Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod

U učionici engleskoga jezika (br. 24.) tijekom studenoga i prosinca izloženi su digitalni posteri (glogsteri) koje su tijekom studenoga i prosinca 2014. i 2015. na nastavi engleskoga jezika izradile Valentina Miletić i Jelena Jazvić (učenice tadašnjega 3.e/ 4.e). Izloženi su i posteri koji ukazuju na problem pretjerane uporabe društvenih mreža te prisutnost zločestih online tipova koji svakome mogu zagorčati internetsko iskustvo. Posterima su priložena pravila društveno (ne)prihvatljiva internetskog ponašanja. Autori postera, kao i likovi/ glumci na izloženim fotografijama, bivši su učenici 3.e (2014.) i 3.c (2015.) koji su, baš u ovim mjesecima prije nekoliko godina, predvidjeli u kojem će se smjeru zanimanje mladih za internet i društvene mreže razvijati.

Stella Vegeš i Mirta Čačija (2.b) anketirale su svoje prijatelje iz razreda te, na satu razrednika, predstavile rezultate ankete o ovisnosti o društvenim mrežama. Saznali smo kako se trendovi među mladima mijenjaju (pa je Instagram zasjenio nekad daleko najpopularniji Facebook), ali ne i učestalost uporabe mobitela i društvenih mreža u (školskom) životu mladih – samo je troje učenika priznalo da nije ovisno o društvenim mrežama. A kad si ovisan, nisi slobodan; kad nisi slobodan, ne možeš dati najbolje od sebe!

Učenici 2.f razreda na satu engleskoga jezika izrađivali su ankete o pušenju, konzumaciji alkohola, pretjeranoj uporabi mobitela i nezdravoj prehrani. Zadatak svake od četiriju skupina je bio osmisliti 12 pitanja koja smo potom iskoristili kao temelj za obradu nove – veoma zahtjevne – gramatičke jedinice: reported speech (upravni i neupravni govor). Anketu o konzumaciji alkohola tijekom večernjega izlaska učenici su odradili na sljedećem satu engleskoga jezika, a potom su je obradile i rezultate ankete razredu predstavile učenice Dajana Barukčić, Antonela Cserenko i Gabrijela Lerotić.   Zaključili smo kako mladi veoma zrelo razmišljaju, ali često veoma nezrelo postupaju. Alkohol je, nažalost, neizostavni dio večernjega izlaska (tek 13% učenika 2.f ne pije), mladi počinju piti sve ranije (već s 13 godina), lista žestokih pića koja ulijevaju hrabrost, potiču zabavu i pomažu da se zaborave problemi sve je duža (a najčešće se pije votka)… Učenici su veoma svjesni opasnosti i problema vezanih uz uživanje alkohola, no svejedno piju.

Profesorica Opačak provela je tijekom mjeseca studenoga među učenicima svih svojih razreda (1.c, 2.b, 2.f, 3.b, 3.f i 4.e) anketu o kockanju. Cilj je bio uključiti učenike obaju spolova, različitih dobnih skupina i obrazovnih profila te uočiti određene sličnosti i(li) različitosti u postupanju mladića i djevojaka, mlađih i starijih učenika (vezano uz problem kockanja)... kako bi se moglo ciljano djelovati na potencijalni problem u godinama koje slijede. (Prošle je godine, tijekom terenske nastave u rujnu, jedan učenik, umjesto na toalet, otišao uplatiti tiket u sportsku kladionicu; neugodno iznenađena razrednica uočila je mogući problem s kockanjem te je isplanirala ovogodišnju aktivnost.) Zanimljivost je da su se kao ispitanici uključili i naši prijatelji iz Švedske, te smo mogli napraviti i malu komparativnu analizu između navika učenika naše i jedne švedske škole.

