doživljeno ili istraženo prema primjeru. |
Razlikuje i povremeno objašnjava uočeno, iskustveno doživljeno ili istraženo.
|
Objašnjava uočeno, iskustveno doživljeno ili istraženo.
|
Objašnjava uočeno, iskustveno doživljeno ili istraženo na zanimljiv i kreativan način.
|
Uočava probleme i predlaže rješenja.
|
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uočava probleme i predlaže rješenja“ po zadanim elementima. |
Prepoznaje probleme, ali ne predlaže rješenja. |
Razlikuje probleme, ali rješenja predlaže samo uz dodatne upute i smjernice. |
Uočava probleme i predlaže rješenja.
|
S lakoćom uočava probleme i predlaže rješenja na zanimljiv i kreativan način.
|
Raspravlja, uspoređuje i prikazuje rezultate na različite načine – crtežom, slikom (piktogramima), grafom i sl. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Raspravlja, uspoređuje i prikazuje rezultate na različite načine“ po zadanim elementima. |
Podatke u grafičkim prikazima čita isključivo uz pomoć nastavnika. |
Uglavnom samostalno čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta. |
Čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta. |
Prikazuje, povezuje i čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta. |
Donosi jednostavne zaključke. |
Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Donosi jednostavne zaključke“ po zadanim elementima. |
Teže donosi jednostavne zaključke. |
Donosi jednostavne zaključke potaknut primjerima. |
Donosi jednostavne zaključke. |
Donosi složenije zaključke samostalno i jasno. |
NASTAVNI PREDMET: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura sadrži četiri predmetna područja:
A) Kineziološka teorijska i motorička znanja (OŠ TZK A; SŠ TZK G A)
B) Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti (OŠ TZK B; SŠ TZK GB)
C) Motorička postignuća (OŠ TZK C; SŠ TZK G C)
D) Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja (OŠ TZK D; SŠ TZK G D)
Sadržaji praćenja i provjeravanja su:
a) Motorička znanja
b) Motorička postignuća
c) Morfološke značajke, motoričke i funkcionalne sposobnosti
d) Aktivnost učenika i odgojni učinci.
U Tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi elementi ocjenjivanja koji se neposredno kriterijski ocjenjuju su:
a) Motorička znanja
b) Motorička postignuća
c) Aktivnost učenika i odgojni učinci.
Predmetno područje A: Kineziološka teorijska i motorička znanja |
||||||||||
ISHOD: OŠ TZK A.1.1. Izvodi prirodne načine gibanja. |
||||||||||
RAZRADA ISHODA |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
|||||||
Izvodi raznovrsne prirodne načine gibanja za ovladavanje prostorom, preprekama, otporom i baratanjem predmetima. |
Oponašajući izvodi prirodne načine gibanja, pri čemu gibanja izvodi djelomično pravilno. |
Oponašajući izvodi prirodne načine gibanja, pri čemu gibanja izvodi pravilno uz povremene korekcije od strane učitelja. |
Oponašajući izvodi prirodne načine gibanja, pri čemu gibanja izvodi pravilno i motorički ispravno. |
|||||||
Prepoznaje raznovrsne prirodne načine gibanja. |
Prema primjeru prepoznaje raznovrsne prirodne načine gibanja. |
Prepoznaje raznovrsne prirodne načine gibanja koje izvodi većinom pravilno. |
Prepoznaje i demonstrira raznovrsne prirodne načine gibanja. |
|||||||
ISHOD: OŠ TZK A.1.2. Provodi jednostavne motoričke igre. |
||||||||||
RAZRADA ISHODA |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
|||||||
Sudjeluje u jednostavnim motoričkim igrama. |
Ne razumije upute igre te istu provodi uz dodatne upute. |
Igru provodi prema uputi. |
Shvaća i primjenjuje pravila igre u potpunosti. |
|||||||
Predmetno područje B: Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti |
||||||||||
ISHOD: OŠ TZK B.1.1. Slijedi upute za svrstavanje u prostoru i prema tjelesnoj visini. |
||||||||||
Sudjeluje u praćenju svoje visine i tjelesne mase. |
Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. |
|||||||||
Razlikuje tjelesnu visinu od tjelesne mase. |
Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. |
|||||||||
Pronalazi svoje mjesto u svrstavanju prema visini (vrsta...). |
Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. |
|||||||||
Predmetno područje C: Motorička postignuća |
||||||||||
ISHOD: OŠ TZK C.1.1. Prati motorička postignuća. |
||||||||||
RAZRADA ISHODA |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
|||||||
RAZRADA ISHODA: Prati i prepoznaje osobna postignuća u svladanim obrazovnim sadržajima. |
Izvodi osnovne strukture usvojenih obrazovnih sadržaja uz pomoć učitelja i iz više pokušaja. |
Izvodi osnovne strukture usvojenih obrazovnih sadržaja. |
Samostalno izvodi osnovne strukture usvojenih obrazovnih sadržaja. |
|||||||
Predmetno područje D: Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja |
||||||||||
ISHOD: OŠ TZK D.1.1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnim vježbanjem i brine se o opremi za TZK. |
||||||||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
|||||
Primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnom vježbanju. |
Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. |
|||||||||
Brine se o opremi za TZK. |
Na sat ne nosi odgovarajuću opremu za rad. |
Isključivo uz stalno učiteljevo praćenje i podsjećanje donosi odgovarajuću opremu za TZK. |
Uz učiteljevo podsjećanje donosi odgovarajuću opremu za TZK |
U većoj mjeri, redovito donosi odgovarajuću opremu za TZK. |
Redovito donosi urednu i čistu odgovarajuću opremu za TZK. |
|||||
ISHOD: OŠ TZK D.1.2. Slijedi upute za rad i pravila motoričke igre. |
||||||||||
RAZRADA ISHODA |
NEDOVOLJAN |
DOVOLJAN |
DOBAR |
VRLO DOBAR |
ODLIČAN |
|||||
Prihvaća pravila igre.
