Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod

Sigurno nije prošao dan, a da niste čuli lažnu vijest. Nažalost, svaka vijest koju ćete pročitati većinom je lažna. Danas se treba dobro zapitati u pouzdanost onoga što piše! Tijekom kriznih razdoblja kao što su oružani sukobi, izvanredne situacije u javnom zdravstvu i prirodne katastrofe velikih razmjera pristup vjerodostojnim informacijama i izvorima vijesti sve je važniji. Obmanjujuće informacije mogu potkopati povjerenje javnosti i uzrokovati daljnju štetu zajednici.

Ljudi su prestrašeni količinom laži oko sebe, nemogućnošću da prepoznaju istinu i pribjegavaju svim mogućim tehnikama u borbi protiv opasnosti današnjice, no, kao i u svakoj kriznoj situaciji, uvijek se nametnu vođe koji upotrebom lažnih vijesti i potpunih izmišljotina vladaju masom naivnih ljudi.

Lažne informacije nisu novost, postale su vruća tema od 2017. Tradicionalno, vijesti smo dobivali od pouzdanih izvora, novinara i medija koji su se morali pridržavati strogih pravila struke, najvažnije je bilo biti istinit. Međutim, internet je omogućio potpuno novi način objavljivanja, dijeljenja, konzumiranja informacija i vijesti uz vrlo malo propisa ili uređivačkih standarda.

Ljudi zadnjih generacija dobivaju vijesti s društvenih mreža i često nam je teško reći jesu li priče vjerodostojne ili ne. Preopterećenost informacijama iz svih poznatih područja života i opći nedostatak razumijevanja kako ljudi funkcioniraju na internetu također su pridonijeli povećanju lažnih vijesti i lažnih profila što je strašno opasno. 

Tehnološka jednostavnost fotošopiranja, kopiranja, lijepljenja, klikanja i dijeljenja lažnih sadržaja na mrežama Facebook, Instagram, Twitter, Snapchat, TikTok, Youtube danas je doseglo nezamislive razvoje, sve je lažno! U nekim slučajevima lažni članci su osmišljeni i objavljeni da izazovu emocionalnu reakciju i postavljaju se na određena web-mjesta kako bi čitatelje privukli da ih podijele naširoko. 

Pouzdanost u sadržaj medija više ne postoji. Sve više su naslovi lažni, a vijesti koje se čitaju netočne. Kako bi informirali sve slojeve društva, educirali i pokazali im što je lažna vijest Lordan Prelog odlučio je otvoriti „muzej“ lažnih vijesti.

Nakon posljednja dva skupa u Zagrebu mnogobrojni autori su izlagali kako je prepoznata sve veća opasnost od dezinformacija koja prijeti slobodi i nezavisnosti medija. Lordan Prelog je dobro upoznat s lažnim vijestima pa je odlučio osvijestiti čovječanstvo svojim projektom o lažnim vijestima. Radi se o web-stranici na kojoj možemo pročitati svjedočanstva žrtava lažnih informacija.

Cilj projekta Lordana Preloga je:

• osvijestiti građane o raširenosti 'lažnih vijesti'
• podizati razinu medijske i informacijske pismenosti
• educirati građane kako prepoznati 'lažne vijesti'
• pridonijeti globalnoj borbi protiv 'lažnih vijesti'
• sakupiti na jednom mjestu bazu najpoznatijih 'lažnih vijesti'
• razviti mehanizme prepoznavanja 'lažnih vijesti'
• ilustrirati proces nastanka 'lažnih vijesti' kroz ekosustav: od izvora do korisnika i nazad

U najnovijem njegovom istraživanju više od polovine ispitanih je reklo kako je u tjednu koje je prethodilo ispitivanju lažne ili zbunjujuće vijesti o korona virusu. Više od četvrtine je navelo kako je došlo u dodir s lažnim vijestima o poznatim osobama.

Svi oni koji pretražuju internet što uključuje i komunikacijske platforme, trebali bi uvijek sadržaje promatrati s određenom dozom nepovjerenja, i ne uvijek sve primati zdravo za gotovo, pogotovo ako je riječ o emocijama nabijenim ili kontroverznim temama, posebno ako je tema predstavljena spektakularno.

Fake News do korisnika obično dolaze u obliku posta na nekoj od društvenih mreža. Uvijek treba baciti oko na onog tko širi takvu vijest, provjeriti nalog. Često se već na prvi pogled prepoznaje koje su namjere onog tko širi takvu vijest. Nije to živa osoba ili organizacija nego automatski mehanizmi.

I u hrpi lažnih vijesti treba se osvijestiti i prepoznati lažne. Nažalost, lažne vijesti i dezinformacije objavljene na Facebooku dobivaju šest puta veću pozornost nego objave utemeljene na činjenicama. Pamet u glavu!

Ako vijest koju čitate ima bilo koji element laži ili nevjerojatnosti, a do vas je došla putem nevjerojatnog medijskog izvora, ne sadrži jasne i provjerljive izvore informacija i ne možete je pronaći na legitimnim medijskim stranicama, gotovo je sigurno da je lažna vijest. Ako takvu vijest objavi medij koji pokazuje jaku sklonost određenoj ideologiji ili političkoj opciji, također joj treba pristupiti s oprezom i provjeriti s drugim medijskim izvorima. Pamet u glavu!

Katarina Agatić, 2. C