Anketom je obuhvaćeno ukupno 64 učenika naše škole (47 djevojaka i 17 mladića) dobi 14-19 godina te 21 Šveđanin (11 djevojaka i 10 mladića) dobi 14-15 godina. Rezultati ankete koji slijede predstavljeni su članovima Nastavničkoga vijeća naše škole 13. prosinca 2017.:

• veći je postotak učenika koji nemaju naviku kockanja (81% naših učenika i 86% švedskih učenika); ipak, postotak anketiranih učenika naše škole koji kockaju je zabrinjavajuć (19%);
• više je mladića koji kockaju nego djevojaka (dvostruko više u švedskoj školi, a triput više u našoj školi);
• dob nije presudna – jednak je broj učenika koji kockaju u 2., 3. i 4. razredu naše škole te u posljednja dva razreda osnovne švedske škole; učenici kažu da ili imaš ili nemaš kockarski duh;
• i naši i švedski učenici klade se većinom na sportske događaje i to koristeći uglavnom mobilne aplikacije, a okušali su se u sličnim igrama na sreću (poker, bingo, strugalica, lutrija, rulet);
• zajednička su im i neka mjesta na kojima se klade (BET365) iako hrvatski učenici posjećuju više kladionica (Supersport, Germania, Prva sportska kladionica, Hrvatska lutrija);
• i naši i švedski učenici kockaju uglavnom iz zabave te jer vjeruju da mogu lako zaraditi;
• jednak je udio hrvatskih i švedskih ispitanika (66%) koji zaključuju kako je kockanje siguran način da za uloženu vrijednost ne dobiju ništa!

Iako se nameće zaključak kako su učenici u Švedskoj veoma slični našima, uočena je bitna razlika između hrvatskih i švedskih učenika:

• u anketi je zastupljen podjednak broj mladića i djevojaka iz završnih razreda osnovne švedske škole i anketa pokazuje kako je među njima dvostruko više mladića nego djevojaka koji kockaju; u našoj je pak školi anketom obuhvaćeno gotovo triput manje mladića nego djevojaka, a rezultati ankete pokazuju kako je mladića kockara triput više (9) nego djevojaka (3);
• svi se mladi Šveđani (sudionici ankete) koji kockaju smatraju ovisnima, dok se tek jedan naš učenik smatra ovisnikom (jer su naši učenici možda manje samokritični???);
• troje švedskih učenika (16%) od onih koji ne kockaju smatra kako bi moglo imati problem s kockanjem u budućnosti; 13 (25%) naših učenika sluti budući problem.

Tema ovisnosti ispreplela se s nastavnim gradivom. Učenici 2.b utvrđivali su poznavanje pravila pisanja eseja na engleskom jeziku, a jedan od ponuđenih zadataka bio je vezan uz problem ovisnosti. Uslijedila je školska zadaća na nastavi hrvatskoga jezika u 2.b i, zanimljivo, većina je učenika odabrala pisati raspravljački esej s temom ovisnosti o internetu. Svjestan „da društvo iz dana u dan postaje sve ovisnije o internetu...“, Marko Janković poručuje mladima da razumije „koliko koristan i zabavan internet jest, ali da, kao i u svemu drugome u životu, postoje granice čijim prelaženjem žrtvujemo ono što je zaista bitno – kontakt s ljudima koji naše živote mogu učiniti ljepšima.“

Učenici 1.c vježbat će pisanje osobnoga pisma na engleskom jeziku i, vođeni pitanjima profesorice, u glavnom dijelu teksta pisat će o problemu opijanja mladih tijekom večernjega izlaska, o pušenju koje nije ''cool“… Zanimljivost je da ovoga puta neće pisati izmišljenim prijateljima nego svojim prijateljima u Švedskoj. (Pisma iz Švedske stigla su baš kad su trebala!)

Srednjoškolcima je, kao izrazito ugroženoj društvenoj skupini, osobito važno posvijestiti životne probleme iz teksta. Za pohvaliti je svaku aktivnost učenika i škole koja je usmjerena ka (podizanju svijesti o prevenciji, apstinenciji, zdravom življenju i suzbijanju zlouporabe sredstava ovisnosti. Učenici su svojim višegodišnjim aktivnostima i (ne)verbalnim vještinama dokazali kako mogu veoma zrelo dati svoj doprinos „izgradnji“ ljepšega svijeta za sebe i generacije koje dolaze. (P O) H V A L A !!!

Autorica teksta: Ivana Opačak, prof.