Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod

Gospodin Picula je uglavnom govorio o važnosti proširenja Europske unije na zemlje zapadnoga Balkana i koristi koje obje strane mogu imati od proširenja. Važnost pristupanja država je i u tome što je BDP svih zemalja zapadnoga Balkana samo 2,5% BDP-a Europske unije ili godišnja dobit automobilskoga diva Mercedesa. Trebaju pomoć svih jer u ovim izazovnim vremenima za sve, kada smo izloženi problemima kao što su COVID-19, izbjeglička kriza, ugroženost svih pred prijetnjama međunarodnih terorističkih organizacija…, lakše ćemo se s problemima nositi zajedno, pomažući jedni drugima bez obzira na veličinu i količinu novca koju imamo. (prof. Kovačić)

Sve zemlje Europske unije i Hrvatska rade kolektivno uz zemlje zapadnoga Balkana… Hrvatska pogotovo mora „gurati“ i motivirati svoje susjede za pristupanje EU-u… Moramo imati na umu da mnoge zemlje nisu u potpunosti spremne ispuniti uvjete za ulazak u EU jer su iz godine u godinu sve viši kriteriji za pridruživanje europskoj zajednici. (Dajana)

G. Duch Guillot govorio je o važnosti informacija, odnosno o problemu dezinformacija danas. Rekao je da dezinformiranje u Europskoj uniji postoji otkada postoji i Unija, ali je danas, tijekom COVID-19 pandemije, ta pojava posebno naglašena. U normalnim uvjetima dezinformiranje šteti ekonomiji, vlasti, vladavini prava, ljudskim pravima…, a u današnjoj situaciji dezinformacije doslovno mogu ubiti. Pojasnio je da je EU puno toga napravila da se zaštite istinite informacije, odnosno da se dezinformacije spriječe ili zaustave. Problemu se pristupa iz dva smjera; prvi je savjetodavni – pokušava se upoznati prenositelje „informacija“, a to su najčešće različite društvene mreže, sa štetnošću i posljedicama dezinformiranja na pojedince i društvo; ako to ne urodi plodom, tu je zakonodavni okvir – oštriji pristup. (prof. Kovačić)

G. Bosanac istaknuo je kako je nužno razumjeti tko su nedemokratske osobe koje šire dezinformacije u svrhu ostvarivanja profita te da zbog dezinformacija slabi demokracija i zakonodavni sustav. G. Vidov istaknuo je da su najčešće dezinformacije u suštini propagandne akcije. G. Duch Guillot zaključio je kako je vedrija strana ovoga problema činjenica da se tijekom infodemije pokazala prava solidarnost ljudi i sposobnost EU-a jer upitno je bi li europske zemlje izvan zajednice mogle sve ovo financijski izdržati. Ne manje važno, ova je situacija dala veliku prednost zdravstvu i stjecanju povjerenja u riječ stručnjaka. (Dajana)

Učenici (ambasadori juniori) iz brojnih hrvatskih škola mogli su i tijekom ovoga razgovora postavljati pitanja, a jedno od zanimljivijih je bilo koji su motivi osoba koje šire dezinformacije. Saznali smo da su najčešća dva motiva: prvi (koji je u manjini) je politički motiv – nanijeti štetu nekoj političkoj opciji ili političkom suparniku, a drugi (učestaliji) je ekonomski – zaraditi na širenju lažnih vijesti.

Zaključak svih sudionika je da je svaku vijest koju pročitamo, a učini nam se sumnjiva ili senzacionalistička, potrebno provjeriti na/s više strana, kroz više izvora i na provjerenim mrežnim mjestima. (prof. Kovačić)

Veselimo se novim virtualnim razgovorima #u4cetvrtkom! Pridružite nam se!