|
Ne shvaća pravila niti njihovu važnost u igri. |
Pravila igre shvaća i prihvaća tek uz stalne intervencije učitelja. |
Prihvaća samo neka od postavljenih pravila igre. |
Prihvaća i slijedi postavljena pravila uz manje opomene i podsjećanja na isto. |
Prihvaća, slijedi i razumije postavljena pravila igre. |
|||||
Razmatra prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja u igri. |
Nedovoljno razvijen osjećaj samokontrole, u igri je prisutno neprihvatljivo ponašanje. |
Odgovornost za neprihvatljivo ponašanje prihvaća tek nakon intervencije učitelja. |
U igri ponekada dolazi do nepoželjnih oblika ponašanja. |
U igri se većinom ponaša primjereno. |
U igri se ponaša primjereno, prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. |
|||||
Sat razrednika – opaske
|
LOŠE |
DOBRO |
UZORNO |
Odnos prema radu |
Čak i uz poticaje učitelja teško se uključuje u oblike rada. Neredovito nosi pribor za rad i ispunjava svoje školske obveze. Ne brine o urednosti radnoga mjesta i pribora za rad. Nezainteresiran/nezainteresirana za školski uspjeh. Potrebno je stalno poticati razvoj radnih navika. Nedostaju radne navike. |
Nastavne sadržaje prati uz povremena svraćanja pozornost na iste. Uz povremene poticaje se uključuje u nastavni rad. Uglavnom redovito nosi pribor za rad i ispunjava svoje školske obveze. Povremeno se trudi postići što bolje rezultate. Razvijene radne navike. Poraditi na radnim navikama u vidu redovnog rada.
|
Primjeren odnos prema učenju i radu. Redovito nosi pribor za rad i ispunjava svoje školske obveze. Slijedi dogovorena pravila. Nastavne sadržaje prati s aktivnom pažnjom. Rado se uključuje u sve oblike rada. U radu aktivna/aktivna i suradljiv/suradljiva. Trudi se postići što bolje rezultate. Visoko razvijene radne navike. Visokih intelektualnih sposobnosti. |
Odnos prema prijateljima |
Teško kontrolira emocijama što dovodi do konfliktnih situacija sa učenicima. Neodmjeren/neodmjerena u komunikaciji sa prijateljima (psovke, grube riječi). Smišlja i motivira učenike na neprimjerenu igru koja se kosi sa pravilima Škole i razreda. |
Uglavnom primjeren odnos prema prijateljima. |
Primjeren odnos prema drugim učenicima. Uvijek želi pomoći drugim učenicima. |
Odnos prema starijima |
Ne uvažava autoritet učitelja. Prema starijima se ne odnosi sa poštovanjem. Neodmjeren/neodmjerena u komunikaciji sa odraslima (psovke, grube riječi). |
Uglavnom uvažava autoritet učitelja. Prema starijima se uglavnom odnosi sa poštovanjem.
|
Uvažava autoritet učitelja. Prema starijima se odnosi sa poštovanjem.
|
Ponašanje |
Odgovornost za neprihvatljivo ponašanje prihvaća tek nakon intervencije učitelja. Uočeno konfliktno ponašanje. Potrebna stalna kontrola emocija. U igri sa vršnjacima ističe se na neprimjerene načine.
|
Prihvaća i slijedi postavljena pravila uz manje opomene i podsjećanja na isto. Ponekada dolazi do nepoželjnih oblika ponašanja. Prilikom rada ponekada živahan/živahna, teško kontrolira svoju energiju. Zbog nemogućnosti verbaliziranja svojih potreba agresivno nastupa prema učenicima. Ponekada potrebna kontrola emocija. U situacijama povećanih tenzija neprimjereno se ponaša (plakanje, lupanje po stolu). |
Izrazito uljudnoga ponašanja. Poznaje i slijedi razredna pravila. Poštuje kućni red Škole. Prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. Razvijene socijalne i emocionalne inteligencije. Zrelo i brzo procjenjuje situacije u kojima se nalazi. Izrazito pristojna u ophođenju, marljiva i savjesna. Vesela i energična, omiljena u igri. Uporno i rječito promiče svoje stavove. Visoko razvijena empatija prema djeci i odraslima.
|
Pjevaju:
viši razredi OŠ Ljubešćica,
sviraju:
učiteljica Bernardica Bačan
i Vinko Španić (8. r.)
Mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj
« Listopad 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |