Stručnjakinja za održivi razvoj, Lisa Förlin iz Švedske, povodom Dana planeta Zemlje i projekta Comenius u školskoj knjižnici
Autor: Vjekoslav Mauriček, 11. 4. 2014.
U knjižnici Gospodarske škole Varaždin 10. travnja održano je predavanje Lise Förlin, magistre zaštite okoliša u Švedskoj. Gošća je učenicima iz pet europskih država u okviru projekta Comenius putem video konferencije govorila o segmentima održivog razvoja na koje možemo utjecati kao pojedinci svojim životnim stilom. Prikazala je dokaze o potrebi za urgentnim općim djelovanjem svih pojedinaca i država, radi održanja života na Zemlji kakvog poznajemo.
Lisa Förlin stručnjakinja je za pitanja održivog razvoja koja radi u tvrtci WSP u Švedskoj kao konzultant na projektima čišćenja tla i voda. Planira otvoriti vlastitu tvrtku kojom želi inspirirati zdravi okoliš u domovima, vrtićima i školama bez toksičnih substanci. Magistrirala je na Sveučilištu u Lundu, Švedska 2007. godine na zaštiti okoliša, a usavršavala se godinu dana i na Sveučilištu u Seattleu, SAD.
Gošća je predavanje započela kratkim predstavljanjem svojega posla i opisala uobičajeni projekt čišćenja tla i vode. Zatim je govorila o devet segmenata našeg okoliša i njihovom stanju, prema izvješću Stockholm Resilience Centrea. Najugroženiji segment je bioraznolikost – zbog pretvorbe velikih šumskih i močvarnih prostora u obradive površine nepovratno je nestao velik broj životinjskih vrsta. Isto tako, zbog upotrebe dušičnih i fosfatnih gnojiva nepovratno su zakiseljeni oceani i biosfera. Svake godine registrira se i preko 10,000 novih kemijskih spojeva i njihovo se uvođenje u uporabu rijetko temelji na longitudinalnim istraživanjima njihova učinaka. Ono što još uvijek nije izmaklo kontroli te na što možemo uspješno utjecati svjesnim djelovanjem jest količina ozona u stratosferi te dostupnost pitke vode.
Svatko od nas može izračunati svoj otisak na Zemlji u raznim online servisima (npr., http://footprint.wwf.org.uk/) pri čemu će osvijestiti načine na koje možemo sami djelovati. Prisutni učenici imali su prilike izračunati koliko bi planeta bilo potrebno kada bi svi ljudi na Zemlji živjeli njihovim životnim stilom. U prosjeku su to bile čak tri planete. Učenici su zatim diskutirali o tome kako bi mogli živjeti održivije, primjerice odabirom lokalno proizvedene hrane bez uporabe pesticida i fertilizatora, vožnjom bicikla ili hodanjem umjesto automobila kada to nije neophodno, kupovanjem onih predmeta koji su doista potrebni, reckiliranjem i slično.
Susretu je prisustvovalo ukupno 25 učenika iz Hrvatske, Njemačke, Norveške, Španjolske i Turske, a predavanje se održavalo putem Skypea. Materijali s prezentacija i radionice te fotografije dostupni su u prilogu.
Lisa_Forlin_--_main_talk.pptx (1.24 MB)
Lisa_Forlin_--_discussions.pptx (445.97 KB)
K_Golub_--_Footprint_workshop.pptx (118.49 KB)