Osnovna škola Ljubešćica

KRITERIJI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA, ELEMENTI OCJENJIVANJA – INFORMATIKA

Uspjeh  učenika  iz  Informatike  vrednuje  se  gotovo  na  svakom  satu  kroz praktičan  rad  na  računalu,  te vrednovanje  aktivnosti  tijekom  nastavnog  sata,  usmenog  ispitivanja,  kao  i  vrednovanje  domaćih  zadaća  i dodatnih aktivnosti kao što su rad na projektnom zadatku, izrada plakata, referata, umnih mapa i sl.

Postupci vrednovanja u predmetu Informatika realiziraju se trima pristupima vrednovanju:

• vrednovanjem za učenje
• vrednovanjem kao učenje
• vrednovanjem naučenoga

Procjene o postignućima učenika temelje se na integraciji raznih informacija prikupljenih u različitim situacijama tijekom određenoga vremenskog razdoblja.

Elementi vrednovanja (sastavnica u imeniku):

• usvojenost znanja
• rješavanje problema
• digitalni sadržaji i suradnja

Element „usvojenost znanja“ uključuje ocjene za činjenično znanje, razumijevanje koncepata, analiziranje, opisivanje, objašnjavanje, poznavanje pravila.

Element „rješavanje problema“ uključuje ocjene za analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama, strategije pretraživanja i prikupljanja, istraživanje, konstrukciju logičkoga sklopa, samostalnost u rješavanju problema.

Element „digitalni sadržaji i suradnja” uključuje ocjene za odabir primjerenih programa, vještinu uporabe programa, komuniciranje u timu, suradnju na projektu, argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost, samostalnost i promišljenost pri uporabi tehnologije te kvalitetu digitalnoga uratka.

Uspjeh učenika provjeravat će se za sva ova tri elementa prema sljedećem kriteriju:

Nedovoljan (1)

• Usvojenost znanja: Netočno, bez razumijevanja, nelogično, nesuvislo.
• Rješavanje problema: Površno i s pogreškama.
• Digitalni sadržaji i suradnja: Učenik ne sprema digitalne sadržaje i ne surađuje s ostalim učenicima.

Dovoljan (2)

• Usvojenost znanja: Prisjeća se osnovnih pojmova uz pomoć nastavnika.
• Rješavanje problema: Radi uz pomoć i ne uočava pogreške samostalno.
• Digitalni sadržaji i suradnja: Učenik uz pomoć sprema digitalne sadržaje i rijetko surađuje s ostalim učenicima.

Dobar (3)

• Usvojenost znanja: Poznaje osnovne pojmove.
• Rješavanje problema: Radi uz povremenu pomoć, pogreške uočava i ispravlja ih uz pomoć nastavnika.
• Digitalni  sadržaji  i  suradnja:  Učenik  nedovoljno poznaje  digitalne  sadržaje  i  povremeno  surađuje  s  ostalim učenicima.

Vrlo dobar (4)

• Usvojenost znanja: Poznaje sve nastavne sadržaje, ali ih ne povezuje sa sličnim sadržajima.
• Rješavanje problema: Primjenjuje stečeno znanje, samostalno uočava pogreške i ispravlja ih.
• Digitalni sadržaji i suradnja: Učenik sprema digitalne sadržaje i slabije surađuje s ostalim učenicima.

Odličan (5)

• Usvojenost znanja: Povezuje usvojeno znanje s drugim sličnim sadržajima.
• Rješavanje problema: Kreativno primjenjuje usvojene vještine u novim situacijama.
• Digitalni  sadržaji  i suradnja:  Učenik  sprema  digitalne  sadržaje  u svoju  mapu  i  surađuje  redovito  s ostalim učenicima.

Načini postupci vrednovanja

Usmeno provjeravanje provodi se tijekom svakog nastavnog sata. Ukoliko učenik kroz nastavni sat točno i često odgovara na postavljena pitanja može također biti ocijenjen. Ocjena je javna uz obrazloženje učitelja. U imenik,  u  rubrici  praćenja  učenika  upisuje  se  nadnevak,  sadržaj  usmenog  ispitivanja,  ocjena  (radi  lakšeg snalaženja razrednika i roditelja), te ocjena u rubriku ovisna o tome da li se provjerava usvojenost sadržaja ili primjena znanja.

Pisana  provjera  provodi  se  zadatcima  objektivnog  tipa  kako  bi  se  utvrdilo  poznavanje  i  razumijevanje pojmova i činjenica ili zadacima primjene naučenog. Moguće vrste zadataka su: dosjećanje (kratki odgovor), dopunjavanje, alternativni izbor, višestruki izbor, povezivanje, jednostavni računski zadaci, skiciranje.

Tablica vrednovanja pisanih provjera:

U  imenik  se  piše  nadnevak,  broj  bodova,  a  u  rubriku  ocjena.  Učenik  negativnu  ocjenu  iz  pisane  provjere ispravlja  na  jednom  od  sljedećih  sati  usmeno  ili  pismeno,  te  se  stavlja  zabilješka  –  nadnevak  uz  komentar: ispravak pisane provjere i evidentira se u rubriku.

Opisno praćenje

Tijekom cijele školske godine učenici se opisno prate – interes za predmet, sposobnosti i njihov razvoj, pozornost  na  satu,  učenje,  praktične  vježbe,  radne  navike,  napredak,  sposobnost  rješavanja  problema,  ideje razrade pristupa problemu, pronalaženje rješenja projektnih i sličnih zadataka i dr. Rečenica opisnog praćenja je poticajna, pozitivna, afirmativna i upisuje se u prostor opisnog praćenja.

Zaključna ocjena

Na  kraju  školske  godine  donosi  se  zaključna  ocjena  koja  ne  mora  biti  aritmetička  sredina  upisanih ocjena, već odraz cjelokupnog rada, učenja, zalaganja i odnosa prema radu kroz cijelu školsku godinu. Jedino redovitim  praćenjem  i  provjeravanjem  znanja  raznim  oblicima  i  na  temelju  više  elemenata,  dobivamo objektivniju konačnu ocjenu koja je u skladu sa stvarnim učeničkim znanjem.

Učenici su sa načinom praćenja i ocjenjivanja upoznati na prvome satu, a isto tako kod učenika se redovito razvija osjećaj kritičnosti i samokritičnosti tako da u svakom trenutku znaju procijeniti razinu svoga znanja.

Učiteljica: Jasna Zidarić Hasanec