Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod

Znanstvena i tehnološka dostignuća omogućila su razvoj novih prehrambenih proizvoda prilagođenih potrebama ljudi. Isto tako i tendencija tržišta je ponuditi nove proizvode koji imaju određenu funkciju pa se danas sve više govori o tzv. „funkcionalnoj hrani“.

Ovogodišnji Svjetski dan hrane upravo je posvećen tome. Na stručnim skupovima predstavljaju se prednosti funkcionalne hrane, nova saznanja i novi proizvodi.

Pojam funkcionalna hrana prvi je put uveden u Japanu 1980. godine i Japan je prva zemlja koja je zakonskom regulativom definirala funkcionalnu hranu. Tijekom narednih desetljeća proizvodnja se proširila i u druge dijelove svijeta, osobito u visoko razvijene zemlje kao što je SAD.

Opće prihvaćena definicija funkcionalne hrane u znanstvenim krugovima je: „Funkcionalna hrana je ona koja sadrži bioaktivne sastojke za koje je znanstveno utvrđeno da imaju povoljno djelovanje na zdravlje ljudi”.

Drugim riječima, „funkcionalni proizvodi“ su oni koji osim prehrambene vrijednosti sadrže biološke komponente koje čine dobrobit za naše zdravlje, za naše funkcije u organizmu - poboljšanje krvožilnog sustava, smanjenje rizika od nastanka raka, smanjenje tjelesne težine, za bolju probavu... Radi se o hrani obogaćenoj vitaminima, mineralima, proteinima, smanjenim udjelom šećera, soli. Ti proizvodi su svuda oko nas, od različitog voća i povrća, maslinovog, bučinog i ostalog ulja, ribe…. proizvedeni su na  održiv način.

Funkcionalna hrana može biti neprerađena kao najjednostavniji oblik funkcionalne hrane, odnosno  hrana u svom prirodnom obliku. Značajan oblik funkcionalne hrane na tržištu je procesuirana hrana, odnosno hrana koja obuhvaća obogaćene proizvode s povećanom  količinom postojećih ili dodatkom novih nutrijenata; izmijenjeni proizvodi u kojima se postojeće komponente zamjenjuju komponentama povoljnijeg učinka; poboljšani proizvodi kod kojih je jedna ili više komponenata prirodno obogaćena kroz specijalne uvjete uzgoja biljaka, životinja. Funkcionalna hrana uključuje: razvoj novih probiotika s dodatnim učincima za zdravlje, klice i modrozelene alge, smanjenje soli u kruhu i mesnim prerađevinama, hranu bez aditiva, veću primjenu bobičastog voća s oksidativnim svojstvima (aronija, borovnica).

Funkcionalna hrana je nova hrana na tržištu nastala iz nove recepture ili inovativnog tehnološkog procesa. To su proizvodi s velikom dodanom vrijednosti. Uvjeti proizvodnje funkcionalne hrane su znatno zahtjevniji pa stoga i potrošač to svjesno i opravdano treba  platiti.

I hrvatska prehrambena industrija prati trendove i proizvodi funkcionalnu hranu. Republika Hrvatska ima velike potencijale za proizvodnju zdrave hrane. Hrvatska proizvodi nutritivno visokovrijedne prehrambene proizvode koji svakako prolaze kroz sustav kontrole i sigurnosti hrane pa se  i ljudi sve više okreću funkcionalnoj hrani.

Da bi funkcionalna hrana mogla biti privlačna i dobro prihvaćena na tržištu, moraju biti uključeni mnogi faktori kao što je istraživački rad, dobar marketing i najvećim dijelom pozitivni iskustveni stavovi potrošača, dobra učinkovitost i neškodljivost proizvoda.

Svaka informacija koja se odnosi na zdravlje itekako mora biti istinita, provjerena, jednostavna i razumljiva za svakog potrošača. Svijest o zdravijem izboru hrane može doprinijeti očuvanju zdravlja i osiguranju bolje kvalitete života. Preporuka zdravog načina života je jesti raznovrsno i umjereno, od svega pomalo, a cilj nam je živjeti zdravije i duže.

Pogledajte zdrave obroke učenika naše škole i anketu o prehrambenim navikama učenika škole provedenu kroz petogodišnje razdoblje.

Dio slika je iz privatne arhive, a dio preuzet s mrežnih stranica besplatnih izvora slika.

Anketa o prehrambenim navikama

Radovi učenika