Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod

Međunarodni dan nekupovanja u SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji se obilježava već duži niz godina. U SAD-u i Kanadi obilježava se petkom nakon proslave Dana zahvalnosti. Taj petak se još naziva i Crnim petkom jer označava početak božićne manije kupovanja. U Velikoj Britaniji, pak, obilježava se dan kasnije, u subotu. Tako su ove godine datumi obilježavanja Međunarodnog dana nekupovanja 23. i 24. studeni.

Ipak, naši učenici su ovaj dan „odradili“ nešto ranije u studenome, da bi mogli na vrijeme pripremiti prigodan pano.

Nakon provedenoga eksperimenta učenike sam zamolila da ispune anketu od 6 pitanja. Rezultati ankete bili su iznenađujući – u pozitivnome smislu.

U ovome malom eksperimentu sudjelovalo je ukupno 49 od 53 učenika trećih razreda kojima predajem engleski jezik kao prvi strani jezik.

Prvo pitanje u upitniku bilo je jesu li uspjeli provesti dan bez kupovine. 81,6% ih je uspjelo, 2,04% nije uspjelo, a 16,3% ih je kupilo samo jednu jedinu sitnicu (kiflu, toplu čokoladu).

Na drugo pitanje, bi li mogli svakoga mjeseca provesti jedan dan bez trošenja novca, 55,1% učenika odgovorilo je potvrdno.

Slijedeće pitanje bilo je jesu li bili pod stresom zbog „zabrane“ kupovine. Na to je 83,67% učenika odgovorilo da nisu osjećali nikakav stres.

Četvrto pitanje bilo je otvorenoga tipa i odnosilo se na to što je učenicima bilo najteže toga dana. Odgovori su bili vrlo šaroliki – od onoga da im ništa nije predstavljalo problem (32,65%), do toga da im je najteže bilo gledati kako drugi kupuju i jedu u školi (iako smo prethodno imali dogovor da će si učenici za taj dan pripremiti sendviče i ponijeti ih od kuće). Dakle, neki su ostali gladni, nekima je nedostajao odlazak na kavu (10,2%), a nekima kupovanje slatkiša (4,08%).

Pretposljednjim pitanjem htjela sam vidjeti mišljenje učenika o tome kome bi ovakav dan bez kupovanja uopće bio od koristi. Neki su, kao pravi ekonomisti, odmah odgovorili da zasigurno takav dan ne pomaže državi jer za našu ekonomiju nije dobro kada ljudi ne troše novac. Većina je odgovorila da je to dobro za njihove roditelje (20,4%), jer, u konačnici, učenici troše njihov novac. Neki smatraju da su oni sami imali koristi od toga (14,28%), dok neki ne znaju kome bi ovakva aktivnost mogla pomoći.

U posljednjem dijelu upitnika zamolila sam učenike da napišu svoje komentare o ovome eksperimentu. 10,2% učenika smatra da je ovo bila dobra ideja, a još 10,2% mišljenja je da bi mogli i češće provoditi ovakve dane. Samo dvoje učenika reklo je da nikada više ne bi proveli jedan dan bez kupovanja i da im se ideja nije svidjela.

Što je, u stvari, cilj provođenja dana bez kupovanja? Svi su svjesni činjenice da jedan dan kada ne kupujemo ništa ne može donijeti bitne promjene. Ipak, možemo se malo zamisliti i preispitati svoje potrošačke navike – kupujemo li previše onoga što nam ne treba, trošimo li previše zbog svoje komocije, bismo li mogli uštedjeti više….?

Osim toga, trebali bismo istaknuti i kome dani nekupovanja pomažu. U Americi, u kojoj sve više ljudi ima izražen neprijateljski stav prema velikim korporacijama, Međunarodni dan nekupovanja ima za cilj pokazati im da one ovise o potrošačima i njihovoj volji za kupovanjem. Nadalje, prekomjernim kupovanjem štetimo i okolišu – veliki dio ambalaže ne može se reciklirati i tako predstavlja prijetnju očuvanju okoliša, ne samo na lokalnoj, nego i na globalnoj razini. Većina proizvoda koje kupujemo proizvedena je u nerazvijenim zemljama u kojima rade radnici u nehumanim uvjetima, u kojima su radnici mizerno plaćeni te u kojima u tvornicama rade i djeca. Međunarodni dan nekupovanja je i glas za njihova prava. Osim toga, na ovaj dan pokušava se ukazati i na nepravednu raspodjelu dobara. S jedne strane postoje razvijene zemlje u kojima ljudi pate od potrošačkog sindroma i kupuju sve više nepotrebnih stvari, dok s druge strane postoje siromašne zemlje u kojima ljudi umiru od gladi.

Tijekom nastave s učenicima sam prokomentirala svrhu Međunarodnog dana nekupovanja, osvrnuli smo se na eksperiment kojega su proveli učenici i analizirali smo njegove rezultate. Poslušali smo i pjesmu Shanie Twain Ka Ching koja se bavi problematikom potrošačkog društva i utjecajem kojega ono ima na naš kućni budžet.

Kao što je većina učenika u anketi spomenula, ovakve dane mogli bismo provoditi i češće. Inače smo vrlo otvoreni prema prihvaćanju običaja zapadnih zemalja. Sjetimo se samo silnih Halloween partyja diljem Hrvatske, dok se isti rijetko organiziraju tijekom naših poklada. Zašto onda ne bismo prigrlili obilježavanje Međunarodnog dana nekupovanja od kojega bismo zasigurno svi imali što naučiti?

mr.sc. Mirta Kos Kolobarić, prof. engleskog jezika